Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što donose nacionalni planovi: Prvo će se oporavljati željeznica

Nacionalna razvojna strategija lista je želja po kojoj će zaposlenost mladih biti 75 posto, dulje će se živjeti, a rađat će se i više djece.
27. listopada 2020. u 21:01 12 komentara 1194 prikaza
Zagreb: Andrej Plenković održao je konferenciju za medije u Banskim dvorima
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Broj godina zdravog života trebao bi se povećavati s 57,5 na 64 godine, što je u skladu s prosjekom zemalja EU. Zaposlenost radnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine porasla bi sa 66 na 75 posto. Stopa fertiliteta neće iznositi današnjih 1,47, nego 1,6 posto.

Ilustracija KORONAKRIZA HNB upozorava: Ove godine BDP pada za 8 posto, a iduće bi trebao porasti za više od 5 posto

Na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska bi trebala zauzimati najmanje 45. mjesto, što bi značilo skok za 15-ak mjesta – upravo bi tako Hrvatska trebala izgledati za deset godina, barem što se tiče Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., čija je izrada u završnoj fazi. Taj je dokument danas predstavljen parlamentarnoj većini, a od idućeg će tjedna biti dostupan i javnosti.

“Vani” sljedeći tjedan

– Razvojna strategija predstavlja jasnu viziju gdje želimo vidjeti Hrvatsku, jasne smjerove prema digitalnoj i zelenoj tranziciji društva. Krovni je to strateški dokument svih akata strateškog planiranja u državi, koji mora obuhvatiti razvoj društva kompletno i države u svim smjerovima i svim sektorima u idućih deset godina. Istaknula bih konkurentnost gospodarstva kao jedan od prioriteta, jačanje otpornosti na krize, jačanje zdravstvenog, znanstvenog te obrazovnog sustava – kaže Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, pod čijom je paskom strategija i rađena.

Sve je, doduše, počelo još 2017., kad je na čelu Ministarstva bila Gabrijela Žalac, a dokument koji ima četiri osnovna razvojna smjera trebao se donijeti jer je Hrvatska imala problema s definiranjem prioriteta za Europsku komisiju. U svakom slučaju, kaže ministrica Tramišak, fokus svim razvojnim smjerovima jesu ulaganja u ljude i ljudske resurse.

Europska konvencija o turizmu Europska konvencija o turizmu Koronakriza prilika je za brzu transformaciju, uvođenje digitalnih tehnologija i zelenija rješenja u turizmu

– Pred nama je desetogodišnje razdoblje. Iako je trenutačna pandemija koronavirusa nepredvidiva, svi se nadamo njezinom brzom završetku i početku oporavka već s prvim mjesecima iduće godine. I na tome treba raditi, gospodarstvo se mora nastaviti razvijati – kaže ministrica. Što se pak tiče Plana oporavka i otpornosti RH od 2021. do 2023., o kojem je Vlada također raspravljala za vikend, njegova finalna verzija bit će završena do kraja ovoga tjedna.

– Uz reforme kompletnog javnog sektora, koje su nam zadane 2019. i 2020. te ih moramo pratiti, ali i svega onoga što se odnosi na daljnji razvoj poduzetništva, ima mo predviđene investicije veće od 200 milijardi kuna. Ostalo je prostora za razgovore koje su to investicije ključne za oporavak države, i o tome će se dogovarati u sljedećih nekoliko mjeseci – kaže ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.

Nemamo tvrtki za projekte

Kao konkretan primjer iz Plana oporavka navodi reformu Hrvatskih željeznica, razvoj željezničke infrastrukture i obnovu voznog parka. No, iznimno je važno, poručuje, povećanje proizvodnje u smjeru jačanja industrija, a posebno samodostatnosti u proizvodnji hrane. Na raspolaganju su nam 9,3 milijarde eura. Ekonomist Damir Novotny nedavno nam je komentirao kako je točno da željezničke pruge treba obnoviti, no istaknuo je i kako “u području željezničke infrastrukture nemamo građevinskih tvrtki koje bi mogle realizirati takve projekte”.

računalo MALOPRODAJNA REVOLUCIJA Koronakriza promijenila navike i ubrzala digitalizaciju trgovine

– To uglavnom rade Talijani, Turci ili Austrijanci, pa imamo problem da se time ne otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj, nego u Italiji, Turskoj ili Austriji. Dakle, to jednostavno nema multiplikacije – upozorio je Novotny.

Što se Nacionalne strategije tiče, u njoj se navodi i kako će se pristupanjem eurozoni do 2023. “povećati vjerodostojnost ukupne ekonomske politike, osigurati dostupnost novih izvora financiranja i likvidnosti, a otkloniti rizik promjene tečaja”.

Uvođenje eura nije čarobno rješenje

Zašto nema ekonomskih mehanizama i vlastite valute – pita se ekonomist Ljubo Jurčić, koji kaže da će Hrvatska “isprosjačiti” od EU 22 milijarde eura. Uvođenje eura za povećanje vjerodostojnosti ekonomske politike i osiguranja dostupnosti novih izvora financiranja, kaže Jurčić, uopće nije čarobno rješenje. – To će, zapravo, uništiti hrvatsku ekonomiju. Cijeli se svijet razvio na nacionalnom novcu, a mi smo se izborili za samostalnost, uveli kunu, a sad ćemo je isključiti. Euro nam se nudi sad kao spasonosno rješenje, kao onomad ulazak u EU, kad su nam obećavali da će teći med i mlijeko, a bili smo tad u prvoj trećini po razvitku tranzicijskih zemalja, a sad je od nas gora samo Bugarska – pojasnio je Ljubo Jurčić.

Zoran Mamić
DVA PUTA U SMRTNOJ OPASNOSTI
Život Zorana Mamića visio o koncu, tu nesreću preživi tek jedna od tisuću osoba
Solana Nin
SINERGIJA PRIRODE
Jeste li već otkrili kraljicu među solima?
  • Avatar putnik833
    putnik833:

    "dulje će se živjeti, a rađat će se i više djece" - ajde da i to vidimo.

  • snicl:

    PROMO-Članak! Ignore

  • lebar:

    plenky,ajde ti tako konstruktivno pricaj sa svojom zenom,pa ces vidjeti gdje ti je inteligencija ..,uzeo si za pravo da nas delas bedakima i jos se smijes,,,,bu te preslo plenky jer jedino tko te razumije su ljudi bez nade i oni ... prikaži još!i nestaju kao i ti izdrkotino vremena koje, ce doci kraj i da te zacemntiramo na svaki spomen tvoje rijeci