Slovenska je vlada potvrdila u četvrtak nacrt Prijedloga zakona o individualnim investicijskim računima (ZINR). Zasad je prijedlog zakona dostupan samo na slovenskom jeziku (https://www.gov.si/novice/2025-04-17-vlada-potrdila-predlog-zakona-o-individualnih-nalozbenih-racunih/), no na naš upit iz slovenskog Ministarstva financija pojasnili su nam novosti koje donosi na tržište kapitala.
- Individualni investicijski računi (INR) predstavljaju novi pristup poticanju pojedinaca da počnu dugoročno ulagati svoja sredstva na tržištu kapitala, uz manje administrativnih opterećenja i poseban porezni tretman. Jedna od ključnih prednosti INR-ova je da potiču protok sredstava iz bankovnih depozita s niskim prinosom u ulaganja na tržištu kapitala. To znači da se više kapitala usmjerava prema tvrtkama, omogućujući im rast, razvoj novih proizvoda i usluga. Osim toga, INR-ovi omogućuju štedišama diverzifikaciju svojih ulaganja, čime se smanjuje rizik. To je osobito važno za dugoročnu štednju jer omogućuje stabilnije prinose. Još jedna važna prednost INR-a je to što potiču financijsku pismenost. Kada pojedinci otvore INR i počnu aktivno upravljati svojim ulaganjima, neizbježno se više zanimaju za tržišta kapitala i počinju učiti o raznim financijskim instrumentima. To je bitno za donošenje informiranijih financijskih odluka i za postizanje dugoročne financijske stabilnosti. Štoviše, INR doprinose stabilnosti financijskog sustava smanjujući ovisnost o bankarskom sektoru i promičući razvoj tržišta kapitala – saželi su u slovenskom resornom ministarstvu ciljeve koje žele postići Zakonom.
Na račun koji su namijenili malim ulagačima u prvoj kalendarskoj godini nakon otvaranja maksimalni dopušteni depozit iznosi 20.000 eura, a u svakoj sljedećoj ograničen je na 5000 eura. Ukupan zbroj svih uplata na ovaj račun ne smije premašiti 150.000 eura. Porez na dobit odgađat će se do uplate povrata ostvarenog na sredstva na računu na transakcijski račun, a porez na dohodak plaćat će se po odbitku kao konačni porez, što je značajno administrativno rasterećenje za vlasnika računa, jer neće morati podnositi poreznu prijavu u fazi štednje ili pri podizanju s računa. Isplata povrata oporezivat će se porezom na dohodak po stopi od 15 posto kao konačni porez, dok se prva isplata s računa nakon 15 godina od otvaranja računa, ako nije bilo isplata u prethodnom razdoblju, neće oporezivati porezom na dohodak.
- Za ZINR je provedena javna rasprava i međuresorno usuglašavanje, a o rješenjima u zakonu raspravljalo se i u okviru radne skupine Ministarstva financija u kojoj su bili i predstavnici tržišta kapitala i Agencije za tržište vrijednosnih papira. Nakon završetka javnog savjetovanja zaprimili smo brojne prijedloge i mišljenja kako zainteresirane tako i stručne javnosti. Svi podnesci pažljivo su pregledani i temeljito analizirani u smislu njihove sadržajne
relevantnosti, pravne dosljednosti i usklađenosti s ciljevima kojima teži ZINR. Na temelju tog pregleda mnogi su prijedlozi uzeti u obzir i u najvećoj mogućoj mjeri ugrađeni u konačni tekst ZINR-a. Pritom smo nastojali osigurati da ZINR na najbolji način odražava potrebe i očekivanja javnosti, a ujedno pridonese učinkovitijem i pravednijem uređenju područja koje regulira – pojasnili su nam u Ministarstvu proceduru koja je prethodila izradi konačnog zakonskog prijedloga. Predviđeno je da ZINR stupi na snagu 15. dana od dana objave u Službenom listu Republike Slovenije, a primjenjivat će se devet mjeseci nakon stupanja na snagu.
Mogućnost uvođenja individualnog investicijskog računa i u Hrvatskoj potvrdilo nam je Ministarstvo financija RH čija je Radna skupina za izradu Prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u RH na svojim radnim sastancima, između ostalog, raspravljala i o mogućnosti uvođenja investicijskih računa u kontekstu unapređenja likvidnosti tržišta kapitala i povećanja sudjelovanja i aktivnosti malih ulagača.
Ministar financija Marko Primorac usto je više puta naglasio da mu je jedan od strateških ciljeva regionalna integracija burzi – Zagrebačka je burza već deset godina vlasnica Ljubljanske burze, ali nemaju zajedničku trgovinsku platformu, a imaju i dvije uprave.
- Upravo slijedom rasprava unutar radne skupine i slijedom provedbe aktivnosti koje su prethodile izradi Strateškog okvira, u okviru četvrtog strateškog smjera koji se odnosi na unapređenje likvidnosti tržišta kapitala, u samom je Strateškom okviru istaknuto kako se uvođenjem shema poput investicijskih računa, koje karakterizira povoljan porezni tretman za građane, može potaknuti povećanje sudjelovanja i aktivnosti građana na tržištu kapitala – otkrili su nam planove u našem ministarstvu.
Otvori KEKS Pay
