Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj su bila 249.243 stana za odmor i rekreaciju, a tijekom pandemije doznali smo od Slovenaca da 110 tisuća njihovih državljana ima nekretnine u Hrvatskoj. Zato se ne treba brinuti da će Slovenija zbog koronavirusa zabraniti svojim građanima dolazak u Hrvatsku jer će štititi interese svojih državljana, vlasnika nekretnina u Hrvatskoj. Otkako smo ušli u EU, stranci su, osobito na obali, najviše kupovali stanove i apartmane, zatim različite nekretnine te kuće, a samo su Slovenci od 2013. kupili 9439 nekretnina u Hrvatskoj.
Pokazuju to podaci Porezne uprave Ministarstva financija. Slovenci su još u bivšoj Jugoslaviji, u kojoj stranci nisu mogli kupovati nekretnine, nego samo građani jugoslavenskih republika, pokupovali velik broj vikendica na Krku, a najviše je Slovenaca imalo nekretnine u općini Dobrinj. Nakon Slovenaca, od 2013. do lani najviše nekretnina u Hrvatskoj kupovali su državljani Njemačke, Austrije, Italije, Švedske, Mađarske...
Bez skupnih podataka
Sada nitko na jednom mjestu ne raspolaže podacima koliko točno stranaca danas ima nekretnine u Hrvatskoj jer će popis stanovništva, koji uključuje i popis nekretnina, biti sljedeće godine. No pitanje poreza na nekretnine, koje se u nas izbjegava zbog raznih interesnih skupina, morat će biti otvoreno jer na tome što ne oporezujemo nekretnine profitiraju i stranci, državljani EU, čiji je standard neusporediv s našim pa imaju priliku za njihove prilike jeftino kupovati nekretnine na obali. Državljani Njemačke od 2013. kupili su u Hrvatskoj 4969 nekretnina, najviše stanova i apartmana. Na trećem mjestu su Austrijanci, koji su u Hrvatskoj kupili ukupno 2867 nekretnina, a i oni su, kao i Nijemci, najviše kupovali stanove i apartmane. Zatim slijede Talijani, koji su kupili 1612 nekretnina, a na petom mjestu su Šveđani, koji su od 2013. kupili 1232 nekretnine u Hrvatskoj.
Kako nas je Državni zavod za statistiku s pitanjima o tome koliko naši državljani, a koliko strani iz EU posjeduju nekretnina u Hrvatskoj uputio na Poreznu upravu Ministarstva financija, od njih smo dobili sljedeći odgovor: “Porezna uprava nije nadležna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama i ne raspolaže podacima o vlasnicima nekretnina na području Hrvatske. Predlažemo da upit uputite na zemljišno-knjižne odjele nadležnih općinskih sudova”.
No u sređenoj državi takvi podaci morali bi biti dostupni javnosti, i to na jednom mjestu, a ne da se prikupljaju iz više od stotinu zemljišno-knjižnih odjela. Ipak, iz Porezne uprave dostavili su nam podatke o nekretninama koje imaju na temelju svoje obveze da utvrđuju i naplaćuju poreze, doprinose i druga javna davanja. Porezna uprava dostavila nam je pregled broja kupoprodaja nekretnina prema državi stjecatelja nekretnine od 2013. do 2019., napominjući da u tim podacima nisu iskazane sve kupoprodaje nekretnina, nego samo one za koje su proveli postupak utvrđivanja porezne obveze. Prema tim podacima, najviše nekretnina u Hrvatskoj stekli su državljani Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije, Švedske i Mađarske. Poznato je da stranci apartmane, stanove i kuće koje su kupili u Hrvatskoj ne koriste samo za odmor nego i za iznajmljivanje u sezoni.
Šveđani kupili više od Mađara
Primjerice, na Braču ima Šveđana i Britanaca koji angažiraju domaće ljude da im dočekuju goste, isto rade i Nijemci koji su vlasnici nekretnina na obali i otocima. Državljani EU imaju pravo postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, a to jedino ne vrijedi za poljoprivredno zemljište. A državljani trećih zemalja uz potvrdu Ministarstva pravosuđa mogu postati vlasnici nekretnine u Hrvatskoj ako naši državljani imaju to pravo u njihovoj zemlji. Na pitanje koliko stranaca iz EU iznajmljuje svoje nekretnine u Hrvatskoj,
Porezna uprava odgovara: “Vezano uz upit o broju stranih državljana koji iznajmljuju nekretnine u Hrvatskoj, u evidencijama Porezne uprave na dan 25. lipnja 2020. evidentirano je 3390 nerezidenata, obveznika plaćanja poreza na dohodak od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova te 998 nerezidenata, obveznika plaćanja poreza na dohodak od imovine s osnove najma ili zakupa nekretnina i pokretnina”.
Napominju i da se podaci odnose na sve strance koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak od imovine, neovisno o tome je li riječ o rezidentima EU. Državljani EU koji su kod nas kupovali nekretnine najviše su kupovali stanove i apartmane. Iznenađuje da je više Šveđana kupilo nekretnine u Hrvatskoj od Mađara, koji su kupili 949 nekretnina.
Treba im odrediti pravi porez na nekretnine ,a ne ih izravnavati sa nama državljanima Republike Hrvatske koji barem za sada,taj porez ne plaćamo,pa će se onda vidjeti kako Zlovenci dišu u Hrvatskoj i kako im se sviđa imati nekretnine!!!