Kakav je to fijasko bio za Policijsku postaju Trogir. U jednome danu kod sutkinje Željke Matkov i sudske savjetnice Josipe Grge propalo im je 44 prekršajnih predmeta i još tri kod sutkinje Darije Miše. U svih 47 predmeta presuđeno je da se trogirski poduzetnik Miro Pavković oslobađa optužbe kao odgovorna osoba njegove tadašnje tvrtke Gray Line. Policija ga je teretila da ih "nije u propisanom roku obavijestio o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za državljanina Bangladeša...", pa da je tako počinio prekršaj (čl. 95. st. 1.) Zakona o strancima, za koji je propisana kazna od 60 do 390 eura. I tako za ukupno 47 Bangladešana.
Razlog zbog kojeg su im optužbe pale je banalan. Prekršajni nalog, odnosno optužni prijedlog pravno je loše sročen. Navedeni citat je zapravo prepisani zakonski opis prekršaja, dok se u optužnom prijedlogu ne navodi "niti jedna činjenica koja ga konkretizira, konkretno koji je to rok, radi li se o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, kada je prestao ugovor o radu ili kada je prestalo postojanje drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, a od kada počinje teći rok unutar kojeg bi poslodavac bio dužan obavijestiti ovlaštenog tužitelja". Sudska je pouka za tužitelje, ali i građane, "sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja". U protivnom to nije prekršaj. Jedan i to serijski policijski gaf ipak ne bi bio razlog za veliku novinsku priču jer se pogreška svakome može dogoditi.
Međutim, riječ je o tako učestaloj pogreški niza ovlaštenih prekršajnih tužitelja diljem Hrvatske da ona zapravo postaje sistemska pogreška. U takvim predmetima trošak postupka ide na teret proračuna, dakle poreznih obveznika. Što je još gore, prekršitelji koji su zaslužili kaznu zbog te banalnosti nisu dobili lekciju pravne države. Pitanje je znaju li uopće za ishod jer zbog toga što im sud nije uspio uručiti presudu, ona se objavljuje na e-oglasnoj ploči. Rad policije, državnih inspektora, gradskih komunalnih djelatnika, dostavljača, kao i sudskih savjetnika, zapisničara i sudaca zbog takvih pogrešaka puko je gubljenje vremena. K tome, presude u kojima se detaljno opisuju propusti očito se ne analiziraju jer smo našom analizom ustanovili da se stalno ponavljaju iste pogreške, što znači da pravne službe nisu uočile da im optužbe padaju na sudu samo zbog manjkavih ili pogrešnih činjeničnih opisa prekršaja.
Mi smo za potreba ovoga teksta registrirali takvu 221 oslobađajuću presudu pretežno od početka 2025., a s adekvatnim pojmovima iz takvih presuda Tražilica sudskih odluka izbacuje više stotina presuda, doduše, morali bismo zaviriti u svaku da utvrdimo točan broj oslobađajućih presuda, ali uvjerili smo se da ih je puno više nego što smo ih mi egzaktno utvrdili. Uz spomenutih 47 presuda u Trogiru, našli smo ih još 36 koje su pale zbog pogreški u opisivanju prekršaja iz Zakona o strancima, a koje se pripisuju policiji u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Krku, Vodicama, Čakovcu, Varaždinu, Visu, Slavonskom Brodu, Labinu, Koprivnici, te u još nekoliko presuda u Trogiru.
Zadarski sudac Josip Dušević oslobodio je ugostitelja i tvrtku jer je strani radnik iz Nepala s prijavljenim boravištem u Zadru upućen na rad u Rijeku, a da o tome nije obaviještena policija. Sudac je utvrdio da je promijenjen naziv tvrtke s istom odgovornom osobom, dok u prekršajnom nalogu riječke policije nije naveden pravni sljednik tvrtke, a ni vrijeme počinjenja prekršaja, svojstvo pravne osobe (poslodavca) i fizičke osobe (radnika), te da se radi o državljaninu treće zemlje. Sud nije ovlašten sve to samoinicijativno dodavati, te nije dovoljno "paušalno prepisati sadržaj zakonske odredbe u činjenični opis djela, jer je to zakonski, a ne činjenični opis počinjenog prekršaja. Činjenični opis mora sadržavati opis radnje, odnosno propusta prekršaja iz kojeg proizlaze zakonska obilježja prekršaja, dakle mora sadržavati konkretiziranu radnju", obrazložio je sudac Dušević.
Riječ je o učestaloj primjedbi koju suci diljem Hrvatske navode u vezi s prekršajima iz Zakona o strancima, ali u poduljem vremenskom razdoblju takve oslobađajuće presude se ponavljaju u istim policijskim postajama, što znači da pravni nadzor ne funkcionira. Iza svakog takvog rada krije se rad na terenu, pisanje prekršajnih naloga, dostava poziva i drugih pismena okrivljenicima i da bi se na kraju sudske priče sve okončalo propašću optužbe jer činjenični opis nije napisan kako sudovi, odnosno zakon nalaže. Često policija kao datum počinjenja prekršaja navodi dan kada su oni utvrdili prekršaj, a ne kad je prekršaj stvarno počinjen.
U Trogiru je policija tako optužila pravnu osobu da 23. ožujka 2025. nisu obavijestili policijsku upravu o prestanku ugovora o radu stranog radnika..., a naveli su da je 19. prosinca 2024. odjavljen u HZMO-u, pa je sud zaključio kako je logično da 23. ožujka 2025. nije mogao biti datum počinjena prekršaja u roku od 15 dana od prestanka ugovora o radu... Zagrebačka policija je u jednom predmetu navela datum kad su intervenirali, datum kad je izdana dozvola za boravak i rad državljaninu Nepala, zatim datum do kada su morali obavijestiti policiju i konačno datum kad je radnik odjavljen u HZMO-u, ali ne i ključan datum kada je prestao ugovor o radu, te koji su uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad prestali postojati jer odjava u HZMO-u i Poreznoj upravi nije "uvjet" na temelju kojeg se izdaje dozvola za boravak i rad, obrazložila je sutkinja Marija Nogalo.
Zabrinjavajuće je što pada i niz optužbi državnih inspekcija diljem Hrvatske isključivo zbog pogrešnog činjeničnog opisa. Poljoprivrednoj inspekciji u Zagrebu izjalovio se optužni prijedlog protiv tvrtke i odgovorne osobe zbog korištenja zaštićenog naziva "Zagorski štrukli" za proizvode koji nisu obuhvaćeni zaštitom, a što je protivno europskim propisima o sustavima kvaliteta za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Sud je uočio da nije navedeno vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, a što je nužno, jer od tada počinje teći zastarni rok progona za prekršaj. A sud "nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza sastavljati opis optužbe, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja".
Ispostava Državnog inspektorata u Pazinu ustanovila je da vlasnik građevine koristi tvorničku halu suprotno njezinoj namjeni, kao skladište prešanog otpada, čime je počinio prekršaj iz Zakona o gradnji. Ali, u činjeničnom opisu nije navedeno koju djelatnost i otkad okrivljena pravna osoba obavlja ni je li ishodovao rješenje da poslovni prostor udovoljava uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti. Nedostaje i razdoblje počinjenja prekršaja jer dan inspekcijskog nadzora ne znači ujedno i vrijeme počinjenja prekršaja.
Zagrebački ured Državnog inspektorata u činjeničnom opisu nije naveo identitet počinitelja, pravne i odgovorne osobe, "već se koristi neodređeni izraz bez povezivanja radnje i djelovanja s konkretnim okrivljenikom" u vezi s obavljanjem neregistrirane ugostiteljske djelatnosti. Također, nije navedeno niti o kojem se zakonskom aktu radi (već je samo citirana odredba), niti konkretna radnja obavljanja djelatnosti, a niti u čemu se sastoji protupravnost. Zatim, nedostaje i mjesto prekršaja jer kod neregistrirane djelatnosti mjesto počinjenja prekršaja mora biti točno prostorno individualizirano jer različiti prostori na istoj adresi mogu imati različitu namjenu i nositelje prava, tako da navođenje samo adrese nije dovoljno. Sporno je i što se navodi da su pritom ostvarili imovinsku korist od 944 eura, a da nije navedena nijedna radnja, naplata ili nešto slično.
Zaključno je i sutkinja Rajka Rončević-Skočić obrazložila da sud "nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza, zaključivati o namjeri tužitelja i sastavljati opis optužbe, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu... Tužitelj je ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom, te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice". Ista je sutkinja i turističkoj inspekciji u Zagrebu našla da u činjeničnom opisu nisu naveli identitet počinitelja, zakonski akt, konkretnu radnju obavljanja registrirane ugostiteljske djelatnosti, te u čemu se sastoji protupravnost, koje su usluge pružane i od koga, a i samo deklarativno je navedena imovinska korist od 1755,80 eura.
Sutkinja Željka Matkov u Trogiru oslobodila je okrivljene u predmetu u kojem je inspekcija za ugostiteljstvo uz kaznu tražila i oduzimanje imovinske koristi od 28.323,79 eura jer je kavana pružala usluge za koje nije registrirana, te se nezakonito i reklamirala. Okrivljena se branila da je živjela i radila u Švedskoj te je u restoran uložila 150.000 eura. Priznala je da su imali 42 više postavljena sjedeća mjesta, ali da su višak po inspekcijskom nadzoru odmah uklonili, kao i reklamu s natpisom "restoran". Sutkinja je utvrdila da iz činjeničnog opisa nije razvidno koje je konkretno ponašanje bilo suprotno rješenju nadležnog upravnog tijela. I državnoj inspekciji u Zadru propala je optužba protiv noćnog kluba i odgovorne osobe u kojem je za pandemije zatečeno oko 250 gostiju na terasi u 1.20 sati, iako je radno vrijeme bilo do ponoći. Sudac Dražen Kapisoda u Kaštel Sućurcu našao je "značajne nedostatke" u inspekcijskom aktu.
Okrivljeni za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u Pagu suprotno izdanom upravnom rješenju oslobođeni su jer je sutkinja Iva Peričić Pejar utvrdila da nije konkretizirano koji je propust učinjen prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Riječ je o čestom propustu inspekcije. Inače propisana je kazna od 660 do 3980 eura za pravnu osobu, te od 390 do 1320 eura za odgovornu osobu. Varaždinska sanitarna inspekcija optužila je hotel i odgovornu osobu za prekršaj iz Zakona o hrani jer su im u hladnjaku našli poveći broj proizvoda s isteklim rokom trajanja. Okrivljeni su se branili da je sve to nakon inventure bilo pripremljeno za zbrinjavanje putem veterinarske stanice, samo što se zbog povećanog prometa dogodio propust radnika u kuhinji. Inspekcija je detaljno individualizirala svaki proizvod, ali nisu naveli "blanketni popis, odnosno Uredbu (EZ) br. 178/2002", što je nužno kad se radi o prekršaju blanketne naravi. Sutkinja Nives Mešin Masle u Makarskoj oslobodila je vlasnicu pekare u Drveniku jer ispostava inspekcije u Pločama koja se potrudila detaljno popisati brojni niz proizvoda i njihove sastojke i druge oznake koje po njihovoj tvrdnji nisu bile točne.
Međutim, sutkinja je utvrdila da opis prekršaja nije konkretiziran odlučnim činjenicama, čime su to potrošači dovedeni u zabludu. Nužno je opisati radnju prekršaja. Pravnoj i odgovornoj osobi u Zagrebu prijetile su kazne od 9290 do 19.900 eura i od 660 do 2000 eura zbog nepoštovanja zabrane pušenja u javnom prostoru, što je bitno obilježje tog prekršaja koje sanitarna inspekcija u Zagrebu nije navela. Posebna priča su komunalni prekršaji u kojima se zbog manjkavih činjeničnih opisa oslobađaju prekršitelji (97 slučajeva u našoj analizi), primijetili smo učestalo u Zagrebu (Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove) i u Šibeniku (Odsjek komunalnog i prometnog redarstva), a ono što je neshvatljivo je da se stalno ponavljaju iste pogreške.
Radi se o parkiranju i zaustavljanju na zelenim površinama i drugdje gdje je zabranjeno pa se stoga od vlasnika vozila ili odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno korisnika vozila traži da u roku od 15 dana da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. Pri tome u činjeničnom opisu često ne navedu kada je okrivljeniku uručena obavijest jer 15 dana od toga dana počinje teći zastarni rok za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka. Često nije navedeno je li okrivljena osoba vlasnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi. Ako je odgovorna osoba, onda je potrebno navesti i naziv pravne osobe i da je pravna osoba vlasnik vozila.
Čest je problem i s dostavom obavijesti o počinjenom prekršaju, sada čini se i intenzivniji kad na dostavi rade i strani radnici, ali i zbog okolnosti koje se ne bi smjele događati. Tako je sutkinja Kornelija Adamec u Općinskom sudu u Novom Zagrebu uvidom u povratnicu utvrdila da je obavijest poslana na pravnu osobu, a ne na ruke odgovorne osobe koja se tereti da nije dostavila podatke o vozaču koji je upravljao vozilom zatečenim u prekršaju. Usporedbom potpisa na povratnici s nedvojbenim potpisima okrivljenika na pisanoj obrani i punomoći za zastupanje, sutkinja nije mogla utvrditi da je obavijest uručena okrivljeniku, što je on i poricao u svojoj obrani. S obzirom na zakonske odredbe obavijest je trebalo osobno dostaviti okrivljeniku na njegovo ime, bilo na kućnu ili adresu njegova zaposlenja. To više jer rok od 15 dana za dostavu podatka o vozaču teče od uručenja obavijesti. Našli smo više desetaka oslobađajućih presuda u Šibeniku i Zagrebu gdje su suci usporedbom potpisa na dostavnicama s nespornim potpisima okrivljenika u spisu utvrdili da oni očito nisu zaprimili obavijest o počinjenom prekršaju ili se to ne može sa sigurnošću utvrditi pa ih se zbog toga oslobađa optužbe.
Okrivljeni Sirijac u Bjelovaru je po sucu Ratku Labanu oslobođen optužbe da ga je pravosudni policajac zatekao u posjedovanju tri tablete zelene boje "nepravilnog oblika nalik na drogu 'Extasy' s time da se MDMA nalazi na Popisu psihotropnih tvari i biljaka..." Sudac je u činjeničnom opisu našao "bitne nedostatke radi kojih se nikako nije moglo utvrditi nezakonito postupanje okrivljenika". Činjenični opis mora biti jasan, što znači da iz njega nužno mora proizlaziti biće djela za koje se okrivljenik tereti. Problem je što u opisu piše "nalik na drogu extasy". Premda je provedenim toksikološkim vještačenjem utvrđeno kako se doista radi o drogi MDMA, odnosno ecstasyju.
Vlasnica apartmana u Đorđićevoj u središtu Zagreba nije u razdoblju od 9. prosinca 2022. do 21. ožujka 2025. "u roku od 24 sata od dolaska gostiju prijavila iste u sustav eVisitor te u roku od 24 sata od odlaska odjavila", utvrdila je ispostava Državnog inspektorata u Bjelovaru. Sutkinja Daniela Šola obrazložila je da je po zakonu bitno obilježje prekršaja neprijavljivanje i neodjavljivanje boravka osobe koja koristi uslugu noćenja u smještajnom objektu, ali inspekcija to nije navela u činjeničnom opisu, a niti je precizirano vrijeme počinjenja prekršaja, kada je gost došao i otišao iz objekta, jer od tog trenutka počinje teći 24-satni rok za prijavu u eVisitor. Sutkinja Šola oslobodila je okrivljene i za prekršaj iz Zakona o informiranju potrošača o hrani jer informacije na proizvodu nisu navedene na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Ali, u opisu prekršaja nije naveden provedbeni propis Uredba (EU) br. 1169/2011 i odredba koja je prekršena, što je po sudskoj praksi (Ppž 1933/2025) ključno obilježje prekršaja.
I sutkinja Suzana Budimir u Splitu je obrazložila da veterinarska inspekcija u opisu prekršaja po kojem su na tržište stavljeni proizvodi životinjskog podrijetla prije rješenja veterinarske inspekcije, nisu naveli odredbu podzakonskog akta kao blanketnog propisa. Zbog istog je razloga nekažnjeno prošao i taksi-vozač koji na bočnoj strani nije imao propisanu oznaku jer nije citirana odredba Pravilnika kojim je to propisano. Građevinski otpad, 2,307.088 kg, nastao pri uklanjanju građevine VAMA u Varaždinu završio je gdje je zabranjeno odbacivanje otpada, u dvorišnom prostoru u Kućanmarofskoj ulici, u iskopanoj jami dimenzija 30x100 metara i dubokoj pet metara, što je prekriveno s 30 cm šljunka. Ali, varaždinska sutkinja Vesna Poljan oslobodila je D-Invest Usluge i odgovornu osobu, jer je sukladno praksi Visokog prekršajnog suda (Ppž-6680/2024-2 od 15. siječnja 2025.) zaključila da opisano djelo nije prekršaj. Jer u činjeničnom opisu nije naveden "blanketni propis i to Pravilnik o gospodarenju otpada" koji propisuje što se smatra otpadom i ključni brojevi, na što se područna Služba za nadzor zaštite okoliša Državnog inspektorata trebala pozvati.
Također, okrivljeni su se žalili, a i sutkinja je potvrdila da je dio optužnog prijedloga "opsežan, nepregledan te da obuhvaća i obrazloženja provedenog postupka točnije inspekcijskog nadzora". Visoki prekršajni sud preinačio je presudu Općinskog suda u Bjelovaru po optužbi šumarske inspekcije zbog sječe ukupno 43 m³ stabala za ogrjev, opet zbog toga što u činjeničnom opisu nije naveden podzakonski propis (Pravilnik o vrsti šumarskih radova) koji čini konstitutivno obilježje prekršaja blanketne naravi.
Sutkinja Suzana Sovilj u Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu oslobodila je D Sped transport, odgovornu osobu i 11 vozača od optužbe po prekršajnom nalogu inspekcije cestovnog prijevoza Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja je provjerom digitalnih podataka s memorijskih kartica utvrdila da je skraćivan dnevni odmor vozača, te prekoračeno vrijeme vožnje s tim da je definiran svaki pojedinačni slučaj na ukupno 23 stranice. Sutkinja je utvrdila da u činjeničnom opisu nije konkretiziran propust, kada su pravna i odgovorna osoba to naredile, omogućile ili dopustile vozačima. Zatim, u spisu nema podatka za 10 okrivljenika da su zaprimili prekršajni nalog, a ni dostavnica o njihovim prigovorima, što tužitelj na traženje suda nije dostavio. Ali, inspekcija se žalila.
Inspekcija u Rijeci optužila je pravnu i odgovornu osobu jer im nisu omogućili nadzor izbjegavajući primitak poziva u sjedištu trgovačkog društva. Ali, u optužnom prijedlogu nije naveden rok u kojem su trebali izvršiti zatražene radnje, a sud je utvrdio i da je tvrtka brisana iz Sudskog registra. Trgovačka inspekcija u Zagrebu navela je sve relevantne propise u vezi s prekršajem distributera iz Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, ali sutkinja Marija Nogalo obrazložila je da nisu naveli i odlučnu činjenicu, da okrivljeni nisu postupali s "dužnom pažnjom".
Otvori KEKS Pay
