U Europu je stigao davne 1740. godine iz Kine kao ukrasna biljka koju su zbog visine i brzine rasta (i do 30 metara), atraktivnog izgleda s perastim listovima i crvenkastim plodovima brzo prozvali i nebesko, Božje ili rajsko drvo... No danas je, jasno je svima, jedna od najagresivnijih i najomraženijih stranih invazivnih vrsta koju struka i mjerodavna tijela na silu – i ne s puno uspjeha – pokušavaju izbrisati s lica zemlje.
Riječ je, naime, o žljezdastom pajasenu, koji isto tako zovu i "priličnijim" imenima poput divljeg ili smrdljivog oraha ili kiselog drva, s obzirom na to da ondje gdje se on ukorijeni doslovce ništa drugo ne raste. Stoga Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje već treću godinu zaredom provodi projekt njegova suzbijanja, ovih dana poziva i građane da preko mobilne aplikacije "Invazivne vrste u Hrvatskoj" ili web obrasca dojave lokacije na kojima su ga uočili i aktivnim sudjelovanjem pridonesu smanjenju negativnog utjecaja pajasena na hrvatsku bioraznolikost i ekosustav, ali i na gospodarstvo.
Invazivne biljke
Ston ratuje s kiselim drvom, a Neretva s biljkom iz akvarija
Invazivne biljke ugrožavaju kulturnu baštinu i parkove prirode
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
