Na naftnu krizu izazvanu ratom na Bliskom istoku Vlada je danas uzvratila novim, 10. paketom pomoći građanima i gospodarstvu. Većim dijelom riječ je o mjerama koje su i dosad bile na snazi, sve od izbijanja energetske krize 2022. godine. Dio mjera koje su trebale završiti s 1. travnja, poput ograničenih cijena struje i plina, produljen je do jeseni, do kada je zajamčena i potpora ugroženim kupcima energenata. U ovom paketu mogu se naći i neki programi predviđeni u ranijim planskim dokumentima, poput programa dekarbonizacije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, no kako je pojasnila ministrica Marija Vučković, Vlada takve programe sada ubrzava većim izdvajanjima.
Sve u svemu, najveća novost ovog paketa je vraćanje ograničenja cijena goriva, kakvo je bilo na snazi do srpnja prošle godine, a osigurat će se nižim trošarinama. Tako će od utorka Eurosuper 95 poskupjeti s 1,55 na 1,62 eura, dok bi bez Vladine intervencije cijena iznosila 1,71 euro. Dizel će porasti s 1,55 na 1,73 eura, umjesto 1,86 eura bez mjera, dok će plavi dizel skočiti s 0,89 na 1,19 eura, a bez intervencije dosegnuo bi 1,23 eura. Rast se bilježi i kod ukapljenog naftnog plina, čija će cijena s 1,70 porasti na 1,99 eura, dok će plin u bocama poskupjeti s 2,40 na 2,57 eura, čime Vlada nastoji ublažiti utjecaj poskupljenja na građane i gospodarstvo. Niže trošarine znače i niže proračunske prihode, iz kojih idu povećana izdvajanja za financiranje mjera, no ministar financija Tomislav Ćorić kaže kako je stanje državnog proračuna u ovom trenutku stabilno.
– Naravno da sve ove mjere zahtijevaju sredstva. Ukupan je neto efekt smanjenja trošarina, pa i u kontekstu porasta prihoda od PDV-a, značajan. Hrvatski proračun, kao i svih drugih zemalja koje su pogođene ovim naftnim šokom, podnijet će određenu žrtvu. Međutim, trenutačna je hrvatska fiskalna pozicija zadovoljavajuća i vjerujemo da ćemo je takvom održati do kraja godine – rekao je Ćorić. Potvrdio je, međutim, neslužbene informacije da je Vlada ministarstvima naložila smanjenje rashoda, nastojeći relativizirati značaj tih rezova, koje je nazvao "uobičajenom vježbom". – Ono što nas je u ovom trenutku ponukalo da idemo u tom smjeru je činjenica da je ovaj naftni šok prilično nepredviđen i ono što bi se događalo u drugom dijelu godine, događa se sada – kazao je ministar.
Neslužbene informacije koje nam je danas potvrdilo više izvora iz Vlade govore, međutim, da se o rezanju proračuna po svim resorima odlučilo i prije rata u Iranu, i to zato što su, tvrde naši sugovornici, proračunski rashodi "podivljali" već zbog predizbornog dizanja plaća u javnom sektoru. Nove mjere taj su problem samo produbile pa je danas, po ovim informacijama, ministrima naloženo da rashode u svojim resorima srežu za 7 posto. Ta se uputa, dakako, odnosi na manje troškove energije, materijalne rashode i investicije, dok se prava poput plaća, mirovina ili socijalnih davanja zasad neće dirati. Da rezanje prava zasad nije u planu potvrdio je i Ćorić, iako priznaje da to ne može jamčiti ako rat na Bliskom istoku potraje dulje vrijeme.
– Vjerujem da do toga neće doći ako se ostvare prognoze ekonomskog rasta i ako ova situacija na Bliskom istoku ne potraje dulje. Ako situacija eskalira, odnosno ako ekonomske prilike ne u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu eskaliraju, mi ćemo to morati adresirati, no dopustite da vidimo što će se događati u narednim danima i tjednima pa ćemo vidjeti što i kako – rekao je Ćorić. Napomenuo je i da će mnoge stvari ovisiti o turističkoj sezoni. Što se tiče potencijalnog novog inflatornog šoka, odnosno procjena HNB-a o inflaciji između 4,6 i 7 posto, ističe kako se nada zamrzavanju sukoba, što bi, vjeruje, inflaciju na kraju godine moglo držati i ispod razine koju je predvidjela Hrvatska narodna banka. Energetski konzultant Jasminko Umićević kaže da država u ovakvim okolnostima ne reagira impulzivno – ona kalkulira i analizira sve scenarije.
– Ne samo kakve će biti cijene i njihov utjecaj, nego i kako osigurati stabilno punjenje proračuna te socijalnu zaštitu stanovništva. Svjesna je da postoji više mogućih ishoda i bira onaj koji je u danom trenutku optimalan. Tek smo na početku krize i nema prostora za "ispucavanje" svih mjera odmah. Zato će država postupno koristiti dostupne instrumente – od razine trošarina do eventualnih promjena PDV-a na gorivo. Ključna stvar je opskrba. Moramo biti svjesni da država više nije vlasnik Ine i ne može administrativno narediti da se derivat kupuje po 100, a prodaje po 80 – karikiram. U tom slučaju robe jednostavno ne bi bilo jer nitko ne želi poslovati s gubitkom. A kad nema robe, dolazi do nestašice. Dodatno, ulazimo u turističku sezonu i Hrvatska si ne može dopustiti slanje poruke da goriva možda neće biti – kaže Umićević, koji je objasnio i situaciju s Petrolom u Sloveniji u nedjelju.
– Goriva zapravo ima. Petrol raspolaže značajnim zalihama, kao i ostali distributeri. Primjerice, u Kopru imaju oko 70 milijuna litara dizela i oko 20 milijuna litara benzina. Problem nije bio u nedostatku, nego u poremećaju – prije svega kašnjenju brodova, što je izazvalo lančani efekt u opskrbi. Zbog toga Petrol nije mogao u punom kapacitetu opskrbljivati svoje pumpe. Istovremeno su cijene u Italiji i Austriji – gdje se slobodno formiraju – naglo porasle pa su kupci iz tih zemalja pohrlili u Sloveniju. To je dodatno ispraznilo benzinske postaje, koje se tehnički nisu mogle puniti dovoljno brzo, dijelom i zato što mnoge ne rade noću. U takvoj atmosferi panike na pumpe su krenuli i domaći kupci – i spirala se zatvorila. Čak je i Robert Golob usred izborne kampanje morao ograničiti kupnju goriva na 50 litara. Ta mjera ima smisla – to je praktički puni spremnik za većinu vozila i dovoljno je dok se opskrba ne stabilizira. No, problemi se mogu ponovno pojaviti ako se ne osigura nesmetan prolaz kroz Hormuški tjesnac. To je i dalje ključna točka globalne stabilnosti opskrbe – kaže Umićević.
Ekonomski konzultant prof. Damir Novotny ne primjećuje u Vladinim mjerama ništa novo. – Najave vaučera zapravo indiciraju da Vlada razmišlja o tome da horizontalne mjere ne dopiru do onih do kojih trebaju doprijeti. Ako je Vladina intervencija sama sebi svrha, onda ona nema nikakvog smisla. Intervencija i ne može dugo trajati jer ne može ići na teret karika u nabavnom lancu, kao ni na teret poreznih obveznika, moramo se opredijeliti koji tip intervencije želimo – kaže Novotny, dodajući da Vlada ima puno prostora u cijeni goriva ako želi to napraviti, ali je to onda na teret nekih drugih igrača jer u ekonomiji uvijek netko mora platiti račun.
'Opskrba je stabilna'
– U Njemačkoj bi potrošači željeli jeftinije gorivo, a Vlada i Zeleni govore upravo suprotno, a to je da gorivo treba biti što skuplje kako bi se smanjio utjecaj na okoliš, odnosno više koristio javni prijevoz. U strukturnom smislu intervencija u cijenu goriva nije dobar smjer jer stvara lažnu nadu da će gorivo uvijek biti jeftino pa se potrošači ne ponašaju racionalno, odnosno nemilice ga troše. Vladine mjere ne mogu trajati beskonačno, i u Njemačkoj i u Hrvatskoj u trošarinama ima prostora oko 40-50 posto. Onda je pitanje kome to zapravo koristi, onima kojima treba pomoć ili onima koji se bjesomučno voze u skupim autima. Poljoprivredi jeftino gorivo ne može puno pomoći, nije joj pomoglo ni do sada. Jednostavno, ako ćemo ovisiti o Vladinim mjerama, nismo trebali izlaziti iz socijalizma. Vlada ne može držati niske cijene koje tržište ne potvrđuje. I to smo vidjeli ovaj vikend u Sloveniji – kaže Novotny.
Što se tiče današnje vijesti o nestanku goriva na pojedinim Ininim crpkama, iz te kompanije odgovaraju da je eventualna povremena nedostupnost pojedinih goriva na određenim maloprodajnim mjestima rezultat povećane potražnje, koja je dijelom potaknuta reakcijama potrošača na aktualna zbivanja. Opskrba je stabilna, Ina poduzima potrebne korake kako bi osigurala kontinuitet isporuke, odgovaraju.
FOTO Svi bi tankali danas. Gužve na benzinskim postajama, već osvanuli i natpisi: 'Nema'
Otvori KEKS Pay
Ukunuti davanja svim udrugama, osim onima koje se bave djecom, bolesnima i starijima. Ostali neka volontiraju. Prepoloviti davanja svim manjinama i vjerskim organizacijama.