Prema ruskoj agenciji TASS, Moskva je proteklog vikenda bila meta „najvećeg napada dronova na Moskvu" od početka godine. Napadi, za koje se tvrdi da dolaze iz Ukrajine, trajali su od 14. do 16. ožujka. Gradonačelnik Sergej Sobjanin objavio je na Telegramu da je protuzračna obrana srušila ukupno 289 bespilotnih letjelica koje su se „izravno približavali Moskvi i nalazili se na drugoj liniji obrane prema Moskvi”. Dodaje se i kako su „na mjestu pada olupina su bili specijalisti službi spašavanja".
Informacije o dronovima širile su se i društvenim mrežama – spominju se područja poput Trojickog okruga, kao i gradovi Koroljov, Dubna i Volokolamsk. Unatoč tome, ruski mediji nakon početnih vijesti gotovo da nisu izvještavali o posljedicama. Nema podataka o žrtvama ni materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za napade takvog opsega. Jedini konkretan učinak bili su poremećaji u zračnom prometu, piše DW.
Prema Rosavijaciji, 16. ožujka ograničen je promet na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova. Ipak, ostaje nejasno kako napad takvih razmjera nije ostavio vidljivije posljedice. Telegram-kanal Radar Plus tvrdi: „Neprijatelj pokušava prodrijeti do samog središta Moskve, uključujući i rezidenciju predsjednika u Kremlju”. Prema tim navodima, u istom razdoblju oboreno je čak 540 dronova, od čega 124 u moskovskoj regiji.
S druge strane, nedostaju vizualni dokazi koji inače prate ovakve napade. Ukrajinski OSINT-projekt Exilenova+ potvrdio je tek pojedinačne incidente, primjerice u Krasnodarskoj i Novgorodskoj oblasti. Ni podaci ruskog Ministarstva obrane nisu usklađeni – spominje se 145 srušenih dronova u jednoj noći, potom čak 494 u 24 sata, te ukupno 183 u moskovskoj regiji u nekoliko dana. Za razliku od Moskve, regionalne vlasti izvijestile su o konkretnim posljedicama. U Belgorodskoj oblasti ozlijeđeno je pet osoba nakon eksplozije drona, dok su u Brjanskoj oblasti tri osobe ranjene, uz materijalnu štetu.
Analitičar Jan Matvejev upozorava: „Moglo bi biti riječ o lažnim informacijama ili o velikim pretjerivanjima”. Dodaje i političku dimenziju: „Takva izvješća mogla bi poslužiti za opravdavanje daljnjih ograničenja interneta”. Naglašava i da u pravilu nakon većih napada brzo nastaju brojni vizualni dokazi, što ovdje izostaje. „Ako ljudi nemaju internet i ako Telegram ne radi, dokaza gotovo i nema. No da se dogodilo nešto značajno, ljudi bi ipak našli način da objave materijal. U pravilu se gotovo svi dokazi pojave unutar 24 sata, većina u prvim satima”.
Portal Agentstvo usporedio je ovu situaciju s ranijim napadima 2025. godine. U ožujku su zabilježene žrtve i velika šteta, dok je prosinački napad uzrokovao ozbiljne poremećaje u zračnom prometu. Aktualni događaji, međutim, ne pokazuju slične posljedice. Analitičar Kirill Mihajlov ističe nelogičnost: „Ranije je bilo posljedica i nakon napada s manjim brojem dronova".
Istodobno s napadima zabilježena su ograničenja mobilnog interneta u Moskvi, bez jasnog objašnjenja vlasti. Dužnosnici takve mjere povezuju s prijetnjom dronova. Sergej Šojgu upozorio je: „Tempo razvoja oružja, posebno dronova, toliko je brz da se niti jedna ruska regija više ne može osjećati sigurnom”.
Sličan stav iznio je i Kremlj, Dmitrij Peskov poručio je da će ograničenja trajati „onoliko dugo koliko bude potrebno” radi sigurnosti građana. I Vladimir Putin ranije je opravdavao prekide komunikacija kao zaštitnu mjeru. Stručnjaci, međutim, sumnjaju u učinkovitost takvih poteza. Mihail Kljumarjov objašnjava da dronovi mogu funkcionirati i bez mobilne mreže: „Dronovi dakle nastavljaju letjeti zadanim putem i bez interneta”.
Otvori KEKS Pay
