Čelnici sindikata javnih službi očekuju od Vlade sutra bolju ponudu vezanu uz njihove zahtjeve za povećanjem plaća u ovoj i idućoj godini, a ako do toga ne dođe pokrenut će se sindikalne akcije, za koje su pripreme već i u tijeku, rečeno je na tiskovnoj konferenciji povodom izjašnjavanja o ponudi Vlade RH za povećanje osnovica plaća u javnim službama.
Obrazovni sindikati su u vrlo visokom postotku, od 76 do 84 posto, odbili ponudu Vlade kojom bi se plaće od 1. listopada povećale za 4 posto te od 1. travnja iduće godine za dodatnih dva posto.
Sindikati smatraju da je minimum, od kojeg ni sutra neće odustati, povećanje od osam posto od 1. listopada te još 5 posto od iduće godine. Stoga, kako se čini, bez tog prihvaćanja neće ni sutra biti dogovora.
"Prosječan rast plaća će biti 10 posto za one van javne službe, a inflacija će biti iznad 10 posto u RH ove godine. Za iduću godinu su projekcije inflacije barem 6 posto. I želimo ovim povećanjem krajem ove godine doći do razine rasta cijena s našom povišicom i s zahtjevom iduće godine spriječiti pad realnih plaća naših članova. Ove godine će, nažalost, pad realnih plaća biti velik, a ne žalimo to dopustiti i iduće godine. Situacija je dramatična za neke naše članove jer rast cijena puno više pogađa one s manjim plaćama. Manje od ovog u našem prijedlogu ne možemo stoga i manje od ovog bi značilo da mi sindikati koji trebamo štititi svoje članove ne radimo svoj posao", rekao je Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti i savjetnik pregovaračkih odbora.
On smatra promašenima tvrdnje iz Vlade kako bi traženi rast plaća javnih službi prouzrokovao novi rast inflacije.
"Uzrok rasta inflacije ni do sada nije rast naših plaća. Rast cijena uzrokuje rast cijena energije i sirovina, nema veze s rastom plaća. A rast plaća mora slijediti taj rast cijena, jer će to možda dovesti do recesije. Mi ne tražimo 35 posto za iduću godinu nego pet posto. Plaće ne smiju biti potisnute za sve u zemlji, ne smiju se stiskati jer će to značiti još brži i još dublji ulazak u recesiju. Uz rast daljnji inflacije i bez rasta plaća padat će kupovna moć, a recesija biti veća", napominje Matija Kroflin koji je i iznio, po njegovom mišljenju, glavni razlog zbog čega Vlada ne želi pristati na zahtjeve sindikata, a on nema nikakve veze s inflacijom.
"Vlada nama ne daje primjerenu ponudu iz još goreg razloga kojeg je ministar Primorac iznio na zadnjem sastanku. Rekao je „imam zacrtanu brojku u deficitu od 2,8 posto i u tom deficitu imam za vas toliko i to je to, ni kinte više. A to je doneseno prije godinu dana kada se nije znalo da će situacija biti ovako dramatična kao sada i mene ne brine što se sada dogodilo i događa.“ Mislim da je to za sadašnju političku, društvenu i ekonomsku situaciju potpuno neprimjerena politika Vlade. I nadam se da će se u Vladi, ili pod našim pritiskom, to promijeniti. Voditi brigu o deficitu u vrijeme kad su neki zaposlenici te države egzistencijalno ugroženi nije primjereno. Pitao sam što bi se desilo da je sada deficit recimo 3,5 a ne 2,8 posto, što bi to značilo za državu – odgovor nisam dobio i nadamo se sutra boljoj politici vlade prema svojim zaposlenicima" rekao je Kroflin.
Nada Lovrić, šefica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama rekla je kako ogroman postotak onih koji su u sindikatima obrazovanja dobili ponudu Vlade ukazuje kako je veliki broj njihovih članova spreman prosvjedovati za svoje zahtjeve, kao što su prosvjedovali i 2019. godine.
"Mi dajemo sada još jednu, zadnju šansu Vladi da sutra pokuša s novom ponudom. Moj je dojam da je bilo dobre volje tijekom pregovora od vladinih pregovarača i sindikata da se iznađe neko rješenje, no brine me ima li na strani Vlade pregovarača koji mogu razmišljati izvan kutije, izvan okvira. Čini mi se da je to neki šablonski izgovor „ne možemo vam dati jer će to uzrokovati inflaciju“. A to ne stoji, inflacija je tu odavna, veća nego ikada. Korigirali smo prvi zahtjev naš od 10 posto ove godine, na osam, tijekom pregovora i to je minimum minimuma i razborito u odnosu na inflaciju ove i najavu iduće godine", rekla je Nada Lovrić koja smatra podmetanjem vezanje rasta plaća nastavnika i učitelja s rastom plaća saborskih zastupnika.
"U paketu stavljati rast plaća zastupnicima i nama je podmetanje. Oni se, saborski zastupnici, bore za sebe, ali vezati plaću spremačice u školi koja nema ni 4000 kuna ili plaću nastavnika od 5.500 do 7.000 kuna s plaćom zastupnika nije ni fer ni pošteno, a ni zdravorazumski", zaključila je Lovrić.
I Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara očekuje za sutra jedan puno veći pomak od Vlade RH u odnosu na ono šio su ponudili, a sve „kako bi svoje radnike vrednovali onako kako oni zaslužuju i kako bi se izbjegle sindikalne akcije.“
"Država kao takva ne može bez javnih službi funkcionirati, bez socijalnih radnika, zdravstvenih radnika, mirovinskog sustava, a mi vjerujemo da će Vlada izaći s boljom ponudom kako bi zaustavili ono što smo po sindikatima počeli već raditi – sindikalne akcije koje nažalost za građane nisu dobre. Kada javne službe stanu, staju usluge za građane i to je važno za funkcioniranje države. Stoga se nadamo da će u Vladi biti realni i razboriti", rekla je Prašnjak.
Zašto bi se saborskim zastupnicima dizale plaće, ovak i onak niš ne rade.Prazne sabornice sve govore o njihovom radu.