Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 36
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Najava iz ministarstva mirovinskog sustava

Smanjit će se naknade za upravljanje mirovinskim fondovima

Zagreb: Okrugli stol o temi Kako pove?ati naše mirovine
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/4
26.09.2022.
u 15:12

Na okruglom stolu u Saboru nisu se pojavili predstavnici regulatora, Hanfe, pa je umjesto njih odgovor na pitanje o netransparentnom iskazivanju naknada i nikad utvrđenoj visini gubitaka od ulaganja u Nexe i u FGS-ove, dala predstavnica države. Ona je uvjerena da regulator odlično radi svoj posao i stoga igra bitnu ulogu i u izradi nacrta sva tri zakona koja se mijenjaju, a reguliraju mirovinski sustav

U završnoj smo fazi izrade nacrta zakona sva tri mirovinska stupa. Ići će se u smjeru smanjivanje naknada i disperziranja ulaganja, najavila je Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na okruglom stolu na temu "Kako povećati naše mirovine", koji je u Hrvatskom saboru organizirao zastupnik Mosta Zvonimir Troskot koji je u uvodnom izlaganju istaknuo da smo u paradoksalnoj situaciji jer smo ekonomija koja ima problem zapošljavanja mladih, ali i starenje stanovništva. Demografska ranjivost izvodi se iz mirovinskog sustava, a ne obrnuto: Problemi države rješavaju se pomoću imovine mirovinskih fondova, umjesto da se imovina mirovinskih fondova štiti od okruženja.

- Svaka obveznica u sebi ima dugoročni međugeneracijski demografski otplatni faktor – kaže Troskot.

Okrugli je stol okupio stručnjake koji se bave ovom tematikom, ali o njoj imaju dijametralno različita mišljenja te predstavnicu Ministarstva, čime je pokrenuta javna rasprava o upravljanju mirovinskim fondovima, upravo uoči završavanja nacrta zakona koji ih reguliraju.

Analitičar Andrej Grubišić, predsjednik Udruženja članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, zalaže se za smanjenje ulaganja u prvi stup i povećanje ulaganja u drugi, odnosno druge različite „privatne sheme“, ne precizirajući koje.

- Trebali bismo imati i veću mogućnost raspolaganja novcem u 2. stupu, u slučaju teških bolesti i sličnih okolnosti: Što će vam taj novac ako ne možete do njega kad vam je najbitnije, a to ne mora nužno biti u mirovini. Voljeli bismo i da se taj novac može nasljeđivati – kaže Grubišić te dodaje da je uloga države pretjerana, a kroz poreze smo plaćali kamate od ulaganja u državne obveznice sami sebi. Usto, prinosi su manji nego što se komunicira, uzevši u obzir konsolidirajući element. Grubišić smatra i da je jako loše što se ljudi mogu vratiti u prvi mirovinski stup iz obveznog mirovinskog fonda.

- Vraćanje u prvi stup je političko obećanje, a OMF je matematička imovina – ustvrdio je Grubišić koji se ogradio i od imidža udruge koju vodi:

- Neki ovdje koji prate temu shvaćaju nas kao udrugu mirovinskih fondova. Mi to nismo, ne slažemo se s načinom na koji sustav funkcionira – ustvrdio je.

Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu uvjeren je da Hrvatska ima bazično dobro dizajniran mirovinski sustav.

- Gotovo nema zemlje u svijetu u kojoj nema obveznog mirovinskog sustava. Drugi stup omogućava da imamo veće mirovine. Treći stup je dobrovoljan, obično je tu i snažna potpora države, svugdje u svijetu, ljude se motivira. Vjerujem da nema potrebe za nikakvim drastičnim promjenama, vjerujem da se radi o dobrom sustavu. Nemojte podcjenjivati ljude koji su pripremali mirovinsku reformu – lakonski je kazao Nestić.

Melita Čičak očekivano je branila ustroj sustava: Kad govorimo o povećanju mirovina, moramo voditi računa o onih 230 tisuća umirovljenika za koje izdvajamo 40 mlrd. kuna u prvom stupu. Bilo kakva revolucionarna rješenja ne mogu se donositi dok se ne donesu rješenja za sve kategorije umirovljenika. Osnovali smo radnu skupinu za reformu mirovinskog sustava, sukladno NPOO-u – rekla je predstavnica ministarstva. Za radikalne reforme fiskalnog sustava, ukidanje drugog stupa i radikalno rasterećenje bruto poreznog opterećenja rada zalaže se Željko Garača, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Splitu, dok njegov kolega s Pravnog fakulteta Gojko Bežovan upozorava da ne bi smjelo biti opušteno ići u financijalizaciju mirovinskog sustava.

- Podsjetit ću na nekompetencije onih koji su kod nas prihvatili reformu i bahatost ljudi koji su je provodili – korist je imala samo financijska industrija i oni koji su sudjelovali u tom sustavu. Prema velikoj analizi Međunarodne organizacije rada, takav je sustav globalno doveo do smanjenja mirovina, ali i izdvajanja u kulturu i znanost, bio je i generator iseljavanja, između ostalog i iz Hrvatske – kaže Bežovan te napominje da je ono što smo uložili u državne obveznice samo javni dug. Kritizirao je i subvencioniranje štednje u trećem stupu: Tamo štede dobrostojeći građani. Za to više izdvajamo iz proračuna nego za Nacionalnu zakladu za znanost. To je famozno načelo Sv. Mateja: oni koji imaju dat će im se, oni koji nemaju oduzet će im se, likovao je Bežovan.

Garača je podsjetio da nitko ne govori o tranzicijskom trošku reforme, a on dosad iznosi 150 milijardi kuna, pri čemu je izgubljeno 100 milijardi kuna zbog sporijeg rasta BDP-a.

- U budućnosti će i dalje rasti. Moramo voditi računa o svim kategorijama umirovljenika, kako kaže Melita Čičak. Ove godine će se više od 80 posto umirovljenika vratiti u prvi stup, a moja prognoza da će se 2024. vratiti više od 90 posto – prognozira stručnjak te dodaje da ćemo mirovine iz prvog stupa platiti triput: iz plaće, pa kroz poreze da bismo podmirili tranzicijski trošak i na kraju će plaćati naša djeca i unuci jer je reforma napravila takav dug da ga neće moći nikad platiti, a uvijek ćemo morati plaćati kamate čija je masa veličine ukupnih mirovina.

- Da nema drugog stupa mi bismo već danas imali veće mirovine i konkurentnije gospodarstvo i veće plaće. Bez radikalne reforme, nema radikalnog poboljšanja mirovina, uvjeren je Garača koji kaže da godišnje plaćamo 10 mlrd. kuna poreza koje ne bismo plaćali da nismo imali reformu, kao nadoknađivanje tranzicijskog deficita u prvom stupu i kamata na dug kojim se to financiralo.

Grubišića „žulja“ i kako je imovina investirana, a investirana je, kaže, više-manje kako je to država propisala.

Melita Čičak konstatirala je da drugi stup nije zaživio u svojoj punini nakon 20 godina, posebno za one koji imaju niže plaće. A dok ne zaživi, kroz ovu reformu za koju su oformili radnu skupinu, jako dobrom smatra mogućnost vraćanja u prvi stup.

Na pitanje jesmo li uvođenjem drugog stupa privatizirali svoja ostvarena prava Garača odvraća da smo privatizirali naša buduća prava, dok su stara sačuvana.

- Odlukom o mogućnosti povratka u prvi stup stvar je donekle popravljena za veliki broj novih umirovljenika. Problem je privatizacija mirovinskog sustava koji nas nesrazmjerno košta. Cijeli sustav dizajniran je kad se smatralo da je inflacija nestala. Ona ne samo da realno uništava imovinu, nego je u goleme probleme dovela i MOD-ove. Oba su već u gubicima, već sad ne mogu ispuniti obveze na koje su se obvezali ugovorima. U konačnici će država opet stati iza toga. Ako propadnu OMF-ovi, opet će to isplaćivati država, plaćati porezni obveznici, a privatna će društva jako dobro zaraditi – kaže Garača.

Čičak pak ističe da je odgovornost države da osigura socijalnu sigurnost svim građanima, i s najmanjim mirovinama, neupitna. Spomenula je i kako treba biti razvijena visoka razina financijske pismenosti, da se sami pobrinemo za svoju štednju, a ne samo oslanjamo na državu, na što je profesor Bežovan replicirao da su, kad je u pitanju financijska pismenost, zaposlili stand up komičara.

- Mi u Hrvatskoj imamo ozbiljne probleme s činjenicama. Na Weekend Media Festivalu bio je ovaj vikend zapažen panel „Smrt činjenica“. Imajući u vidu svijet rada koji postaje prekaran, malo će tko dočekati vrijeme da će sa 65 godina imati 40 godina rada – ustvrdio je profesor i založio se za delimitiranje visine mirovina.

- Najveća mirovina mora biti ona zarađena svojim radom. Gospodine Troskot, pokrenite tu diskusiju u Saboru! Ne možete obrtnicima dati više mirovine ako su oni izdvajali minimalno, a ulagali u svoju privatnu imovinu. Ne može nitko imati veću mirovinu, ni predsjednik države, od onoga tko ju je zaradio svojim radom – smatra Bežovan, no predstavnica ministarstva odvratila je da delimitiranje najviših mirovina nije dobar prijedlog jer solidarnost služi da se štite najniže mirovine.

Grubišiću se svidjelo što je je profesor Bežovan rekao da najveća mirovina treba biti iz svog rada.

- I mi to zagovaramo. A što se tiče solidarnosti, nismo za ukidanje prvog stupa, nego za postupno smanjenje uplata do granice od pet posto – kaže.

Uz djelomična preklapanja, na ovom okruglom stolu sudionici su se uglavnom složili da se – ne slažu. A iako pozvani, na njemu se nisu pojavili predstavnici regulatora, Hanfe, pa je umjesto njih odgovor na pitanje o netransparentnom iskazivanju naknada i nikad utvrđenoj visini gubitaka od ulaganja, recimo, u Nexe i u FGS-ove, dala predstavnica države. Ona je uvjerena da regulator odlično radi svoj posao i stoga igra bitnu ulogu i u izradi nacrta sva tri zakona koja se mijenjaju, a reguliraju mirovinski sustav.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije