Kad se prije tri godine iz Čačka preselio u Sjevernu Mitrovicu, Luka Pečenković (26) nije ni slutio da će morati prijavljivati policiji boravak u gradu u koji je došao zbog studija. No budući da nema kosovske dokumente, od ponedjeljka (16. ožujka) – nakon što počne u potpunosti vrijediti Zakon o strancima – na Kosovu će biti tretiran kao stranac i trebat će mu boravišna dozvola ili viza. Iz perspektive kosovske vlade, to je samo primjena zakona koji postoji više od 13 godina. Za Srbe je pak riječ o političkoj odluci kojom se otežava život. Luka to naziva – „početkom novog progona Srba s Kosova“.
Prema Zakonu o strancima, svatko tko nema kosovsko državljanstvo ili kosovske dokumente morat će u roku od 72 sata prijaviti adresu boravka na Kosovu. Boravak do 90 dana u razdoblju od 180 dana moguć je s vizom ili bez nje, ovisno o režimu. Za rad tijekom tog razdoblja potrebna je radna dozvola, a za svaki boravak duži od 90 dana mora se podnijeti zahtjev za dozvolu boravka.
Osim što Srbija službeno ne priznaje neovisnost Kosova pa je tretiranje Srba kao stranaca na području na kojem desetljećima žive samo po sebi problematično, srpska manjina strahuje da će ih ovaj zakon diskriminirati. Naime, zbog administrativnih poteškoća velik broj Srba rođenih u gradovima u Srbiji ne može dobiti kosovske dokumente. Prema podacima Srpske liste, takvih je građana više od 7.000, piše DW.
Drugi će se problem ticati zaposlenih i studenata koji nemaju kosovske dokumente, a rade ili studiraju u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama koje funkcioniraju u sustavu Republike Srbije. Doktor Jugoslav Gašić, profesor Medicinskog fakulteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, jedan je od njih. Za DW kaže da se primjenom ovog zakona „studenti i zaposleni dovode u situaciju da neće moći nastaviti studij ili rad“, te da je Zakon o strancima ključ kojim se srpske škole i zdravstvene ustanove uvlače u kosovski sustav.
Iako je Zakon o strancima usvojen još 2013. i revidiran 2017., nikada nije u potpunosti proveden. Kosovske su vlasti njegovu primjenu najavile prošle godine, kad je civilni sektor sa Sjevera počeo upozoravati na odredbe koje će otežati život Srbima. To, međutim, nije izazvalo adekvatnu reakciju ni u Beogradu ni u Prištini. „Imam dojam da su vlasti u Beogradu to pitanje do posljednjeg trenutka namjerno gurale u stranu – kako bi se sve dovelo pred gotov čin, kad su mogućnosti za promjene minimalne“, objašnjava za DW Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice. Izostala je, tvrdi, javna kampanja i ozbiljna komunikacija s građanima, kao i adekvatna reakcija Srpske liste i Beograda, koji je uz posredovanje međunarodne zajednice „morao prepoznati sve ove probleme i uvrstiti ih u teme dijaloga".
Iz Srpske liste poručili su za Kosovo online da su u posljednja tri mjeseca imali 47 sastanaka s međunarodnim predstavnicima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prije nekoliko dana na RTS-u izjavio „da smo na putu da pronađemo neka rješenja koja ne bi značila katastrofu za naš narod, iako lakih rješenja nema“, ne navodeći o kakvim je rješenjima riječ.
Godine „privremenog" rješenja
Istodobno na snagu stupa i Zakon o vozilima, koji zabranjuje upravljanje vozilom na punomoć ako vozač nema prebivalište u zemlji u kojoj je vozilo registrirano. To znači da Srbi na Kosovu više neće moći voziti automobile registrirane u gradovima u Srbiji. S obzirom na to da su Srbi na Kosovu više od desetljeća faktički koristili dokumente Republike Srbije uz administrativnu toleranciju kosovskih vlasti, iz Centra za afirmativne društvene akcije upozoravaju da međunarodni pravni standardi i praksa Europskog suda za ljudska prava ne dopuštaju ignoriranje statusa koji je godinama bio poznat i toleriran. Drugim riječima, „ako bi se zakon počeo primjenjivati strogo formalno, bez razumijevanja konkretnih problema na terenu, posljedice bi bile vrlo ozbiljne“, navode za DW.
Spahiu: „Primjena zakona je rutinska stvar"
Dok se Srbi na Kosovu pribojavaju ponedjeljka, provedba ova dva zakona nije u fokusu vlasti južno od Ibra. Usred još jedne političke krize u Prištini, vijesti o toj temi jedva da se pojavljuju u medijima na albanskom. Razlog je, objašnjava profesor Fakulteta političkih znanosti u Prištini Nedžmedin Spahiu, to što se sve doživljava kao „rutinska stvar“, jer Kosovo usklađuje svoje zakone kako bi se pripremilo za podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji.
Ne negira, međutim, da su Srbi na Kosovu u specifičnoj poziciji.
„Mislim da mnogi od njih teško prihvaćaju postojanje kosovske države i navikli su da se, još od završetka rata ili od proglašenja neovisnosti Kosova, na neke stvari gleda kroz prste i tolerira. Sada je situacija drukčija i vjerujem da im to teško pada“, kaže Spahiu. Ističe i da bi srpski predstavnici trebali pred Europskom unijom i kosovskim institucijama inzistirati na tome „da uredi koji se bave tim poslovima budu što bliže građanima“, kako bi se prijava boravka olakšala na lokalnoj razini. Luku Pečenkovića i skupinu njegovih kolega ipak manje zanima gdje mogu prijaviti boravak. Jer oni na prosvjedima koje organiziraju protiv primjene ovih zakona postavljaju samo jedno pitanje: „Zašto Beograd šuti?"
Otvori KEKS Pay
Bilo je i vrijeme da drzava Kosovo pocne provoditi svoje zakone, kome se ne svidja, neka pomalo krene prema "otadzbini"...