Gotovo tri desetljeća nakon najtežih ratnih godina, 5. gardijska brigada "Sokolovi" dobila je monografiju, koja na više od 700 stranica donosi dosad neobjavljene dokumente, osobna svjedočanstva i fotografije, ali i ono najvažnije – imena svih njezinih pripadnika i poginulih branitelja. Izdanje koje stručnjaci već sada ocjenjuju kao vrijedan doprinos historiografiji Domovinskog rata objavljeno je uz potporu Ministarstva obrane, a predstavljanje je organizirao Klub ratnih zapovjednika i viših časnika 5. gardijske brigade 'Sokolovi'. Monografija nije samo kronologija nastanka i ratnog puta brigade nego i pokušaj da se, na temelju provjerenih izvora, javnosti ponudi cjelovita i objektivna slika o jednoj od najznačajnijih postrojbi Hrvatske vojske.
Obuhvaća razdoblje od ustrojavanja brigade početkom 1992., preko njezina djelovanja na različitim bojištima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, pa sve do gašenja deset godina poslije. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje sjećanja na 89 poginulih pripadnika, čije su fotografije i osnovni podaci trajno zabilježeni. Glavni urednik monografije i voditelj stručnog tima brigadir Mijo Kožić ističe kako je riječ o projektu koji je nastajao godinama, uz opsežan istraživački rad. – Pregledali smo oko 10 tisuća dokumenata, od kojih smo 650 deklasificirali i uvrstili u knjigu. Uz to smo prikupili više od pet tisuća fotografija, a u monografiju ih je ušlo 713. Citirali smo više od 500 dokumenata, a posebno mjesto dali smo poginulim pripadnicima "Sokolova" i svim njihovim suborcima – naglašava Kožić.
Dodaje kako je cilj bio napisati istinu o ratnom putu brigade, bez uljepšavanja. Upravo zato, uz arhivsku građu, važnu ulogu imaju i svjedočanstva samih sudionika. – Postojale su razlike između onoga što je zapisano i onoga što se stvarno događalo. Zato smo kroz razgovore s ratnim zapovjedništvom i pripadnicima brigade tražili konsenzus i na kraju zapisali kako je doista bilo – kaže Kožić. Monografija tako donosi i detaljan prikaz djelovanja brigade na različitim bojištima, uključujući južno ratište, zadarsko područje i operaciju Bljesak. Upravo na jugu brigade su, prema Kožićevim riječima, podnijele najveće žrtve, ali i dale ključan doprinos očuvanju prostora na kojem su živjeli Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Ratni načelnik stožera brigade, umirovljeni general-bojnik Živko Budimir, prisjeća se izazova s masleničkog bojišta, gdje je brigada preuzela jedan od najodgovornijih sektora. – Naši vojnici, koji su dotad ratovali u ravnici, našli su se u potpuno drukčijem okruženju. Morali su se priviknuti na kamenjar i nove vrste opasnosti. Unatoč tome, uspjeli su očuvati položaje i spriječiti neprijateljske napade – kaže Budimir.
Naglašava i kako je ratni put brigade nedovoljno poznat široj javnosti, osobito činjenica da je veći dio vremena djelovala izvan Hrvatske. – Dvije trećine rata proveli smo u BiH, braneći hrvatski narod, ali i sigurnost Hrvatske. Da je tamo nestao hrvatski narod, bila bi ugrožena i teritorijalna cjelovitost RH – upozorava. Posebnu vrijednost monografije ističe i arhivist Državnog arhiva u Slavonskom Brodu Marko Kevo, koji naglašava kako knjiga objedinjuje različite izvore – od deklasificiranih dokumenata do osobnih svjedočanstava i fotografija.
– Teško je izdvojiti jedan segment, ali za mene je najvrjedniji popis poginulih branitelja, kao i popis svih pripadnika brigade. To je trajan zapis koji nadilazi znanstveni značaj i ima duboku ljudsku vrijednost – ističe Kevo. Dodaje kako upravo deklasificirani dokumenti prvi put jasno pokazuju stratešku važnost 5. gardijske brigade u obrani Hrvatske, ali i kontekstualiziraju njezino sudjelovanje na različitim bojištima.
Uz ratni put, monografija donosi i poglavlje posvećeno kulturi sjećanja, u kojem su prikazana spomen-obilježja podignuta u čast poginulim braniteljima, kao i fotografije s obljetnica i komemoracija. Time se dodatno naglašava važnost očuvanja uspomene na žrtvu koju su pripadnici brigade podnijeli.
Objavljivanje monografije "Sokolovi" tako nadilazi okvire stručne literature. Riječ je o djelu koje ima i snažnu društvenu ulogu – čuvanje istine o Domovinskom ratu i prenošenje te istine novim generacijama. Kako ističu sami autori, riječ je o dugu prema prošlosti, ali i daru budućnosti.
Otvori KEKS Pay
