Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, nakon aktiviranja lex Agrokor u medijskoj je ofenzivi tumačenja glavnih ciljeva u stabilizaciji posrnulog koncerna čija bi se poslovna kriza mogla preliti na ukupno gospodarstvo. Uz premijera Andreja Plenkovića, M. Dalić u Vladi HDZ-a i Mosta najvažnija je osoba u situaciji s Agrokorom, ona je i radila na samom zakonu, a premijer Plenković jasno je nakon aktiviranja postupka izvanredne uprave rekao da je riječ o prvorazrednoj političkoj odluci, što znači da je Vlada preuzela odgovornost za provođenje procesa u Agrokoru. Martina Dalić u televizijskim intervjuima detektirala je tri ključna, što politička što regulatorna, problema pa je tako prozvala SDP, neizravno i Most, ali i Hrvatsku narodnu banku koja je, rekla je, pokazala slabost kao regulatorna institucija u slučaju Agrokor.
1. Jedino je Lalovac ponudio konkretna rješenja, SDP otvorio krizni telefon
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić prozvala je SDP, najveću oporbenu stranku, da su se u situaciji krize s Agrokorom postavili ispod razine stranke koja je vodila Hrvatsku u dva mandata. Martina Dalić i nije daleko od istine, premda čudi da se ona koja se uglavnom drži ekonomskih tema i izbjegava politička prepucavanja upustila u kritiziranje oporbe, ali SDP u jednoj od najtežih situacija s kojima se Hrvatska suočila nakon Domovinskog rata zaista nije pokazao ni suvislost ni zrelost. Jedini koji je u SDP-u ponudio konkretna rješenja za gašenje krize jest Boris Lalovac, bivši ministar financija. No, Lalovac je pod teretom optužbi bivše supruge za navodno obiteljsko nasilje pa se kloni medijskih istupa i SDP ga ne gura u prve redove. Na vrhuncu krize s Agrokorom Lalovac je ipak istupio u medijima i predložio svojih pet rješenja za spas Agrokora, a SDP je osnovao krizni stožer i otvorio krizni telefon za male dobavljače i radnike Agrokora. Nije toliko problem u kriznom telefonu, koliko je to minoran i slabašan potez u odnosu na problem koji je proizveo Agrokor. S jedne strane premijer Plenković razgovara s dobavljačima i bankarima, Vlada imenuje izvanrednog povjerenika, a s druge strane šef SDP-a Davor Bernardić fotografira se s ličkim kiselim kupusom. Nitko ne kaže da će Vlada iz priče s Agrokorom izaći kao pobjednica, a ako nešto može destabilizirati ovu Vladu, to je slučaj Agrokor, ali to ne znači da SDP treba biti toliko infantilan.
2. Vujčić: Prvi sam 2012. godine počeo kontrolirati kredite prema Agrokoru
Nakon što ga je Martina Dalić blago okrznula, prozvavši regulatore da nisu radili svoj posao, javio se i guverner HNB-a Boris Vujčić. On tvrdi suprotno, da je HNB bio jedina institucija koja je svoj posao odradila kako treba. – Tijekom pet godina, u razdoblju od 2012. do 2016., HNB je proveo 27 nadzora u okviru kojih je izdano 27 zapisnika kojima su ustanovljene nepravilnosti i naložene mjere u 16 banaka u pogledu izloženosti banaka sustavu Agrokor. U tu je svrhu izdano trinaest rješenja, kojima je bankama naloženo provođenje brojnih mjera, a određena su im i adekvatna ograničenja. K tome, u dvije banke imenovani su povjerenici središnje banke, sa zadaćom da nadziru izvršenje tih mjera, poručuje HNB. Rezultat tih kontrola smanjena je izloženost banaka prema Agrokoru “za više milijardi kuna” u odnosu na zatečeno stanje, jedanaest prekršajnih prijava, temeljem kojih su donesene 4 pravomoćne i 2 nepravomoćne sudske presude, kojima su određene kazne bankama. Prije su naveli kako HNB nije sudionik u postupku s mjenicama te da nema informacije o njihovu puštanju na naplatu niti to može spriječiti ili nadzirati. Poslovi s mjenicama su poslovi između trgovaca u koje oni stupaju slobodno i dobrovoljno te u vezi kojih samostalno procjenjuju rizike koji za njih proizlaze.
Prema Zakonu o mjenici, svatko tko je prenio mjenicu na drugog, primatelju jamči naplatu mjenice.
3. Mostovci su gledali Gazdu, ali ne smiju s političke pozornice najavljivati hapšenja
Martina Dalić Most nije prozvala izravno, ali je jasno rekla da u javnom prostoru ima i previše onih koji govore o eventualnoj kaznenoj odgovornosti Ivice Todorića za situaciju u kojoj se našao Agrokor. Njezin posao, poručila je, nije potezanje kaznene odgovornosti. Iako su čelnici Mosta jedini išli gledati dokumentarni film Gazda, koji kritički opisuje Ivicu Todorića, i najkraće su sudjelovali u nacionalnim Vladama koje su, također, propustile reagirati na Todorićeva pravila dugih rokova plaćanja itd., mostovci su ipak pretjerali grozeći se istragama u Agrokoru. Neumjesno je da ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, kao politička osoba, upozorava da lex Agrokor ne znači amnestiju za one koji su prouzročili probleme u Agrokoru. U vrijeme lokalnih izbora, takve poruke Mosta mogu se samo protumačiti kao nasilno traženje kaznene odgovornosti u predizborne svrhe. Policija i odvjetništvo svakako moraju odraditi svoj posao i u Agrokoru, ako postoji sumnja da je bilo kažnjivih djela, ali to s političke pozornice ne smije najavljivati ministar unutarnjih poslova. Božo Petrov je poručio kako očekuje da se prvim sredstvima koja dođu u Agrokor isplate dobavljači, a smatra i da bi sve hrvatske tvrtke trebale sudjelovati u kupnji onih iz sustava Agrokora, kada iziđu na tržište. Potvrdio je da Most podupire izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka, od kojeg očekuje “maksimalnu transparentnost i kooperativnost”.
>> 'Sjedimo li na bombi koja samo što nije eksplodirala?' Dalić: Mislim da je to spriječeno
>> Stopirajte naplatu mjenica, a poreze naplaćujte na rate
A što sada ? Kada se radi o ogromnom dugu od preko 48 mld kuna onda treba HITNO i reagirati !..Popis pod HITNO. Odmah prodati SVE djelove kompanije Agrokor / u Sloveniji,BiH ,Srbiji itd / koje su van Hrvatske. Dake. Da bi kompanija normalno radila i vratila dug od preko 46 mld kuna ,trebalo bi joj 147 godina rada da uz ovakvu maržu zaradi novac za vračanje duga. Gosp. Todorić je PREDAO upravljanje svojom imovinom na max 15 mjeseci Državi-gosp. Ramljaku. On je i dalje vlasnik. Zato ,uz njegov pristanak -prodaja svega van Hrvatske a možda i u Hrvatskoj. Velika je konkurencija ,a kupci više ne žele biti “domoljubi ” ,jer gledaju kvalitet i cijenu za isto !