Koji su ključni izazovi zelene tranzicije, jesu li nam svima već pune uši zelenih tema, kako se boriti protiv greenwashinga, što očekivati od zelene demokracije, kako kod građana podići svijest o zelenim temama, a da se pri tome ne postigne kontraefekt. O svemu ovome, ali i još ponečemu raspravljalo se na panelu 'Gori nam pod pet(ama): Pet ključnih izazova zelene tranzicije i održivosti do 2050.' koji je održan u sklopu konferencije Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista 'Zelena tranzicija i održivost 2050.' održanom u utorak u hotelu International. – Zahtjevi koji su stavljeni pred sve nas u sklopu energetske tranzicije iznimno su ambiciozni, a uz to, naravno, puno koštaju. Napravili smo izračun koji je pokazao da bi nam iz EU fondova za provedbu plana koji je osmislila Europska unija trebalo 36,6 milijardi eura, a nama je raspoloživo 10,6 milijardi. To pokazuje da će se u cijelu priču, ako želimo uspjeti, trebati uključiti i gospodarstvenici, ali i pojedinačna kućanstva – odmah na početku je, bez uljepšavanja situacije, kazala Višnja Grgasović, načelnica Sektora za financiranje, provedbu i praćenje smanjenja emisija stakleničkih plinova u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Goran Čačić, predsjednik Skupštine Zelene energetske zadruge istaknuo je kako energetska tranzicija nije samo tranzicija s jednog oblika energije na drugi, jer ako se ništa ne promijeni u načinu upravljanja energijom, odnosno ako sve ostane centralizirano i u rukama pojedinaca koji odlučuju što će raditi s energijom, nećemo kao društvo puno dobiti. – Naš je moto 'energija u rukama građana', mi želimo da svatko može proizvesti barem dio svoje energije, ako ne i sto posto onoga što troši. To ne ide tako jednostavno jer je energetika područje u kojem postoji puno interesnih grupa, neki zakonodavni okviri doneseni su još prije tri godine, ali su u praksi neprovedivi. Konkretno, još nije moguće dijeljenje energije, što je osnovni model po kojem funkcioniraju energetske zajednice. U HEP-u su nam rekli da je trenutačno u fazi pilot-projekt te de će do kraja prvog kvartala iduće godine to napokon biti omogućeno – istaknuo je Čačić.
Marija Franić, voditeljica Korporativnih komunikacija Kauflanda Hrvatska dotaknula se jednog od gorućih pitanja kada su u pitanju zelene politike, a to je gospodarenje ambalažnim otpadom. U Kauflandu su, navela je, ne samo ispunili nego i premašili cilj da do kraja ove godine smanje upotrebu plastične ambalaže koja se koristi u njihovim brendovima za 30%. Tu su brojku uspjeli reducirati za čak 44%, a podsjetila je kako su oni još 2020. napravili iznimno veliki korak te bili prvi koji su izbacili plastične vrećice iz svojih trgovina. Time su pokazali kako su autentični, a upravo je autentičnost, odnosno kada se na nečemu radi dugoročno, s namjerom da se doista pridonese toj priči, u ovom slučaju smanjenju okolišnog otiska, jedini pravi put koji će "upaliti" kod kupaca i publike. Tako barem smatra Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey i ambasador projekta Rezolucija Zemlja Večernjeg lista koji je upozorio kako je bolje ne napraviti ništa po pitanju zelene tranzicije nego se odlučiti na kratkoročnu taktiku kojom 'zamućujete oči' javnosti, jer time samo možete navući bijes aktivista te postići kontraefekt. Na kraju, istaknuo je i kako je zelena agenda nakon dolaska Donalda Trumpa izgubila na važnosti, ali da je vjerojatno kako će se u budućnosti vratiti "na stol" jer je u igri previše novca da bi je se tek tako ignoriralo.
FOTO Jeste znali da je supruga dinamovca pobijedila na natjecanju za Miss? Evo fotografija
Otvori KEKS Pay
