Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su povijesni sporazum o novom zakonu o kritičnim lijekovima koji za cilj ima riješiti problem prekomjerne ovisnosti EU-a o uvozu takvih lijekova a u pregovorima je, kao izvjestitelj Parlamenta, važnu ulogu imao HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol.
Pregovarači Parlamenta i Vijeća u utorak su postigli privremeni dogovor o novim pravilima kojima se nastoji osigurati visoka razina zaštite javnog zdravlja građana EU smanjenjem ovisnosti o zemljama izvan EU i povećanjem konkurentnosti farmaceutskog sektora EU, objavili su Europski parlament i ured hrvatskog eurozastupnika.
Pravila će se primjenjivati na kritične lijekove, a nekoliko odredbi također ima za cilj poboljšati pristup lijekovima od zajedničkog interesa (MPCI - lijekovi koji nisu dovoljno dostupni da pokriju potrebe pacijenata u nekoliko zemalja), izvijestio je Parlament (EP). Eurozastupnici su također osigurali da lijekovi za rijetke bolesti mogu imati koristi od strateških projekata i mogućnosti suradnje u nabavi. Dogovoreni tekst utvrđuje kriterije za uspostavljanje industrijskih „strateških projekata“ smještenih u EU za stvaranje, modernizaciju i povećanje proizvodnih kapaciteta. Tvrtke koje koriste nacionalnu ili financijsku potporu EU morat će ispuniti jasne obveze, uključujući davanje prioriteta opskrbi tržišta EU, navodi se u objavi EP-a.
Za kritične lijekove čija je opskrba uvelike ovisna o trećim zemljama, naručitelji će moći poticati njihovu proizvodnju u EU putem nekoliko fleksibilnih opcija. To uključuje nagrađivanje dobavljača proporcionalno udjelu lijekova i njihovih aktivnih farmaceutskih tvari proizvedenih u EU. Sporazum predviđa da će Komisija biti dužna pokrenuti postupak nabave u ime država članica, kada to zatraži pet ili više zemalja. Komisija može, na vlastitu inicijativu, također pozvati države članice da formiraju zajednički zahtjev.
U pregovorima o zakonu koji predstavlja odgovor EU-a na urušavanje međunarodnog poretka i prekomjernu ovisnost o uvozu kritičnih lijekova važnu ulogu imao je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, izvjestitelj Europskog parlamenta za ovaj zakon, priopćio je ured zastupnika u srijedu. Sokol ističe kako mu je cilj bio i osigurati dostupnost najmodernijih lijekova za hrvatske građane.
„Povratak proizvodnje lijekova u Europu i rješavanje sve izraženijeg problema nestašica lijekova glavni su ciljevi ovog zakona. Europa mora biti manje ovisna o uvozu lijekova koji je u zadnjih deset godina porastao za 88 posto, dok ujedno pacijenti iz manjih država teško dolaze do inovativnih terapija. Kao hrvatskom zastupniku, cilj mi je u ovom procesu osigurati da naši ljudi uvijek u ljekarni mogu nabaviti lijek koji im je potreban i da su im na raspolaganju i najmoderniji lijekovi, kao Nijemcima ili Francuzima“, rekao je Sokol.
Novost je uvođenje javne nabave lijekova na EU razini, što ojačava pregovarački položaj manjih država članica kao što je Hrvatska, i osigurava jednaki pristup najnovijim lijekovima. Pri nabavi lijekova, prednost će se davati lijekovima koji su proizvedeni u EU, čime se potiče povratak proizvodnje lijekova u Europu. Gradnja tvornica lijekova smatrat će se strateškim projektima za Uniju, a to znači više europskog novca za takve projekte na europskom tlu. Ključno je da će proizvođači lijekova koji prime EU potporu morati lijekovima opskrbljivati prvenstveno države članice, tumači se u priopćenju ureda zastupnika.
„Posebno me raduje to što smo osigurali da stvaranje zaliha lijekova u velikim državama više ne smije dovoditi do nestašica u manjim državama. Nažalost, dosad se često događalo da zbog prekomjernog i nepotrebnog gomilanja lijekova u velikim državama, male države ostanu bez prijeko potrebnih lijekova. Takva praksa više neće biti moguća.“ zaključio je Sokol, navodi se u priopćenju.
Predsjednik Odbora za javno zdravstvo Adam Jarubas (EPP) rekao je: „Zakon o kritičnim lijekovima usko je povezan s farmaceutskim paketom, nedostajućim dijelom odgovora EU-a na nestašicu lijekova nakon stvaranja popisa kritičnih lijekova i Saveza za kritične lijekove. Njime se provodi Farmaceutska strategija za Europu i označava prekretnicu za Europsku zdravstvenu uniju. To znači veću sigurnost lijekova za Europljane, ali će također biti bitna podrška reindustrijalizaciji i konkurentnosti EU-a“, navodi Europski parlament.
Europska komisija je u ožujku 2025. podnijela prijedlog uredbe o kritičnim lijekovima (kao što su antibiotici, inzulin, cjepiva i lijekovi za kronične bolesti) kako bi se osigurala njihova dostupnost u EU. Preko 50% prijavljenih nestašica lijekova uzrokovano je problemima u proizvodnji, uključujući nestašicu aktivnih tvari. Privremeni sporazum moraju odobriti i Parlament i Vijeće prije nego što nova pravila stupe na snagu.
Otvori KEKS Pay
