U rujnu se godišnja stopa inflacije popela na najvišu razinu od kraja 2023. te se uz mjesečni rast od 0,4 posto indeks potrošačkih cijena povećao na 4,2 posto! Harmonizirani indeks usporediv s drugima u EU zadržao se na 4,6 posto. U rujnu su ipak popustili pritisci u cijenama usluga i hrane, a analitičari RBA nazvali su 'ohrabrujućom' pojavom pad od 1,1% u odnosu na kolovoz. Inflacija cijena usluga spustila se s 6,4% na 6,0%. Istodobno je mjesečna promjena u cijenama hrane, pića i duhana iznosila minus 0,3%, pa je godišnja inflacija hrane skliznula s 6,2% na 5,6%. U europodručju hrana je na godišnjoj razini poskupjela samo tri posto. Analitičari Elizabeta Sabolek Resanović i Petar Bejuk pojašnjavaju da je rujansko ubrzanje inflacije posljedica učinka baznog razdoblja u cijenama energije – konkretno, snažnog pada cijena iz rujna prošle godine, koji se više ne uračunava u godišnju stopu inflacije.
Cjenovni udar energenata osjetit će se i poslije, nakon što stupi na snagu Vladina odluka o poskupljenju struje, plina i grijanja za desetak posto, koja će se vidjeti na računima za studeni. Ipak, u dosadašnjem dijelu godine za glavninu nove inflacije – 90 posto – zaslužna su poskupljenja hrane i usluga. Analitičari RBA navode da se poskupljenje hrane djelomično može opravdati vremenskim prilikama koje su gurnule cijene određenih neprerađenih proizvoda u visine (poput, primjerice, kave), no pritisci u segmentu usluga sugeriraju da je riječ o nečemu drugom, vjerojatno i važnijem.
– Prema našem mišljenju, recentni rast plaća i zaposlenosti, relativno povoljni uvjeti zaduživanja, ekspanzivna fiskalna politika kao i direktni i indirektni učinci solidnih rezultata turističke sezone, poput potrošnje gostiju ili jačanja dohodaka malih iznajmljivača neki su od najvažnijih čimbenika koji potpiruju potražnju u gospodarstvu, a time omogućuju i lakše podizanje opće razine cijena i daljnju konvergenciju prosjeku europodručja, navode analitičari RBA. Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) zadržala se na 4,6% drugi mjesec zaredom, što je 2,4 postotna boda više u odnosu na prosjek europodručja. Veću inflaciju od Hrvatske ima jedino Estonija (5,2%), a istu kao Hrvatska zabilježila je Slovačka. Nakon toga slijede Latvija i Austrija (s 4,1% odnosno 3,9%). U Njemačkoj je inflacija 2,2 posto. Najnižu godišnju stopu opće inflacije u kolovozu bilježe Francuska (1,1%) te Grčka i Italija (obje po 1,8%).
Hrvatska narodna banka objašnjava da su ukupnu inflaciju europodručja (2,2%) pogurale promjene cijena energije. Spustila se i razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u Hrvatskoj na 0,4 postotna boda, što je puno manje nego prije godinu dana kada je iznosila 1,5 postotnih bodova. U HIPC-u je, inače, jače zastupljena potrošnja turista, a kako su u posezoni cijene noćenja i ostalih turističkih usluga niže nego u kolovozu, to se osjetilo i na ukupnoj rujanskoj inflaciji.
FOTO Sjećate li se koliko smo nekada plaćali čvarke? Cijene bi vas mogle šokirati, skok je ogroman
Otvori KEKS Pay
Na povećanje struje od 10%,sve će realno poskupjeti od 15-20%.