Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Split i Ploče zatečeni: Vlada ovime guši razvoj naših luka

Banski dvori prihvatili dokument prema kojem se šest velikih luka više neće razvijati u svim segmentima. Podjela Rijeka i Ploče dobile su kontejnerski promet, Split i Zadar kruzere, Šibenik jahte...
24. srpnja 2014. u 15:15 2 komentara 798 prikaza
luka ploče
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Split i Ploče ostali su zatečeni odlukom Vlade da se tamošnje luke neće više razvijati u svim segmentima u kojima su uspješne i na koja se sve više fokusiraju. Specijalizacija šest glavnih luka postaje prema Strategiji pomorskog razvoja Hrvatske od 2014. do 2020. preduvjet za daljnja ulaganja u lučki sektor. Hrvatska je prema tom dokumentu premalo područje i tržište da bi država poticala razvoj jednakih ili sličnih luka, pa će stoga kontejnerski promet ubuduće podupirati samo u Rijeci i u Pločama. U Rijeci, gdje su u pripremi velike investicije u gradnju novog kontejnerskog terminala, još bi se s državne razine ohrabrilo promet tekućeg tereta.

Šibeniku megajahte

Međutim, u Pločama, gdje su u tijeku investicije i u tom segmentu, favorizirat će se samo još promet rasutih tereta, ne i tekućeg. Split će se dalje razvijati kao Ro-Ro i putnička luka te pristanište velikih kruzera, a sličan status dobiva i Zadar, s dodatkom da će se Zadar razvijati i kao luku polazišta te će se poticati njezin daljnji razvoj u privlačenju novih tehnologija i posebnih tereta. Dubrovnik ostaje lukom velikih kruzera, a Šibenik će biti luka za manje kruzere, butik-brodove i megahajte.

Smanjenju značenja njihove luke u teretnom prijevozu Splićani su se otvoreno usprotivili. Svojim terminalima u Vranjičko-solinskom i Kaštelanskom bazenu ostvaruju jednak promet kao Ploče, pa su i u postupku izrade Strategije od Vlade tražili specijalizaciju splitske luke i u tom segmentu. Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split, navodi kako je lani prekrcano 3,1 milijun tona tereta, što Split stavlja na drugu poziciju, iza Rijeke, a ispred Ploča. Ističe i da je Split već sada specijaliziran kao luka s velikim rashladnim kapacitetima, po kojima je ispred Rijeke i Ploča.

LNG terminal

Ploče, pak, ostaju nezadovoljne zbog ignoriranja njihove uloge u segmentu prometa tekućeg tereta. Lani su pokrenuli ulaganje u gradnju terminala za tekuće terete u vrijednosti gotovo 30 milijuna eura, a direktor Ivan Pavlović još tada je najavio da u drugoj fazi slijedi gradnja LNG terminala. No, iako resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić objašnjava kako cilj specijalizacije nije ograničiti razvoj, nego samo definira što će država pomagati, strategija ima važnost i jer će biti dio drugih prometnih strategija, a upravo su za luke važni daljnji planovi razvoja u željezničkom i cestovnom prometu.

"Split ima svoju poziciju i sigurno će uz ono što je određeno kao glavna preokupacija biti perspektive i za segment u kojemu se profilirao i u kojemu je nezaobilazan", ističe Blaževski te poručuje kako će iduće godine dovršiti rekonstrukciju željezničke i cestovne infrastrukture u Luci.

>>Luka Ploče u dokapitalizaciji upisuje 200.353 nove dionice

>>Počela izgradnja terminala za tekuće terete u luci Ploče

U privatizaciju ide luka koja nema kredita ni dugova

Vlada je pokrenula privatizaciju Luke Vukovar čija je nominalna vrijednost veća od 38 milijuna kuna. Riječ je o jedinoj hrvatskoj luci na Dunavu u kojoj se može ploviti 365 dana u godini. Za nju su se proteklih godina redovito interesirale brojne tvrtke i veleposlanici. Do rata je luka bilježila pretovare više od milijun tona tereta godišnje. Najuspješnija godina poslije rata bila je 2006. s više od 900 tisuća tona, a 2013. bilježi 337.000 tona. Treba znati i da tvrtka koja kupi luku kupuje tvrtku koja je potpuno opremljena, koja nema nikakvih dugova i kredita te sve svoje obveze prema radnicima i državi isplaćuje redovito. (bbr)

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • novo vriijeme:

    Zbog čega se privatizira profitabilna luka Vukovar a ne zatraži strateški pratner za privatno-javno partnerstvo. Općenito zašto se prodaje državna imovina a ne sufinancira privatnom partnerom.

  • brle brkić:

    zaboravite vladu svaka vlada mora da sprovodi diretive eu zatosu i plačeni kritike upučujte na brisel