Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Kulen bismo na stranom tržištu mogli prodavati 
po pet puta većoj cijeni

Poljoprivreda je budućnost Hrvatske te se država njome treba početi ozbiljnije baviti s obzirom na to da imamo hranu visoke kvalitete. Države Europske unije danas pronalaze model kako preferirati vlastite proizvode te se moramo ugledati na njih.
30. travnja 2019. u 12:25 4 komentara 297 prikaza
Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija"
Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/11

Problematika zemljišta i njegova uloga u razvoju poljoprivredne proizvodnje, plan i razvoj kratkih dobavnih lanaca kao poticaj daljnjem razvoju malih poljoprivrednika te nastavak tradicije proizvodnje domaće prirodno uzgojene hrane bile su tema konferencije Hrvatska poljoprivreda – budućnost i tradicija, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Hrvatske zajednice županija.

Ministri Marić i Tolušić o Nacionalnom programu reformi USKORO NATJEČAJ Tolušić uvodi e-iskaznicu s kojom će seljaci lakše do poticaja

Poljoprivreda spada u najvažnije gospodarske sektore koje Hrvatska ima, a kao važna tema nametnulo se udruživanje, kao i kratki opskrbni lanci, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

-Premda je u fokusu medija ovih dana poljoprivredno zemljište, teme udruživanja i opskrbnih lanaca izabrali smo kao dugoročno značajnije. O udruživanju se govori već dugi niz godina, dolazili su u Hrvatsku ljudi iz zemalja Europske unije i objasnili zašto se udružiti i kako staviti na raspolaganje veliku količinu novca da bi ih i ostvarili. Udruživanje je od velikog značaja za mlade, posebnu djecu koja se u školama kvalitetno hrane upravo zahvaljujući kratkim opskrbnim lancima. Naš je cilj kroz ovu konferenciju poslati zdravu poruku - istaknuo je Nišević.

Možemo puno više

Složio se s time i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je istaknuo da na poljoprivredu moramo gledati ozbiljno kroz sigurnost, ekološku proizvodnju, zadruge i udruživanje.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija"
1 / 19
Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija"

- Mala smo zemlja koja može i mora pružiti puno više. Poljoprivreda treba doživjeti realan i konkretan uspon kao jedna od glavnih grada gospodarstva - istaknuo je Anušić.

Na važnost osnivanja zadruga i proizvođačkih organizacija doprinosi bolja pregovaračka pozicija, objedinjenje i brendiranje proizvoda te omogućavanje izlaska na tržište u najboljem trenutku i nužnost njihove prerade, a ne samo zadovoljavanja hrvatske sirovine na razini proizvodnje, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik pri Ministarstvu poljoprivrede.

- Važno je istaknuti se na našem tržištu, ali i otvoriti vrata novim tržištima. Ovih dana raspravljamo o Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji je opipao bilo trgovačkih lanaca i kojim se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, a preko Hrvatske udruge poslodavaca napokon je počeo i djelovati. Želimo razgovarati i vidjeti kako izbjeći nepravilnosti koje smo uočili, a koje će utjecati na naše poljoprivrednike - istaknuo je Majdak.

Jagode Nema više zabune Jagode, med i drugi proizvodi iz Vrgorca nosit će svoju oznaku

Manjak sirovine

Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu udruživanja.

- U Hrvatskoj je trenutačno od Ministarstva poljoprivrede odobreno i registrirano 17 proizvođačkih organizacija u realnim sektorima poljoprivredne proizvodnje. U zadnje tri godine u Hrvatskoj je osnovano više poljoprivrednih proizvođačkih organizacija, a jedan od razloga je i dostupnost novca iz Europske unije. Međutim, nisu sve organizacije jednako uspješne na tržištu. Do sredstava EU u okviru Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. imali smo na raspolaganju našu nacionalnu omotnicu i tada su osnovane tri proizvođačke organizacije, najprije u sektoru voća i povrća i jedna u mljekarskom sektoru. Nadamo se da će trend osnivanja i odobravanja i dalje biti pozitivan - rekao je Majdak. Proizvođačka organizacija je oblik funkcioniranja bilo kojeg oblika pravne osobe, uključujući udrugu koju ne bismo preporučili poljoprivrednicima zbog problema u poslovanju poput financijskih mogućnosti i zaduživanja kod banaka. Krenuli smo u osmišljavanje potpore mljekarskom sektoru koji je bio u problemima, naveo je Majdak.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Proizvođačka organizacija ima status pravne osobe i može biti registrirana kao zadruga udruga i slično, rekao je Dario Periškić, savjetnik proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac.

- Proizvođačke organizacije su nešto najbolje što se posljednjih godina dogodilo hrvatskoj poljoprivredi. Organizacija koju predstavljam danas okuplja 40-ak proizvođača u sektoru svinjogojstva iz tri hrvatske županije. Brojimo 20-ak tisuća svinja svih kategorija. Naš je brend temeljen na nekoliko postulata, a jedan je i meso hrvatskog porijekla koje ne sadrži antibiotike i nije GMO - rekao je Periškić i dodao da su trgovački lanci zainteresirani za takvo meso, no problem je manjak sirovine jer je važno obnavljati osnovno stado i male OPG-ove.

Tomislav Panenić POGODOVANJE Panenić: Vlada i Tolušić vrše pritisak na gradove i općine radi državnog poljoprivrednog zemljišta

- Naše tri županije ne mogu zadovoljiti potrebe i zato se moramo širiti i na druge županije. Moramo imati više pravnih osoba, zajedno djelovati, poraditi na pregovaračkoj moći. Izborili smo se da se napokon plaća kvaliteta mesa. Bolji i jači izvoz omogućit će nam i ako će svi članovi organizacije imati istu pasminu, istu genetiku - rekao je.

Međutim, nisu svi zadovoljni proizvođačkom organizacijom. Naime, Mario Rengel, predsjednik proizvođačke organizacije Mliječni put Hrvatske koja okuplja 20-ak proizvođača iz Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske županije, rekao je da im proizvođačka organizacija nije dosad pomogla s institucijama, zbog čega nisu povećali prihode ni proizvodnju.

- Nemamo tržište mlijeka u Hrvatskoj, odnosno imamo Dukat i nekoliko manjih proizvođača. Hrvatsku mljekarstvo je u problemu – kad i hoćete napraviti proizvod, to je dugotrajan proces od nekoliko mjeseci, a nitko od proizvođača nije spreman trpjeti trošak u toliko vremena - istaknuo je. Njihova organizacija godišnje proizvodi pola milijuna litre mlijeka, a trenutačno pokušavaju riješiti ugovor i suradnju s Dukatom.

kune suzana lepan štefančić Samo rijetki poduzetnici u Slavoniji plaćaju pristojno

Anušić je ponovno istaknuo da je poljoprivreda budućnost Hrvatske te da se država njome treba početi ozbiljnije baviti s obzirom na to da imamo hranu visoke kvalitete.

Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije, je istaknuo da je uz poljoprivredni karakter usko vezano i navodnjavanje, kao i infrastruktura prometa koja pak značajno utječe na cijenu proizvoda. Dodao je da svakako mora biti zadovoljena zaštita okoliša u cijelosti, kao i kvaliteta proizvodnje.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Problem javne nabave

Zaključili su da je važnost proizvođačkih organizacija i njihovih dugoročnih benefita velika, stoga je o tome, kažu, treba i dalje razgovarati jer je riječ o moćnom alatu za rješavanje problema na tržištu i u proizvodnji.

Održana je i panel diskusija u kojoj su sudionici raspravljali o kratkim lancima opskrbe.

Kratki lanci opskrbe sastoje od proizvođača i kupaca, odnosno izravne prodaje proizvođača potrošaču, a tu se nalazi niz različitih mogućnosti i formi, objasnio je Damir Kovačić, organizator manifestacije Proizvodi hrvatskog sela.

Tomislav Tolušić Sajam u Bjelovaru Tolušić: Potpore agraru neće smanjivati zbog Brexita

- Problem je proces javne nabave. Moglo se definiranjem kvalitetnih standarda i kriterija osigurati opskrba s lokalnog tržišta, no nije bilo dovoljno volje da se to napravi. Nedavno je Vlada RH napravila operativni program opskrbe potrošača gdje jedini kriterij neće biti cijena vrijednost proizvoda - istaknuo je Kovačić. Najveće probleme imaju, kaže, s mesom jer treba proći određene faze da se dođe do potrošača.

- Kao primjer bih naveo klaonice, za koje smatram da nisu potrebne, odnosno nema potrebe ulagati u tako velike investicije, a tu bi trebalo reagirati i pomoći Ministarstvo poljoprivrede - istaknuo je i zatim spomenuo odnos kratkih lanaca opskrbe i turizma.

-Naših 25 proizvođača ostvari godišnji prihod od milijun eura. Duž jadranske obale, uz pomoć ministarstva, veliki broj njih mogao bi kroz izravnu prodaju naći dodatnu zaradu i dohodak - rekao je Kovačić.

Važno je da državna vlast, institucije i udruženja zajednički kao javne osobe rade na tome da se krajnjem korisniku omogući dobra i kvalitetna hrana.

Gudovac: Ministar Tolušič otvorio Proljetni međunarodni sajam KATEGORIJE Bjelovarski sajam Tolušić najavio optimistično razdoblje za hrvatsku poljoprivredu

- Nastojimo kroz našu Radnu skupinu za obrazovanje i kulturu Hrvatske zajednice županija povezati sve županije - istaknula je voditeljice Radne skupine Vesna Šerepac. Istaknula je važnost kvalitete isporučene robe koja mora biti zadovoljena te određene prijepore i probleme s nedostatkom financijskih sredstava, no dodala je da ih polako rješavaju kroz Zakon o javnoj nabavi.

Zdrava hrana za djecu

Ravnateljica virovitičke OŠ Vladimir Nazor Sanjica Samac rekla je da od prve godine djeci nude zdravu hranu i tople obroke, a riječ je o proizvodima s naših područja. Međutim, kao problem je navela upravo udruživanje, odnosno manjak proizvođačkih organizacija i potrebu za njima.

- Nedostaje nam mljekara, odnosno cjelokupna proizvodnja koja bi nam omogućila proizvodnju ne samo mlijeka već i ostalih mliječnih proizvoda poput sira i vrhnja - navela je Samac. No, sve što naručuju uvijek, kaže, dođe točno na vrijeme. Primjerice, voće dovezu rano ujutro u prikladnom prijevoznom sredstvu, a ponekad voze i udaljene područne škole.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

- Djeca svaki dan jedu kuhanu hranu, pazimo na zdravu prehranu, premda je to bilo teško realizirati jer su djeca uglavnom navikla na brzu i nezdravu hranu - rekla je Samac.

Anušić je ponovno istaknuo da je poljoprivreda budućnost Hrvatske te da se država njome treba početi ozbiljnije baviti s obzirom na to da imamo hranu visoke kvalitete.

- U Osječko-baranjskoj županiji dovršavamo projekt koji će u svom sastavu imati sortirnice, pakirnice, ljude iz proizvođačke organizacije i koji će organizirati kratke lance opskrbe. Tu je i besplatna hrana za sve osnovnoškolce, a riječ je o projektu vrijednom 19 milijuna kuna. U to su bili uključeni ravnatelji škola i poticaj da krenu u nabavu lokalnih proizvođača, da hrana bude ispravna i kvalitetna, da nemamo marže i posrednike, te da u sve to uključimo i vrtiće, bolnice i studentske menze. No, nemamo dovoljnu količinu ni kvalitetu na koju možemo računati - rekao je Anušić. Smatra da države EU danas pronalaze model kako preferirati vlastite proizvode te da se mi moramo ugledati na njih.

Tolušić DAVOR IVANKOVIĆ Tolušić ne da 7 mlrd. 
kuna za brodogradnju, a u bezdan poljoprivrede ubacuje i više?

- Moramo ojačati temelj te priče da bismo mogli svoje proizvode imati svugdje. Tu je organizacijski sustav, kvaliteta i kvantiteta da bismo to mogli plasirati. Imamo prostora za takav način funkcioniranja - dodao je.

- Vaš će proizvod sigurno biti plasiran i naplaćen kroz naše tržište ili tržište vani. Ljudi očekuju naše smjernice. Kulen na stranom tržištu ne bi se prodao ispod 1000 kuna, a kod nas se prodaje za 200 kuna. Moramo diktirati tempo i imamo pogled dalje kako i što u budućnosti, u kojem smjeru se krećemo, kakvi su naši planovi i kakva je naša vizija. Moramo to olakšati ljudima koji to žele i to što prije, od danas pa nadalje. Olakšavamo, kreiramo i poručujemo da se udružujete u zadruge i da se proizvodi uključe u kratke lance opskrbe kroz određene pravilnike - zaključio je Anušić.

Goran Pauk: Žurne mjere i poticaji te zajedničko istupanje poljoprivrednika vratit će život u naša sela

U današnjem globaliziranom svijetu, izvorno lokalni proizvodi sve su više na cijeni i tu je komparativna prednost naših proizvođača koju trebamo maksimalno iskoristiti. Poljoprivreda ne smije biti samo gospodarska grana koja je prepuštena tržišnim i ekonomskim načelima, nego mora biti podržana kao temeljna grana koja stvara nove vrijednosti, povećava zaposlenost, podiže razinu kvalitete života i standarda, njegujući kulturne i tradicijske vrijednosti.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Uz Ministarstvo poljoprivrede i županije potiču razvoj poljoprivrede na svom području kroz različite mjere i poticaje. Unatoč velikoj razlici u fiskalnim mogućnostima, županije su svojim mjerama i poticajima, a ponajviše projektima kandidiranim prema EU fondovima priskrbile znatna sredstva i pružile prigodu za zamah poljoprivrede na svom području.

Gledajući na makrorazini, cilj nam je da poljoprivreda može osigurati prehrambenu neovisnost Hrvatske, pridonijeti energetskoj neovisnosti te da hrvatska poljoprivreda može biti okolišno korisna i odgovorna. Ipak, glavni cilj kojemu smo usmjereni je zadržavanje mladih u ruralnim područjima kako bi potaknuli demografsku obnovu u selima.

Poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj i proizvođači su usitnjeni te treba raditi na ukrupnjivanju, kroz proizvođačke grupe ili organizacije (što potiče i Europska unija). Samo udruživanjem i zajedničkim istupanjem na domaćem i europskom tržištu možemo postići željene rezultate u poljoprivredi. Zaštita i valorizacija hrvatskih proizvoda te sustavan rad na povećanju prepoznatljivosti i dostupnost domaćih proizvoda naš su adut kako za veću domaću potrošnju, tako i za jači plasman na velikom europskom tržištu od preko 500 milijuna potrošača.

U središte poljoprivredne politike mora se staviti OPG-ove i poljoprivrednike udružene u proizvođačke organizacije te vrednovanje hrvatskih prehrambenih proizvoda. Žurno treba provoditi mjere koje će vratiti život u naša sela, omogućiti mladim i malim proizvođačima ostvarivanje dohotka dovoljnog za dostojan život.

Ministar Tolušić: Ako imate kvalitetan proizvod, dobro isplaniranu proizvodnju, a uz to i volite svoj posao, nema razloga da ne uspijete

Kratki lanci opskrbu nova su inicijativa koja bi trebala pomoći malim OPG-ima. Kako ocjenjuje dosadašnju provedbu? Gdje je prostor za poboljšanje?

Trebat će vremena da ovaj sustav u potpunosti zaživi i da se ostvari potpuna suradnja između primarnih proizvođača i velikih sustava koji hranu nabavljaju u postupcima javne nabave. Upravo provodimo pilot projekt u suradnji s najvećom zdravstvenom ustanovom u Hrvatskoj, Kliničkim bolničkim centrom Zagreb i vjerujem da ćemo zajednički identificirati moguće nedostatke i pronaći najbolja rješenja da bi jeli hranu uzgojenu na našim njivama i poljima, u našim voćnjacima.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Udruživanje u poljoprivredi je tema o kojoj se dugo govori, ali provedba nije toliko uspješna? Zašto? Koliko u tome ulogu igra mentalitet, a koliko inicijativa lokalne i državne vlasti?

 Nije posve istina da se poljoprivrednici ne žele udruživati i da ne žele surađivati. U Hrvatskoj ima više od 1800 udruga poljoprivrednika, ta brojka  govori da se poljoprivrednici udružuju oko zajedničkih interesa. Ali, kada im se predloži da osnuju proizvođačku organizaciju ili grupu… tu nastaju problemi. Zadruge, kombinati, PIK-ovi… sve su to nazivi koji su ostavili gorak okus cijelom nizu generacija. Mi ne želimo i ne potičemo da se vratimo u to doba i u te odnose. Proizvođačke organizacije sasvim su drugačija, tržišno orijentirana udruženja kojima ja osobno nisam uspio pronaći manu. Ako imate kvalitetan proizvod, dobro isplaniranu proizvodnju a uz to i volite svoj posao, nema razloga da ne uspijete.

Često se čuju prigovori na dodjelu državne zemlje. Taj segment prepušten je lokalnim vlastima. Kakvo je stanje u ovom trenutku?

Vratili smo raspolaganje državnom zemljom u ruke tijela lokalne vlasti jer želimo da se poljoprivredno zemljište kojim upravlja država dodjeljuje brže i sukladno potrebama proizvođača na pojedinom području. To ne znači da je svatko šerif u svom selu, to samo znači da svatko najbolje poznaje prilike i potrebe u svojoj općini i gradu. Zakon imamo, pravilnici se donose sukladno planu i programi raspolaganja kreću s provedbom.

Kakvo je stanje oko zemlje koju u koncesiji imaju sastavnice Fortanova grupe, bivšeg Agrokora?

Što se tiče zemljišta koja su koristile tvrtke u sklopu Agrokora, sve je transparentno i u službi zaštite interesa svih uključenih u ovaj proces. Sastavni dio Nagodbe je i prijenos ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta na zrcalne tvrtke, koje preuzimaju sva prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor.

Konferencija "Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija" | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Bilo je pritužbi i da Agrokorove tvrtke plaćaju male zakupnine, puno manje nego što plaćaju OPG-ovi?

U tijeku je donošenje novog pravilnika o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH kojim će se ujednačiti zakupnine po svim ranije provedenim natječajima za zakup, pa tako i za zemljišta koja su koristile tvrtke koncerna Agrokor. To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira kada su potpisali ugovor o zakupu.

Možete li kratko prokomentirati iskorištenost EU sredstava u vašem resoru?

Od svih EU fondova koje koristi Republika Hrvatska, fondovi kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede imaju najbolju iskorištenost. Samo iz Programa ruralnog razvoja do kraja godine ćemo kroz tridesetak natječaja na raspolaganje staviti i posljednji raspoloživi eurocent. Do sada smo ugovorili projekata vrijednosti 1,4 milijardu eura što je 59% ukupno raspoloživih sredstava.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
  • sa drave:

    Mogli ste a niste...mozete a necete....vi ste kao i onaj sisko sto je pricao da je mogao biti papa samo da je bi svecenik ...

  • IvicaKerempuh:

    E moj gospon Aničić. Kak vi lako baratate sa brojkama. Pa za Boga milog tko bi vam kilu kulena platio 1000 Kuna??? Šta mislite, da su ljudi vani vesla sisali??

  • PainKiller:

    Spustite se na zemlju, Kulen je fin, odličan, ali 5 puta veću cijenu ne zaslužuje. Svi vi samo gledate kako uzeti laku lovu, a da se rukavi ne moraju zasukati. Mažete ljudim oči kako se samo u Hrvatskoj dobro jede, ... prikaži još!, a vani nitko nema dobru ili finu hranu pa da svi stranci pate za "finom" hranom iz Hrvatske, a realno preko 90% ljudi vani ni ne zna za Kulen, a i kad bi ga probali bio bi im samo kobasica.