Iako se opća inflacija u eurozoni normalizirala i spustila na ciljanih 2%, mnogi građani to ne osjećaju u svojim novčanicima. Odlazak u supermarket za većinu je postao bolan podsjetnik na krizu jer za obrok na stolu danas plaćaju otprilike trećinu više nego prije pandemije. Taj osjećaj siromaštva nije samo percepcija; podaci potvrđuju da su cijene hrane ostale iznimno visoke, a istraživanja pokazuju da svaki treći potrošač u Europi brine hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. Iako su plaće djelomično rasle, jaz između službene statistike i stvarnosti na policama trgovina stvara duboko nepovjerenje i zabrinutost.
Inflacija cijena hrane u kolovozu 2025. godine iznosila je 3,2%, što je i dalje najviša stopa među svim glavnim kategorijama potrošnje koje prati Eurostat. Problem je dodatno naglašen činjenicom da hrana čini oko 20% potrošačke košarice prosječnog kućanstva u eurozoni, što je dvostruko više od udjela energije. Zbog toga svaki rast cijena hrane ima izravan i snažan utjecaj na kućne budžete. Hrvatska se, nažalost, nalazi u samom vrhu ovog negativnog trenda. S inflacijom cijena hrane od 4,6% u kolovozu, Hrvatska zauzima treće mjesto u eurozoni i bilježi stopu koja je gotovo dvostruko viša od prosjeka, što dodatno pritišće standard građana, posebice onih s nižim primanjima.
Pogled na police supermarketa otkriva dramatičan rast cijena ključnih namirnica. Cijene mesa, poput govedine, svinjetine i piletine, danas su više za više od 30% u odnosu na kraj 2019. godine. Mlijeko je poskupjelo za oko 40%, dok je cijena maslaca skočila za čak 50%. Još ekstremniji primjeri su kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada, čije su cijene eksplodirale. Pritom postoje i goleme razlike među državama. Dok je na Cipru hrana od početka pandemije poskupjela za 20%, u Estoniji taj rast iznosi nevjerojatnih 57%. Prema podacima iz analize Europske središnje banke, Hrvatska se s rastom cijena hrane od čak 47% od kraja 2019. godine svrstava u sam vrh eurozone. Time se našla uz bok baltičkim zemljama i nekim državama srednje Europe koje su zabilježile najveća poskupljenja, često iznad 50%, zbog veće osjetljivosti na poremećaje u uvozu i troškove energenata.
Uzroci ovog trajnog rasta cijena su višestruki i isprepleteni. Prvi udarac zadala je ruska agresija na Ukrajinu, koja je izazvala nagli skok cijena energenata, posebice plina, i umjetnih gnojiva, što je posljedično poguralo cijene hrane diljem Europe. Međutim, nakon što su se ti početni šokovi smirili, na scenu su stupili drugi, dugoročniji faktori. Rast troškova rada i globalnih cijena sirovina nastavio je vršiti pritisak, no sve važniju ulogu preuzimaju klimatske promjene. Ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj dovele su do drastičnog poskupljenja maslinovog ulja, dok su nepovoljni vremenski uvjeti u Gani i Obali Bjelokosti uzrokovali vrtoglavi rast cijena kakaa i kave na svjetskim tržištima.
Zašto je cijena kruha i maslaca ključna za monetarnu politiku
Iako se središnje banke obično fokusiraju na ukupnu inflaciju, Europska središnja banka trenutačno posvećuje posebnu pozornost cijenama hrane iz tri ključna razloga. Prvo, hrana je nužnost koju potrošači kupuju svakodnevno, zbog čega i najmanje promjene cijena snažno utječu na njihovu percepciju inflacije i buduća očekivanja, što je presudno za održavanje cjenovne stabilnosti. Drugo, poskupljenje osnovnih namirnica nerazmjerno pogađa kućanstva s nižim primanjima, koja veći dio svog dohotka troše upravo na hranu. To ne samo da smanjuje njihov životni standard, već može potaknuti i zahtjeve za većim plaćama, stvarajući rizik od takozvanih sekundarnih inflatornih učinaka. Naposljetku, analiza kretanja cijena hrane pomaže u razumijevanju utjecaja dugoročnih strukturnih sila, poput klimatskih promjena, na ukupnu inflaciju, što je ključno za strateška promišljanja ESB-a.
Sve ovo pokazuje da je razlikovanje između privremenih, cikličkih šokova i trajnih, strukturnih promjena postalo teže no ikad. Dok se Europa suočava s posljedicama geopolitičkih napetosti i sve očitijim utjecajem klimatskih promjena, cijene na tanjuru ostaju ključni pokazatelj ekonomske stabilnosti i socijalnog blagostanja, predstavljajući jedan od najvećih izazova za kreatore monetarne politike u godinama koje dolaze.
Otvori KEKS Pay
Toliko je zemlje neobrađeno da je za ne vjerovati. Umjeso u supermarket otići u vrt nešto posijati pa će cijene pasti.