Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nekoć 'obećana zemlja' imala je gotovo milijun stanovnika, danas je spala na manje od 700.000

Zašto ne bismo dali zemljište našim ljudima da ga otkupe i pronašli model da proizvodi iz Slavonije završe u hotelima u Dalmaciji?
20. svibnja 2019. u 12:50 112 komentara 28279 prikaza
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Nekoć “obećana zemlja” sa svojih pet županija 1991. imala je gotovo milijun stanovnika, a danas je spala na manje od 700 tisuća ljudi. Tko će u budućnosti raditi i živjeti u Slavoniji i Baranji imajući na umu da će od 2020. stranci moći kupovati poljoprivredno zemljište ako Vlada ne uspije ispregovarati moratorij na kupnju? U Nacionalnoj demografskoj strategiji RH stručnjaci predlažu da se zemljište daje građanima u dugoročnu koncesiju uz odgodu plaćanja zakupa i poreza. Vrijeme je da država i općine, ako žele pokušati spasiti Slavoniju, počnu dijeliti državno zemljište po načelu “hektar za svako dijete”. To je, naravno, metafora jer je obiteljima za pristojan život potrebno daleko više od hektara.

Tomislav Tolušić Tomislav Tolušić: 'Očito sam pogriješio kod upisa nekretnina, nije bilo pogodovanja tvrtkama'

No pitanje je ima li dovoljno mladih obitelji u Slavoniji ili onih koji bi se tamo preselili i žele se baviti poljoprivredom da se ne dogodi jeftina rasprodaja zemlje strancima i špekulantima? Sutra Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s Đakovom organizira konferenciju “Doprinos JLP(R)S-a demografskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema”. Ističu da su i ratna stradanja Slavonije utjecala na demografske probleme, a kako je u posljednje vrijeme aktualan problem iseljavanja, osobito mladih iz Slavonije, konferencija o demografskoj revitalizaciji, prva u nizu, planirana je za ovu regiju.

Najugroženija pogranična područja

– Slavonija je izgubila trećinu stanovništva od 1991., pa danas vjerojatno ima manje od 700 tisuća ljudi. Treba napraviti razrede i kriterije za dodjelu zemljišta i prednost dati obiteljima s djecom i mladima. Nije isto hoće li ga dobiti obitelji s djecom koje ostaju u Slavoniji ili neki poduzetnik preko posrednika. Treba voditi računa i o imovinskom cenzusu i da zemlju mogu dobiti i mlade obitelji iz ostatka zemlje koje bi se preselile u Slavoniju. Sve te mjere trebaju pratiti i porezne olakšice – kaže demograf Stjepan Šterc.

Njegov kolega iz Vukovara, Dražen Živić ističe da je istočna Hrvatska od 1991. s gotovo milijun stanovnika pala 2011. na 815 tisuća ljudi, a do 2017. prema procjenama Državnog zavoda za statistiku izgubila je još 105 tisuća ljudi.

Ljutika STARINSKE SORTE Pomodarstvo ili unosan biznis? Ova biljka je novi hit – isplativija je od smilja!

– No, procjene o broju stanovnika manjkave su jer se iseljeni ne odjavljuju pa je realno da je istočna Hrvatska izgubila od 2011. mnogo više od 100.000 ljudi. U istočnoj Hrvatskoj nedostajat će ljudi u radnoj dobi, što će onemogućiti jaču gospodarsku aktivnost. Najugroženija su pogranična područja uz Srbiju i BiH zbog iseljavanja i izumiranja. Baranja, pogranične općine od Posavine do Nijemaca, Tovarnika, Iloka osjetljiv su pogranični prostor zbog nacionalne sigurnosti. Ne možemo spasiti svaku kuću i mjesto, ali nužna je strategija razvoja poljoprivrede i hoćemo li uvoziti jeftine i loše strane proizvode ili poticati naše poljoprivrednike. Nije se Slavonija potpuno ispraznila, domaći ljudi uz poticaje bi se odlučili na izazove u životu jer ni vani ne cvjetaju ruže. Zašto ne bi dali zemljište našim ljudima da ga otkupe i pronašli model da proizvodi iz Slavonije završe u hotelima u Dalmaciji pa će čovjek koji obrađuje 100 hektara imati interesa otkupiti 500 hektara. Možemo prodati zemlju i strancima, ali nije isključeno da će velike korporacije htjeti dovesti svoje radnike – kaže  Živić. 

Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da cijena zemljišta raste kad je poljoprivredni sektor učinkovit, što smanjuje potražnju stranaca za zemljištem koja je motivirana upravo niskim cijenama. Moratorij za kupnju nakon ulaska u EU postoji baš zato da bi se učinkovitost poljoprivrednog sektora povećala i smanjio jaz u cijenama, no to se kod nas nije dogodilo pa poljoprivreda i dalje nosi epitet našeg najzapuštenijeg sektora. 

Gradonačelnik Ivan Bosančić pobuna slavonaca protiv jeftinog najma zemlje fortenova grupi Vinkovci ponovo odgodili prijenos koncesija

Špekulativni razlozi

S državnim zemljištem prvo su raspolagale jedinice lokalne samouprave pa Agencija za poljoprivredno zemljište, pa je opet vraćeno jedinicama lokalne samouprave, a ništa od toga nije pridonijelo sređivanju sustava i komasaciji davno provedenoj u Europskoj uniji.

– Prijedlog demografa u načelu postoji u praksi, ali bez transparentnih kriterija. Zemlja se i sada zakupljuje ispod tržišne cijene, zakup se često ne plaća, nositelji zakupa su često i preminuli ljudi, a odluka o dodjeli zemljišta često je politička ili klijentelistička, a ne razvojno poticajna. Poljoprivredno zemljište služi kao jedan od mehanizama kupnje glasova na izborima. Usvajanjem sustava isplate potpora WTO i EU prešli smo na izravna plaćanja u kojima se dokazuje samo raspolaganje zemljom, ali ne i proizvedene količine.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija Kulen bismo na stranom tržištu mogli prodavati 
po pet puta većoj cijeni

Taj sustav odgovara razvijenim zemljama, hiperproduktivnim, koje žele smanjiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda jer prekomjerna proizvodnja dovodi do pada cijena proizvoda i smanjenih prihoda poljoprivrednika. Za razliku od razvijenih zemalja EU, nama ne treba smanjivanje proizvodnje već stvaranje preduvjeta za učinkovitiju intenzivnu proizvodnju kako bismo povećali proizvodnju i smanjili ovisnost o uvoznoj hrani, a temeljni preduvjet jest okrupnjivanje zemljišta jer se na parceli od jednog hektara ne možete baviti intenzivnom poljoprivredom i prehraniti obitelj – govori Maruška Vizek.

Ne bi je, dodaje, začudilo da bude zainteresiranih stranaca za kupnju zemljišta, ako ni iz kojeg drugog razloga, onda iz špekulativnog – kupi jeftino, prodaj skupo.

Kako je DHL postao vodeća logistička tvrtka u svijetu i kakvi su im planovi za Hrvatsku
DOSTAVA
Počeli su koristiti robote, umjetnu inteligenciju, tehnologije proširene stvarnosti i samovozeća vozila
  • RiriRijeka:

    A u tom grmu lezi zec.. isprazni nasu divnu, plodnu Slavoniju gdje su godinama ljudi dolazili trbuhom za kruhom iz svih djelova Hr i bivse zemlje, pa je daj nizasto briselskim seljacima

  • Avatar putnik83
    putnik83:

    Jedan hektar oranice u kraljevini Nizozemskoj prodaje se za 50 000 eura,a u Slavoniji isti mozes kupit za 5000 kuna. Za koga li nasi globalisticki, sorosevski slugani ispraznise slavonsku ravnicu? Slavonci,ne dajte im zemlju vasih didova,makar i kruha bili gladni! ... prikaži još! Ne dajte! Ja bi prije proda bubrig nego metar didove brazde. Youtube: SLAVONSKI DUKATI - Nije na prodaju!

  • Avatar TheJack
    TheJack:

    ""da će od 2020. stranci moći kupovati poljoprivredno zemljište"" !!!! Ovo doista nisam znao, ali objasnjava jako mnogo. Sustavni i podli plan, ravan veleizdaji sa politickom vrhuskom kao suizvrsiocimaa.