Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Slabljenje Karamarka jača Vladu i premijera Oreškovića

Parola o “povratku Tuđmanu i antikomunizmu” počela se trošiti i trebalo je ponuditi sadržaj, a tu je pokazao nerazumijevanje trendova
14. svibnja 2016. u 12:12 77 komentara 9212 prikaza
Tomislav Karamarko
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Gubitak autoriteta, koji je Karamarko imao, a izgubio medijskim udarom i aferom Ina – MOL, sada bi – apsurdno – mogao dovesti do preokreta u kaosu među vladajućima. Slabljenjem Karamarka, otvaraju se putevi za opstanak Vlade Tima Oreškovića.

30.12.2015., Zagreb - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.  Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL sastao se sa šefom Delegacije Europske unije u BiH Karamarko: Hrvatska je stalan i pouzdan partner Bosne i Hercegovine Tomislav Karamarko, Tihomir Orešković i Božo Petrov Ljubica Gatarić Spašavanje Karamarka miniralo Oreškovića i privatizaciju Tomislav Karamarko HDZ-ovi ministri: Pregovarati s Mostom mora najjača ekipa, a ne oni koji nisu u Vladi

Da je to i Orešković razumio, dakle nije da nema političkog talenta, pokazao je kada je uzeo Karamarka u obranu. Ali, istodobno je izjavio da on sada preuzima akcije vezane uz temu Ina – MOL. To bi moglo označiti i početak “premijerskog” vladanja Oreškovića, koji je tim činom ne samo simbolično preuzeo primat u Vladi. Dramatičan razvoj događaja izbacuje Karamarka iz ozbiljnije igre unutar Vlade, a moglo bi se to odraziti uskoro i unutar HDZ-a. On će zasad politički preživjeti, vjerojatno i u sastavu Vlade, no to sigurno neće biti pozicija za koju je Karamarko živio.

Zadržavanje Karamarka u Vladi, pak, stavlja onda i HDZ u defenzivu, tako da će morati doći i do “resetiranja” između šefa i HDZ-a. Kako ne treba očekivati da bi Karamarko sam dao ostavku, HDZ-u preostaje traženje formule kako “zaobići” Karamarka. Najava da će 1. lipnja, dakle par dana nakon izbornog sabora HDZ-a, opet profunkcionirati i Vijeće za suradnju između HDZ-a i Mosta, a koje je s HDZ-ove strane vodio Brkić, moglo bi značiti da se očekuje kako će Karamarkova pozicija u vrhu stranke postati “manjinska”.

Iz pogreške u pogrešku

Da bi bilo jasnije kako se mogao dogoditi taj dramatičan pad autoriteta, potrebno je analizirati pogreške koje je Karamarko počinio i koje su ga dovele do sadašnje nezavidne pozicije. Kada je preuzeo HDZ prije četiri godine, većina nije vidjela da nije dobro rješenje za prvog čovjeka. Nije, istina, imao karizmu političkog lidera, a predbacivali su mu da ima onu policajca i obavještajca. Bila je to već u startu nezahvalna pozicija, u kojoj se pokušalo graditi imidž nekakvog hrvatskog Putina. Bio je i “friški” povratnik u HDZ, a ne dugogodišnji hadezeovac “sa dna kace”. Svejedno, vjerovalo se da će biti dobar vođa. To se temeljilo na uspješnoj akciji preuzimanja HDZ-a, koju je proveo u savezništvu s Milijanom Brkićem, no to nije bilo ostvareno na nekoj istesanoj ideji i strategiji. Odlučio se za ponovni ulazak u HDZ jer je dobro procijenio da je HDZ rasturena stranka i da Jadranka Kosor sigurno gubi. U vrhu su tada uglavnom bili ljudi koji su izgubili, potrošili kredibilitet uz Sanadera. Dakle, od starta je to bio težak posao i problem u stvaranju “suvremenog HDZ-a”. Griješi i što se ne okružuje ljudima koji nisu izgubili kredibilitet i ne provodi “desanaderizaciju”.

Nadalje, kreće u politički boj s vladajućima radikalnom retorikom. Sada se procjenjuje da je to učinio jer nije znao drukčije definirati ideju, a novu politiku nema tko ni artikulirati. Jer zbog očite nepovjerljivosti, a stjecao je izuzetno sporo povjerenje u nekoga, izostaje konzultiranje sa stranačkim vrhom. Ljudi u samom vrhu, iz komocije ili straha, sami su sebe isključivali pa je Karamarko mogao čak zaključiti da od njih ionako nema koristi. Uveo je dominantni kriterij djelovanja u vrhu, a to je bila apsolutna poslušnost i lojalnost. Tipično za čovjeka koji dolazi iz represivnog miljea, gdje je glavno pitanje “tko je moj, tko će me poslušati i izvršavati”.

Traženje novog lidera

I tako se upravljanje HDZ-om sužavalo na sve uži i uži krug. Stranačka tijela ne funkcioniraju, a krenulo se i u stranački obračun na terenu. Raspustili su zagrebačku organizaciju i to se pokazalo pogreškom. Rezultat toga je da sada u Zagrebu HDZ ne može iznjedriti kandidata koji bi dobio više od 5 % na izborima. Ta vojno-policijska shematizacija je, međutim, kada su izbori u pitanju, ipak donijela rezultate. Karamarko je dobro shvatio da je HDZ po mentalitetu takva stranka. Dodana je politička parola o “povratku Tuđmanu i antikomunizmu” i to je inicijalno upalilo pa su dobivani izbori. No, taj se mehanizam počeo trošiti i HDZ je morao ponuditi sadržaj svojoj politici, a Karamarko je u tome pokazao da ne razumije trendove. Zadržao je stari obrazac. Intelektualci iz stranke ili simpatizeri ubrzo su osjetili da nisu dobrodošli i HDZ je ostao bez širokog “think-tanka”. U vrhu stranke bio je osjetan strah od mislećih ljudi, koji polako i sami otpadaju.

Rezultatima parlamentarnih izbora Karamarko i njegov vrh bili su potpuno šokirani jer su vjerovali u veliku pobjedu. Pokazalo se da je Karamarko potpuno promašio strategiju kampanje jer je nastavio po obrascu “mi smo veliki Hrvati, ovi su udbaši, lustracija”. Nije vidio prijelom u biračkom tijelu. Slijedio je nakrivo postavljen savez s Mostom. Nadalje, nije mogao ostvariti ni kadrovska obećanja dana mnogim hadezeovcima. To je otvorilo pakao u stranci, već su se bile formirale cijele ekipe uhljeba. Karamarko je imao problema jer nikako nije mogao mentalno prijeći preko toga da nije premijer, nego drugi, čak treći čovjek Vlade. U svemu tome podcijenio je i Most, kasnije i Oreškovića.

Tako je Karamarko uspio zaratiti s mnogima, zapravo sa svima, a na kraju i s Milijanom Brkićem. Posljedica je to nesnalaženja u politici i oslanjanja na ad hoc ljude, savjetnike i PR-ovce koji su se pokazali nedoraslima, ili je njihov trud bio uzaludan jer ih šef nije poslušao. Niz grešaka radio je i zbog frustracija iz prošlosti. Da bi se borio s prigovorima da je bio s Mesićem i Manolićem, išao je to pokazivati radikalnim, tvrdim rječnikom. Da i dalje nema prave ideje, dokaz je najava preslaganja u savezu s Milanom Bandićem!? Koji je u prošlosti već bio “izradio” dogovore s HDZ-om u Zagrebu. Formira li se nakon 28. svibnja drukčiji stranački vrh u HDZ-u, to bi morao biti signal za demokratizaciju stranke. A Karamarko? Realno, HDZ već može tražiti novog lidera.      

>>Karamarko: Hrvatska je stalan i pouzdan partner Bosne i Hercegovine

Pet ključnih Karamarkovih pogrešnih poteza

1. Uvođenje hijerarhije apsolutne  poslušnosti

Mehanizam je to karakterističan za ljude koji su u Hrvatskoj životni vijek proveli u represivnom sustavu. Uvođenje stege dalo je dobre početne rezultate na izborima i osovilo je stranku. Taj se mehanizam potrošio za predsjedničke izbore, a biračko je tijelo počelo tražiti nove ideje. Karamarko zadržava isti radikalni obrazac, HDZ kreće u “slobodni pad” i ne ostvaruje očekivanu pobjedu.

2. Pogreška  izostanka “desanaderizacije” 

Ne okružuje se ljudima koji nisu izgubili kredibilitet i ne provodi “desanaderizaciju”. Od Sanadera se odmiče na riječima, no u praksi ništa. O Sanaderu i njegovim greškama uglavnom se šuti. Afera Ina – MOL čak sugerira “resanaderizaciju”. Vlada i strah od mislećih ljudi pa stradava intelektualna nadogradnja HDZ-a, a uz to šef stranke je nepovjerljiv, što znatno sužava krug suradnika.

3.Personalizacija kampanje i krive strateške procjene

Premda je Nacionalno vijeće prihvatilo strategiju timskog nastupa u kampanji, dakle da uz Karamarka, koji je nepopularan i nije za sučeljavanje jedan na jednoga, u javnost idu i članovi poput Brkića, Čuljka, Plenkovića, to se svelo na suprotnost, liderstvo Karamarka, koji je izbjegavajući sučeljavanje s Milanovićem radio za SDP i Most. Stranka je svedena na ne baš popularnog vođu.

4. Podcijenio je mostovce i Oreškovića

Rezultatima parlamentarnih izbora Karamarko i njegov vrh bili su potpuno šokirani. Vodstvo stranke se zapravo raspalo, nije održana sjednica na kojoj bi se raspravljalo o neuspjehu. Našao se pred zidom i morao je oformiti Vladu u savezu s Mostom, jer bi u suprotnom cijelo vodstvo HDZ-a palo. Obećavao je mostovcima sve što su željeli, a poslije se pokazalo da ne želi provesti veći dio tih obećanja. I nije naučio političku premisu da nitko tko drži do sebe ne želi postati lutka na koncu

5. Zaratio je (istodobno) sa svima relevantnima u Hrvatskoj

S Mostom, Oreškovićem, predsjednicom, Gotovinom (Markić, SOA), a u zadnjim danima čak i s Crkvom (kritika Opus Dei), braniteljima (slučaj Bulj), na kraju i s Gotovininim odvjetnikom Lukom Mišetićem (arbitraža Ina - MOL). Uoči izbornog sabora HDZ-a izgubio je potporu čak i najodanijeg saveznika Milijana Brkića. Te činjenice znak su općeg nesnalaženja u politici.

oglasila se
Mikulić pokazala užasne poruke koje je dobila nakon objave o sinu: Nije li te sram, neka djeca stvarno su bolesna
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • drugPlenky:

    Znači napišem svoj komentar o Ivankoviću koji mu se ne sviđa i on me briše. Bravo majstore

  • Agricola:

    Koliko je Patton Bogs platio ovaj naručeni članak? Karamarko nije sudjelovao u diverziji naše tužbe za genocid protiv Srbije u kojem je za dobru cijenu sudjelovao Patton Bogs, prikrivajući neoborivu činjenicu,da je profesor Mirjan Damaška, koji je za one pravne ... prikaži još! diletante iz Patton Bogsa nadzvučni zrakoplov izbačen iz pravnog tima svega dva mjeseca prije početka procesa. To je uz Mesićevo dilanje državnih tajni van svake konkurencije najveća vele-izdaja hrvatskih nacionalnih interesa otkad je samostalne Hrvatske!

  • berogrga:

    Histerija koja je nastala izvlačenjem suradnje supruge Karamarka s Petrovićem, od prvog trenutka nije nastala na stvarnim elementima i činjenicama. Zamišljena, je, realizirana i provodi se isključivo na jednoj jedinoj poziciji partijske medijske nadmoći, kojoj je argument manipolacija, percepcija, spin, ... prikaži još!, a ne činjenica. Privid, a ne razum. Lijepo su partijski mediji uz pomoć paklenog Milanovića izrežirali ovaj cirkus. Žalosno da i večernjak u tome sudjeluje, ali znajte mediji, anketarske agencije i dežurni sdp trolovi, Vi tzv. ljevičari ste ti koji izumirete. Prosječni ljevičar u Hrvatskoj ima 60 godina i malo potomaka, glavno biračko tijelo sdp-a Srbi imaju u prosjeku 63 godine, nije bez veze Milanović na zadnjim izborima izgubio 150 tisuća glasova iako je krao prema nekim informacijama glasove preko APIS it i plaćenika u izbornim povjerenstvima, znači pad glasova sdp-u je još i veći. Na novim izborima će sdp proći još gore, Hrvatske izbore odlučuje demografija i ideologija. Anketarske agencije koje mjere rejtinge stranaka lažu, pogotovo lažu o rejtingu SDP-a. Nedavno su bili izbori u sdp-u, ta stranka je imala 2012. 38 tisuća članova, a 2016. 37 tisuća članova, znači, imali su pad članova iako se u partiju učlanilo u zadnje četiri godine 4000 novih članova. Jednostavno sdp-ovci ne mogu nadoknaditi demografske gubitke, isto je i na državnom nivou. Mediji i anketarske agencije sve to znaju i zbog toga poušavaju podići sdp, i rade ovaj medijski teror nad HDZ-om i Karamarkom, ali od toga ništa jer partijski mediji nemaju utjecaja na većinu birača u Hrvatskoj, a pogotovo nemate utjecaja na stabilno i veliko biračko tijelo hdz-a.