Britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost Jonathan Powell prisustvovao je završnim pregovorima između SAD-a i Irana te je procijenio da je ponuda Teherana o njegovom nuklearnom programu dovoljno značajna da spriječi izbijanje rata, otkriva The Guardian. Powell je, prema izvorima, smatrao da je u Ženevi krajem veljače postignut napredak te da je sporazum koji je predložio Iran "iznenađujuć". Dva dana nakon završetka pregovora i nakon što je dogovoren datum za sljedeći krug tehničkih pregovora u Beču, SAD i Izrael su pokrenuli napad na Iran. Powellovu prisutnost na pregovorima i njegovo pomno poznavanje njihovog napretka potvrdila su tri izvora.
Jedan izvor je rekao da se nalazio u zgradi omanskog veleposlanstva u Colognyju u Ženevi, djelujući kao savjetnik, što odražava raširenu zabrinutost zbog američke stručnosti u pregovorima koju predstavljaju zet Donalda Trumpa, Jared Kushner, i Steve Witkoff, Trumpov posebni izaslanik. Kushner i Witkoff pozvali su Rafaela Grossija, glavnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), na pregovore u Ženevi kako bi pružio tehničku stručnost, iako je Kushner kasnije tvrdio da su on i Witkoff imali "prilično duboko razumijevanje pitanja koja su u ovome važna".
Nuklearni stručnjaci kasnije su rekli da su Witkoffove izjave o iranskom nuklearnom programu bile pune osnovnih pogrešaka. Powell ima dugogodišnje iskustvo kao posrednik, a jedan izvor je rekao da je Powell sa sobom doveo stručnjaka iz Ureda britanske vlade. Jedan zapadni diplomat je rekao: "Jonathan je mislio da se može postići dogovor, ali Iran još nije bio sasvim tamo, posebno po pitanju UN-ovih inspekcija njegovih nuklearnih lokacija". Bivši dužnosnik kojeg su neki od sudionika informirali o pregovorima u Ženevi rekao je: "Witkoff i Kushner nisu sa sobom doveli američki tehnički tim. Koristili su Grossija kao svog tehničkog stručnjaka, ali to nije njegov posao. Stoga je Jonathan Powell poveo svoj tim".
"Britanski tim bio je iznenađen onim što su Iranci stavili na stol", dodao je bivši dužnosnik. "Nije bio potpun dogovor, ali je bio napredak i bilo je malo vjerojatno da je to konačna ponuda Iranaca. Britanski tim očekivao je da će sljedeći krug pregovora biti nastavljen na temelju napretka u Ženevi". Sljedeći krug pregovora trebao se održati u Beču u ponedjeljak, 2. ožujka, ali se nikada nije dogodio. SAD i Izrael su pokrenuli napad dva dana ranije. Powellova prisutnost na pregovorima u Ženevi, kao i na prethodnom nizu sastanaka ranije ovog mjeseca u švicarskom gradu, djelomično pomaže objasniti nevoljkost britanske vlade da podrži američki napad na Iran, nevoljkost koja je dovela odnose između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a pod neviđeni pritisak.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije vidjelo uvjerljive dokaze o neposrednoj prijetnji iranskog raketnog napada na Europu ili o tome da Iran osigurava nuklearno oružje. Ovo je prvi put da je postalo jasno da je Britanija bila toliko blisko uključena u pregovore te da je imala dobar razlog odlučiti jesu li diplomatske mogućnosti iscrpljene i je li američki napad bio nužan. Umjesto toga, Velika Britanija je napad smatrala nezakonitim i preuranjenim jer je Powell vjerovao da je i dalje otvoren put do dogovorenog rješenja dugotrajnog pitanja kako Iran može uvjeriti SAD da ne traži nuklearno oružje. Downing Street odbio je komentirati Powellovu prisutnost na pregovorima u Ženevi ili njegov stav o njima.
Trump je više puta kritizirao Keira Starmera jer nije učinio više kako bi podržao američki napad, uključujući i to što je u početku odbio dopustiti Americi korištenje britanskih vojnih baza, a tek kasnije je dopustio njihovo korištenje u obrambene svrhe nakon što je Iran počeo napadati britanske saveznike u Perzijskom zaljevu. Trump je upozorio da bi moglo biti loše za NATO ako se europske države članice ne odazovu na njegov poziv da pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, zahtjev koji je odbijen. Neizravne pregovore u Ženevi između Irana i SAD-a vodio je omanski ministar vanjskih poslova Badr bin Hamad Al Busaidi. Zaljevski diplomati nisu precizirali na kojoj je osnovi Powell dobio pristup razgovorima, ali to bi moglo odražavati odnos koji je uspio izgraditi sa SAD-om tijekom godina, uključujući i prethodni položaj šefa kabineta Tonyja Blaira.
Britanski dužnosnici naknadno su objasnili da su bili impresionirani činjenicom da je Iran bio spreman na trajan sporazum koji, za razliku od nuklearnog sporazuma iz 2015., ne bi imao rokove ili klauzule o isteku roka kojima bi se okončala ograničenja njegovog programa. Iran je također pristao smanjiti količinu zaliha visoko obogaćenog uranija od 400 kg pod nadzorom IAEA unutar Irana. Složio se da se u budućnosti neće stvarati zalihe visoko obogaćenog uranija. U završnoj sesiji pregovora, Iran je pristao na pauzu od tri do pet godina u domaćem obogaćivanju, ali su SAD u popodnevnoj sesiji, nakon konzultacija s Trumpom, zahtijevale pauzu od 10 godina.
U praksi, Iran nije imao sredstava za obogaćivanje urana na domaćem terenu zbog bombardiranja njegovih postrojenja za obogaćivanje 2015. godine. Iran je također ponudio ono što su posrednici opisali kao ekonomski proboj, pri čemu bi SAD-u bila dana prilika za sudjelovanje u budućem civilnom nuklearnom programu. Zauzvrat, gotovo 80% ekonomskih sankcija Iranu bilo bi ukinuto, uključujući imovinu zamrznutu u Kataru, što je Iran zatražio u pregovorima 2025. godine. Omanski posrednik vjerovao je da je ponuda o nultom skladištenju visoko obogaćenog urana bila napredak koji je značio da je sporazum nadohvat ruke. Razlikuju se mišljenja o tome je li Kushner nakon razgovora ostavio dojam da će Trump pozdraviti ono što je dogovoreno ili su američki pregovarači znali da će biti potrebno nešto veliko kako bi se Trump uvjerio da rat nije najbolja opcija.
Jedan diplomat upoznat s razgovorima rekao je: "Witkoffa i Kushnera smatrali smo izraelskim resursima koji su uvukli predsjednika u rat iz kojeg želi izaći". Izvješće Guardiana da je Powell bio u sobi tijekom razgovora citirala je u utorak u parlamentu Liz Saville Roberts, zastupnica velške nacionalističke stranke Plaid Cymru, tijekom obavještavanja britanske ministrice vanjskih poslova Yvette Coope o novostima. "Čini se da su diplomatske opcije još uvijek bile održive i nije bilo dokaza o neposrednoj raketnoj prijetnji Europi ili da Iran dobiva nuklearno oružje", rekla je Saville Roberts za Cooper.
"Vjeruje li ona stoga da je pregovarački put između Irana i SAD-a još uvijek bio moguć u to vrijeme i, ako jest, to sigurno znači da su početni američki i izraelski napadi bili preuranjeni i nezakoniti?" Cooper je odgovorila: "Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo podršku pregovorima i diplomatskim procesima oko nuklearnih razgovora". "Smatrali smo da je to važan put i željeli smo da se tako nastavi. To je jedan od razloga za stav koji smo zauzeli o početnim američkim napadima koji su se dogodili".
Otvori KEKS Pay
pregovori su bili samo da se kupi vreme za materijalnu logistiku za napad. iran je pogresio kad je pristao na prvi prekid vatre sa izraelom i pristao na pregovore, trebao je samo nastaviti po njima . umjesto toga iran pristaje na lazno primirje i pregovore za cije vreme amerika dovozi izraelu 20000 raketa za patriote, dovodi dva nosaca aviona i premjesta na stotine aviona i hiljade tona streljiva svih vrsta te ih napada tokom pregovora ujutro u subotu ko i uvijek kad su burze zatvorene da se izbjegne financijski sok. mozes ti mrziti islam svim srcem ali ako ne vidis ko je ovdje agresor i ko muti vodu onda si na zalost to sto jesi.