Davor Ivo Stier (HDZ) u petak je stigao u Washington, gdje promovira Hrvatsku i obilježava njezin ulazak u EU. U zgusnutom rasporedu, između javnih nastupa na sveučilištima, obraćanja u Kongresu i State Departmentu, razgovarali smo o referendumu u Hrvatskoj, događanjima u Vukovaru te o tome je li HDZ spreman za prijevremene izbore, ali i za presudu u slučaju Fimi medije.
:: Danas je referendum, a vi ste u Americi. Što točno radite i hoćete li izaći na referendum?
Puno prije nego što je određen datum za referendum Ured Europskog parlamenta i Delegacija Europske unije u SAD-u pozvali su kolegu Piculu i mene da u Washingtonu obilježimo ulazak u EU. Posjet je organiziran u suradnji s Hrvatskim veleposlanstvom, gdje ćemo sutra imati prijam za američke prijatelje koji su nam pomogli na našem europskom putu, kao i za predstavnike hrvatskog iseljeništva i diplomatski zbor u Washingtonu. U Kongresu i State Departmentu te u javnim nastupima na sveučilištu John Hopkins i raznim think-tankovima govorit ćemo o ulozi Hrvatske kao nove članice u definiranju politike EU prema jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na položaj hrvatskog naroda u BiH. Što se tiče referenduma, prije puta sam podnio zahtjev za glasovanje u Veleposlanstvu i danas ću s velikim zadovoljstvom zaokružiti “za“ ustavnu definiciju braka kao životne zajednice žene i muškarca.
:: Zašto definicija braka mora biti u Ustavu kad je već u Obiteljskom zakonu?
Zato što je više od 760.000 hrvatskih građana svojim potpisom za referendum poslalo jasnu poruku kako ne želi da političke elite mijenjaju temeljne vrijednosti našeg društva a da se za to ne pita narod. Može se reći da je ovo preventivni referendum kojim je Hrvatska pokazala da ne želi proći istim putem kao, na primjer, Španjolska. Tamo se socijalist Zapatero, umjesto gospodarskih reformi, bavio samo svjetonazorskim pitanjima i na kraju doveo zemlju do gospodarskog kolapsa. Milanović je krenuo istim tim putem, od ukidanja pokroviteljstva nad Bleiburgom do famoznog seksualnog odgoja u osnovnim školama. Sada je dosta.
:: Vlada nije najavljivala promjene u zakonskoj definiciji braka. Odakle onda tolika angažiranost građana u vezi s tim pitanjem?
Ako u Vladi ne namjeravaju promijeniti definiciju braka, zašto im toliko smeta da se ta ista zakonska definicija ugradi u Ustav? Stvari su zapravo jasne. Tko danas glasa „protiv“, daje mandat političkoj eliti da ubuduće običnom većinom u Saboru promijeni definiciju braka i omogući homoseksualnim parovima posvajanje djece jer će svi brakovi morati imati ista prava ako su priznati kao brakovi. Oni koji danas glasuju „za“ poslat će poruku da se temeljne društvene vrijednosti mogu mijenjati samo izravnom voljom naroda, a ne manipulacijama političke elite.
Nikakva se prava ne ukidaju
:: Kako odgovarate na tumačenje da se – prođe li referendum – ukida dio prava jednoj manjini i dijelu građana Hrvatske?
Nikakva se prava ne ukidaju jer postojeći Obiteljski zakon ne predviđa homoseksualne brakove, već kao u golemoj većini zemalja svijeta i Europe definira brak kao životnu zajednicu muškarca i žene, što je u skladu sa svim međunarodnim konvencijama. Glasovanjem „za“ na referendumu samo se onemogućuje političku elitu da tu definiciju promijeni samovoljno a da ne pita narod. Međutim, to ne znači da onaj tko glasa „za“ ima nešto protiv homoseksualaca. Za nas demokršćane posebno su važne poruke pape Franje, koji se zalaže za tradicionalnu definiciju braka, ali nije protiv bolje zakonske zaštite prava homoseksualnih parova. Smatram da se kao demokršćani moramo zauzeti za to da se homoseksualnim parovima u Hrvatskoj olakša sklapanje registriranog partnerstva s vrlo sličnim ili identičnim pravima koje imaju brakovi, osim u pogledu posvajanja djece.
Pozdravom ‘za dom spremni’ šteti se ugledu Hrvatske i tu nikakva operna objašnjenja ne pomažu
:: Jeste li se u Argentini, gdje ste odrasli, osjećali kao manjina?
Nisam jer je Argentina zemlja iseljenika u kojoj ne postoji koncept nacionalnih manjina. Kao član hrvatske iseljeničke zajednice nisam bio ništa drugačiji od potomaka Španjolaca ili Talijana.
:: Što se 18. studenog dogodilo u Vukovaru? Kako vi to tumačite? Predsjednik Josipović i vlast prozvali su HDZ da stoji iza događaja u Vukovaru?
Ne mogu se oteti dojmu da je vlast priželjkivala neki incident. Da nije tako, mogli su mirno čekati da kolona prođe i onda se na kraju priključiti. Zašto bi političari morali biti na čelu kolone? Mogli su pokazati poniznost i to bi narod cijenio. Umjesto toga su tu situaciju iskoristili za smiješnu priču o državnom udaru lampionima, a sada se Josipović i Milanović međusobno optužuju zbog različitih pogleda na ulogu obavještajne službe.
:: Kome odgovaraju i tko je odgovoran za duboku svjetonazorsku podjelu u društvu?
Na početku mandata Zoran Milanović morao je donijeti stratešku odluku, ići putem modernih ljevičara Blaira i Schrödera i posvetiti se gospodarskim reformama ili ići putem Zapatera i krenuti prema svjetonazorskim bitkama. Izabrao je ovo drugo i napravio stratešku pogrešku. Nije pokrenuo nijednu reformu, ali je zato ukinuo pokroviteljstvo nad Bleiburgom, ukinuo Ured za istraživanje komunističkih zločina, donio lex Perković, bez javne rasprave pokušao uvesti seksualni odgoj u osnovne škole itd. Provladini mediji su ga zbog toga glorificirali, a sprdali bi se na račun svakoga tko bi se zauzeo za demokratske i kršćanske vrijednosti u društvu. Bahato su tvrdili kako su to marginalne skupine. A onda se dogodio pokret U ime obitelji, na čelu s novim i obrazovanim ljudima koji, za razliku od prigodničarskih desničara, nacionalista vezanih uz bivše službe i novopečenih turbokatolika, nemaju dugova prema starim strukturama i nisu pod kontrolom vladajuće političke i gospodarske klike. Zato se vladajuća struktura toliko uspaničila te histerično napada U ime obitelji. Međutim, ništa im to neće pomoći jer će danas pobijediti glas „za“ promjene u Hrvatskoj.
:: Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je izglasavanje nepovjerenja Vladi. Isto tako neki mediji nagađaju da u HDZ-u postoji podjela na mlade i starije koji nisu za prijevremene izbore. Kako to komentirate?
HDZ ne smije nespreman doći na vlast kao što se to dogodilo SDP-u. Zato je zadnja sjednica Predsjedništva bila posvećena gospodarskoj politici, a 13. prosinca se održava svehrvatski gospodarski forum.
:: Dakle, predstavljate gospodarski programa sljedećeg mjeseca. Što je u njemu? Što kažu HDZ-ovi ekonomski stručnjaci, gdje rezati?
Taj forum vidim kao priliku da se unutar stranke, u otvorenoj raspravi s domaćim i stranim stručnjacima, razbistre i preciziraju elementi gospodarske politike HDZ-a. Činjenica je da više ne možemo nastaviti s postsocijalističkim modelom financiranja neproduktivnih socijalnih transfera na štetu onih koji stvaraju nove vrijednosti u ekonomiji. Socijalno tržišno gospodarstvo model je kojim možemo preusmjeriti ograničene resurse kojima raspolažemo na srednja i mala poduzeća, u znanje i nove tehnologije te u mlade obitelji kao generatore nove društvene solidarnosti.
Grčić izgubljen u svom resoru
:: Uskok tereti HDZ da je protupravno stekao 31,6 milijuna kuna. Bude li takva presuda, kako ćete namaknuti novac? Prijeti li stranci bankrot?
Najveća prijetnja stranci nije bio financijski, nego moralni bankrot. Zato se početkom godine na velikom skupu u Ciboni Tomislav Karamarko, uime cijele stranke, ispričao hrvatskim građanima. To je bio težak i nezahvalan posao za njega kao predsjednika HDZ-a, ali mislim da mu je to ujedno bio jedan od najboljih poteza dosad.
:: Povlači li Hrvatska dovoljno novca iz fondova EU?
Informacije koje dobivamo govore da se trenutačno povlače sredstava iz pretpristupnih fondova projektima koji su pripremljeni prije dolaska Kukuriku koalicije na vlast. Međutim, problem je što je 2012. i 2013. nastala velika praznina u pripremi novih projekata, a nadležni ministar Grčić djeluje prilično izgubljen u svom resoru regionalnog razvoja i fondova EU. Kada se jedan ministar počinje javno žaliti da je iscrpljen, a nitko ne vidi njegove rezultate, onda je to jasan znak da su promjene nužne.
:: Kakav imidž ima Hrvatska u Bruxellesu pet mjeseci nakon ulaska u EU?
Na neki način još trošimo kapital koji smo stekli proteklih godina kada smo, unatoč svim predviđanjima, uspjeli završiti pregovore i izbjeći balkanski paket. Međutim, donošenje lex Perković tri dana prije ulaska i sve što je uslijedilo bacilo je drugo svjetlo na Hrvatsku i proces proširenja. Nije čudno što se prošlog tjedna u Europskom parlamentu, na raspravi o Srbiji, tražilo da Beograd otvori arhive Udbe. Ni za Hrvatsku taj slučaj nije gotov i sve ovisi o daljnjim postupcima političkih i pravosudnih vlasti.
HDZ ne smije nespreman doći na vlast kao što se to dogodilo SDP-u
:: Kakva je danas vanjskopolitička pozicija Hrvatske? Tko su joj glavni partneri? Ima li Hrvatska uopće jake saveznika i koliko su odnosi s Njemačkom kompromitirani slučajem Perković?
Nije Perković kao pojedinac toliko važan, već otpornost starih struktura u želji da onemoguće potpunu tranziciju iz dogovorne ekonomije, dogovornog pravosuđa i naposljetku dogovorne demokracije u sustav kompatibilan s europskim vrijednostima. Ako u tome ne uspijemo, sami ćemo se staviti uz bok Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su nažalost drugorazredne članice EU.
Najveći izazov BiH
:: Kako vidite odnos sa susjedima?
To je pitanje povezano s našim pozicioniranjem unutar EU. Što uspješniji budemo unutar EU, bolje ćemo moći zajedničkom europskom politikom ostvariti naše nacionalne interese. Za nas je bitno da se reformski ritam u susjednim državama održi kroz otvorenu europsku perspektivu jer se time povećava i naša sigurnost. Najveći izazov je svakako BiH, i to mora biti apsolutni prioritet hrvatske vanjske politike u uvjetima članstva u EU.
:: Nedavno je izaslanstvo HDZ-a bilo u Izraelu. Da ide ponovno, vjerojatno bi Izraelci pitali o pozdravu Josipa Šimunića nakon utakmice Hrvatska – Island. Što biste im rekli?
Nisam bio u Izraelu nakon utakmice s Islandom, ali sam bio na konferenciji o borbi protiv antisemitizma u Europskom parlamentu. Bili su tu predstavnici najvažnijih židovskih organizacija, ali me nisu ništa pitali jer već znaju koji su moji stavovi. Kršćanski demokrat ne može biti antisemit niti podržati bilo kakav oblik totalitarizma. Naravno da se pozdravom „Za dom spremni“ šteti ugledu Hrvatske u svijetu i tu nikakva operna objašnjenja ne pomažu. No, do pravog društvenog pomaka doći će kada se antifašizam i antikomunizam prestanu koristiti kao alibi za opravdanje ustaškog ili titoističkog terora.
ovakvi nastupi mladih i školovanih političara, otvorenog uma bude nadu da ipak imamo izbora. A za njega reče slučajni premijer da ne razumije Hrvatsku. Slučajni premijer očito ne razumije svoj narod a bogami ni sam sebe i zato poslije njegovih bisera cijeli timovi PR-ovaca moraju objašnjavati što je pjesnik htio reći. No dosta je pisanja odoh zaokružiti ZA