Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što digitalizacija znači za javnu upravu?

Od ukupno 1555 promatranih administrativnih postupaka koji su u bilo kojoj formi dostupni na internetu, samo njih 58 (3,7%) mogu se u potpunosti provesti online putem, a svi ostali podrazumijevaju neku formu fizičke isporuke dokumentacije
14. svibnja 2019. u 09:00 105 prikaza
Digitalna transformacija
Foto: Shutterstock

Što digitalizacija znači za javnu upravu? Digitalna transformacija upravljanja ima snažan potencijal za unaprjeđenje kvalitete javne uprave i uopće dinamizaciju odnosa između građana kao korisnika i uprave svih razina, kao pružatelja usluga. Ona može ne samo unaprijediti kvalitetu i brzinu usluge građanima, nego biti i generator pomaka ka većoj efikasnosti, poticaj na promjene organizacijske kulture u javnoj upravi, poticaj na jače uključivanje građana u upravljanje na svim razinama. Gradovi su, kao građanima najbliskija razina uprave, ona razina na kojoj se neposredno rješavaju svakodnevni životni problemi. U tom smislu, nositelji su i najvećeg transformativnog potencijala u upravljanju.

Upravo zato, kao i zbog niza tehnoloških iskoraka koji mijenjaju život u gradu, “pametan grad” jedna je od središnjih tema rasprava o tome kako će tehnologija transformirati svakodnevni život u cijelom svijetu. Unatoč činjenici da je Hrvatska opredijeljena na digitalnu transformaciju svojom strategijom e-Hrvatska 2020. te da se uočavaju pomaci u digitalizaciji usluga javnog sektora (primjerice razvojem platforme e-Građani), Hrvatska je i dalje na zaleđu ljestvice europskih zemalja po Indeksu digitalne spremnosti društva i gospodarstva (DESI), koji analizira Europska komisija i to osobito u odnosu na kriterij dostupnosti digitalnih javnih usluga, stoji u Apsolonovoj analizi Digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019.

Ukupno gledajući, hrvatski gradovi nalaze se na ranom stupnju razvoja digitalnih usluga građanima. Od ukupno 1555 promatranih administrativnih postupaka koji su u bilo kojoj formi dostupni na internetu, samo njih 58 (3,7%) mogu se u potpunosti provesti online putem, a svi ostali podrazumijevaju neku formu fizičke isporuke dokumentacije ili, u čak 91,7% slučajeva, dolazak u gradsku upravu s otisnutim obrascima s Interneta. Gradovi su osobito značajna karika u digitalnoj transformaciji uprave, budući da predstavljaju male laboratorije inovativnih rješenja po mjeri građana, koja se zatim mogu skalirati - implementirati i u drugim gradskim upravama i podizati na nacionalnu razinu.

Prema istraživanju Indeksa digitalnog gospodarstva i društva ( Digital Economy and Society Index, DESI) Europske unije 2018. Hrvatska je bila 22. od 28 članica EU1, tek jedno mjesto ispred svojeg plasmana 2017. godine. Po tome, ona  pripada skupini manje uspješnih zemalja u digitalizaciji. Ipak, ohrabrujuća je činjenica  kako se hrvatski građani internetom koriste više od prosjeka i kako poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije.

Ukupnu ocjenu hrvatskog digitalnog indeksa narušava, uz lošu povezanost u tehničkom smislu, upravo loš rezultat u području e-uprave, po kojem je Hrvatska na 25. mjestu. Zanimljivo je kako su rezultati u odnosu na broj korisnika povoljni, no upravo je ponuda usluga kojima bi se odgovorilo na implicirani interes korisnika ono što izostaje. Već iz ovog istraživanja koje se bavi nacionalnom razinom, stoga je vidljivo da postoji značajan potencijal za razvoj usluga javnog sektora za građane i poslovne subjekte na svim razinama funkcioniranja uprave. Uzevši u obzir kako je lokalna samouprava važan izvor usluga građanima i poslovnom sektoru i uopće približavanja javnog sektora svakodnevici svojih korisnika, te kako je značajan dio javnih usluga u Hrvatskoj uspostavljen na lokalnoj razini, važno se zapitati kako jedinice lokalne samouprave stoje u odnosu na digitalizaciju svojeg rada, usluga za građane i komunikacije s njima.

POSLOVNA RJEŠENJA
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas