Stambeni kredit, troškovi školovanja djece, troškovi liječenja, troškovi opremanja stana, gradnje i uređivanja kuće i slično mogli bi ponovno postati porezna olakšica! Izmjena Zakona o porezu na dohodak, potaknuta uvođenjem doprinosa na honorarni rad, kako doznajemo iz pouzdanih izvora, mogla bi poslužiti i za korjenitu reformu postojećeg modela oporezivanja plaća. Zna se da je Ministarstvo financija osnovalo stručnu skupinu koja priprema izmjene Zakona o porezu na dohodak, a kad se već zakon mijenja, dio stručnjaka i Vladinih dužnosnika predlaže da se promjena Zakona o porezu na dohodak ne veže samo uz honorare nego i za postojeći sustav oporezivanja dohotka.
Osim djece i uzdržavanih članova obitelji, prema tim idejama, kao porezne bi olakšice mogli poslužiti i izdaci kojima građani rješavaju svoje egzistencijalne probleme, kao što su kupnja stana, liječenje, podstanarstvo... Uostalom, nešto slično već smo imali u doba socijalizma, kada se većina tih troškova priznavala kao izdatak i na njih se nije plaćao porez.
Neoporeziv dio plaće sa 1250 na 1800 kuna
Osim što bi to bio velik zaokret u poreznoj politici države, i sa stajališta ekonomske politike krupan je korak jer bi smanjivanjem poreza država poticala građane da ulažu i više se brinu o sebi i kvaliteti života. Smanjenje državnih prihoda od poreza na dohodak, što bi se neizbježno dogodilo, državi bi se vratilo kroz veće prihode od poreza na potrošnju, odnosno PDV-a. Svatko bi se lakše, primjerice, potrudio kupiti kompjutor ili uložiti u svoje ili obrazovanje djece ako bi mu ta investicija poslužila kao olakšica kod poreza na plaće.
No, tada država ne bi zadržala postojeće visoke olakšice za uzdržavanu djecu, već bi se one smanjile na, prema prijedlogu, 0,25 posto osobnog odbitka svakog zaposlenog, ali bi se zato olakšice stjecale za druge troškove. Sličan model oporezivanja plaća imaju Njemačka i druge zapadnoeuropske države. Kako smo uspjeli doznati, o tom se prijedlogu nije razgovaralo sa socijalnim partnerima niti o njemu postoji stav Vlade. No, poslodavci su ga spremni podržati, a ni sindikati ne bi trebali imati ništa protiv, pogotovu zato što se razmišlja i o povećanju neoporeziva dijela plaće sa sadašnjih 1250 na 1800 kuna, koliko je trenutačno najniža osnovna plaća u državi.
Primjena od 1. siječnja 2003.
Porez bi se, kao akontacija, mjesečno obračunavao po stopama od 15 i 25 posto, a zbog sustava olakšica, koji tek treba detaljno razraditi, svi bi zaposleni morali krajem kalendarske godine podnositi godišnje porezne prijave. Treća najveća stopa poreza na dohodak - ona od 35 posto, zadržala bi se i obračunala tek potkraj godine, kada bi porezna uprava obračunavala visinu zarade i visinu poreznih olakšica koje su zaposleni ostvarili tijekom protekle godine.
Ako radnik tijekom godine ne ostvari pravo ni na kakvu dodatnu olakšicu, povećanjem neoporeziva dijela plaće sa 1250 na 1800 kuna i smanjenjem osobnih odbitaka za uzdržavanu djecu, plaće bi, izračunali smo, porasle samcima i radnicima s jednim djetetom, ostale bi iste za radnike sa dvoje djece, a smanjivale bi se natprosječno plaćenim radnicima sa troje i više djece.
Kada bi se, prvo unutar Vlade, a potom i među socijalnim partnerima, postigao dogovor o reformi oporezivanja plaća, spomenuti bi se model počeo primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine, jer je takve promjene najbolje vezati uz početak godine. Doprinosi na honorare, međutim, trebali bi biti uvedeni najkasnije do 1. srpnja ove godine.
Ljubica Gatarić
Otvori KEKS Pay
