Američki avioni u nedjelju rano ujutro bombardirali su tri velika iranska nuklearna postrojenja, ključna dijela nuklearne infrastrukture u Iranu , a predsjednik Donald Trump tvrdi da su “potpuno uništena”.
Mete su uključivale glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu, koje je Izrael također napadao u svojoj kampanji, nuklearni kompleks u Isfahanu koji je Izrael također prethodno napado, te postrojenje za obogaćivanje urana Fordow, najutvrđenije postrojenje u iranskom nuklearnom programu koje je do sada bilo pošteđeno, obzirom se znalo kako klasične bombe i projektili koje Izrael posjeduje ne mogu mu nanijeti ozbiljnu štetu. Stoga je upravo Fordow bio glavna meta američkog bombardiranja. Trump je obajvio da je Fordow unšten, a Iran je rekao da je odavno to postrojenje evakuirano i da je noćašnja šteta ipak samo površinska te da glavnina postrojenja, ukopana ispod planine, nije oštećena.
Što je iranski nuklearni objekt Fordow koji su SAD bombardirale?
Fordow je izgrađen kao vojni objekt za Korpus islamske revolucionarne garde. Nalazi se 30 kilometara sjeveroistočno od grada Qoma u sjeverozapadnom Iranu i navodno se nalazi stotinama metara unutar planine. Duboko ispod planine, stotine centrifuga čuvale su se na sigurnom, korištenih za obogaćivanje iranskog urana za koji Izrael sumnja da je namijenjen za nuklearno oružje. Tvornica u Fordowu bila je tako zaštićena tonama i tonama zemlje i kamenja, daleko od znatiželjnih očiju - i stranih projektila.
FOTO Strahoviti odgovor Irana! Stižu snimke iz Tel Aviva i Jeruzalema, zgrade potpuno uništene, spašavaju se preživjeli
Smatra se da je zakopan oko 80 metara duboko u padini planine. Prije su ga štitili iranski i ruski raketni sustavi zemlja-zrak, ali oni su možda u potpunosti ili djelomično onesposobljeni tijekom nedavnih izraelskih napada. Vjeruje se da je izgradnja započela oko 2006. godine, a prvi put je pušten u rad 2009. - iste godine kada je Teheran javno priznao njegovo postojanje.
Iran je, naime, otkrio svoju pretvorbu ovog vojnog kompleksa u nuklearni objekt u pismu Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), 21. rujna 2009., nakon što je saznao da zapadne obavještajne službe već znaju za to. Nekoliko dana kasnije, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska javno su potvrdile da su doista bile svjesne tajnog postrojenja za obogaćivanje goriva Fordow. Početkom 2009. prikupljeni su konačni obavještajni podaci da Iran pokušava instalirati 3000 centrifuga na tom mjestu.
Fordow je jedini iranski objekt u kojem su inspektori IAEA-e tijekom nenajavljene inspekcije 2023. godine pronašli čestice uranija rafinirane do razine čistoće bliske razini čistoće oružja. IAEA je izjavila da je lokacija projektirana za smještaj do 2976 centrifuga, što je tek dio kapaciteta otprilike 50.000 centrifuga u Natanzu, glavnom iranskom nuklearnom postrojenju, koje je Izrael napao istog dana kada je započeo zračne napade na Iran. Nakon što je postojanje lokacije Fordow postalo javno poznato 2009. godine, SAD i Iran započeli su prve izravne pregovore u 30 godina.
Iako je Iran dostavio IAEA-i informacije o dizajnu Fordow u listopadu 2009., odbio je dati vremenski okvir za njegov dizajn, izgradnju i izvorne namjene, rekavši da te informacije prelaze njegove obveze izvješćivanja prema sporazumu o zaštitnim mjerama s agencijom UN-a. Dvije godine kasnije, u rujnu 2011., tadašnji generalni direktor IAEA-e Yakiya Amano otkrio je da je Iran "instalirao centrifuge u Fordowu s navedenim ciljem" proizvodnje urana obogaćenog na 20 posto. Do ožujka 2012. Amano je izvijestio da se mjesečna proizvodnja 20 posto obogaćenog urana u Fordowu utrostručila jer su četiri kaskade centrifuga prvi put počele istovremeno raditi.
Obogaćivanje uranija je proces povećanja koncentracije izotopa uranija-235 u prirodnom uraniju, koji normalno sadrži samo oko 0,7 posto U-235. Za izgradnju nuklearnog oružja, uran mora biti obogaćen na približno 90 posto U-235. Nakon što je obogaćen do tih razina, smatra se da je uran "kvalitete potrebne za izgradnju nuklearnog oružja".
Godine 2015. Iran, Kina, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija potpisali su Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA). Sporazumom su nametnuta stroga ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ukidanje sankcija.
Iran se složio da će se 15 godina suzdržati od bilo kakvog obogaćivanja uranija i istraživanja obogaćivanja uranija u Fordowu. Također se složio da tamo neće skladištiti nikakav nuklearni materijal, već da će umjesto toga „pretvoriti objekt Fordow u nuklearni i tehnološki centar te centar za fiziku“. Nešto više od tisuću centrifuga iz postrojenja smjelo je ostati tamo, a ostatak je premješten u Natanz - što je, prema IAEA-i, učinjeno do siječnja 2017. Nakon što se američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz JCPOA-e 2018. godine, Iran je postupno ublažavao svoja ograničenja, čak i dok su europski partneri pokušavali spasiti sporazum. Tijekom nenajavljene inspekcije u siječnju 2023., IAEA je otkrila da je Iran spojio dva seta centrifuga u Fordowu, što mu je omogućilo obogaćivanje urana do 60 posto čistoće, kršeći sporazum o zaštitnim mjerama koji Teheran ima s UN-ovom agencijom.
„Iran je napravio značajnu promjenu objavljenih informacija o projektu za postrojenje za obogaćivanje goriva Fordow (FFEP) bez da je unaprijed obavijestio agenciju. To je bilo suprotno iranskim obvezama prema sporazumu o zaštitnim mjerama“, rekao je Grossi.
IAEA je također izjavila da je u Fordowu pronašla čestice uranija obogaćene na 83,7 posto čistoće - blizu 90 posto obogaćivanja potrebnog za uranij kvalitete prikladne za upotrebu u nuklearnom oružju.
„U postrojenju za obogaćivanje goriva Fordow pronašli smo čestice visoko obogaćenog uranija s razinom obogaćivanja znatno iznad razine obogaćivanja koju je prijavio Iran“, rekao je Grossi 6. ožujka 2023. Iran je to porekao.
Postrojenje Natanz
Oko 250 kilometara južno od Teherana, Natanz je glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranija s velikim bunkerima, čije je postojanje prvi put otkriveno 2002. Natanz ima gotovo 70 serija centrifuga u dva postrojenja za obogaćivanje uranija, od kojih je jedno pod zemljom. Analitičari kažu da se koristi za razvoj i sastavljanje centrifuga za obogaćivanje uranija, ključne tehnologije koja pretvara uranija u nuklearno gorivo.
Natanz ima šest nadzemnih zgrada i tri podzemne strukture, od kojih dvije mogu primiti 50.000 centrifuga, prema neprofitnoj Inicijativi za nuklearne prijetnje (NTI). To je prostrano postrojenje koje radi od 2003. godine, a gdje je Iran obogaćivao uran do 60% čistoće, prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Uran za oružje obogaćen je do 90%. U travnju 2021. lokacija je oštećena u napadu za koji je Iran rekao da je bio čin sabotaže Izraela.
To mjesto je bilo meta izraelskog početnog napada na Iran, a satelitske fotografije i analize pokazuju da su napadi uništili nadzemni dio pilotnog postrojenja za obogaćivanje goriva u Natanzu. Izrael je objavio da su njegovi nedavni napadi pogodili “srce iranskog programa” obogaćivanja uranija u Natanzu.
Raniji napadi također su isključili struju na nižim razinama gdje su pohranjene centrifuge, rekla su tada dva američka dužnosnika za CNN. Budući da se veliki dio postrojenja nalazi pod zemljom, isključivanje struje u tim dijelovima najučinkovitiji je način utjecaja na podzemnu opremu i strojeve.
Isfahan
Isfahan se nalazi u središnjem Iranu i dom je najvećeg kompleksa za nuklearna istraživanja u zemlji. Objekt je izgrađen uz potporu Kine i otvoren je 1984. godine. UIsfahanu je zaposleno 3000 znanstvenika, a za to se mjesto "sumnja da je središte" iranskog nuklearnog programa. Radi s tri mala istraživačka reaktora koje je isporučila Kina, kao i postrojenjem za konverziju, pogonom za proizvodnju goriva, pogonom za cirkonijeve obloge i drugim objektima i laboratorijima. U postrojenju za preradu uranija u Isfahanu u središnjem Iranu, sirovi iskopani uranij prerađuje se u uranijev tetrafluorid (UF4), a zatim u uranijev heksafluorid (UF6), plin za centrifuge. Postrojenje je 2004., nakon završetka, industrijski testirano.
U centru u Isfahanu nalazi se i postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, koje je otvoreno 2009. i proizvodi nisko obogaćeno gorivo za upotrebu u elektranama. U srpnju 2022. Iran je najavio planove za izgradnju novog istraživačkog reaktora na toj lokaciji. Četiri njegove zgrade Izrael je pogodio 13. lipnja, uključujući postrojenje za preradu uranija. Napade na Isfahan Izrael je od tada ponovio još nekoliko puta.
Otvori KEKS Pay
Potpuno nepristranim ljudima je jasno da iranski vođe uskoro prolaze kao Assad u Siriji. Nekoliko raketa koje su pale na Izrael i uništile civilne objekte su smiješan pokušaj odmazde. Narodu Perzije je dosta laži o veličini i snazi, a kruhaa sve manje. U pola sata im smaknu generale, fizičare , unište PZO, a ovi vrate na dvije civilne lzgrade. Izrael radi što hoće i dokle hoće, jer Izrael nije sam, Iran jest.