Što se događa u Mediteranskom institutu za istraživanje života, jesu li i u kolikom sukobu članovi Upravnog vijeća te ustanove i njezin ravnatelj i suvlasnik akademik Miroslav Radman te kako će cijela priča završiti pitanja su na koja barem zasad nema preciznih odgovora.
Medils, kao što je poznato, od trenutka kad je potpisana deklaracija o njegovu osnivanju, prate brojne kontroverze i nesporazumi, a prema ocjenama upućenih, kako je vrijeme prolazilo, a tamo se malo toga i kad je riječ o znanosti dogodilo, nezadovoljnih je bilo sve više. Potkraj prošle godine svi tadašnji članovi Upravnog vijeća Medilsa podnijeli su ostavke. Obrazloženje je bilo da su oni svoj dio posla napravili, odnosno stvorili uvjete za otvaranje instituta.
Dali smo ostavke jer smo zaključili da je vrijeme za neke druge ljude koji će znati pronaći više novca za Institut. I činjenica je da su ti novi članovi osigurali više od pet i pol milijuna kuna. Novac je, kao što se zna, bio namijenjen nabavi instrumenata i opremanju laboratorija, pokrivanju troškova režija i plaća zaposlenika objašnjava akademik Vlatko Silobrčić.
U ugovoru o međusobnim pravima i obvezama, koji je potpisan između Ministarstva znanosti i obrazovanja, Medilsa i grada Splita, stoji i obveza da se objekt u kompleksu Vile Dalmacija može koristiti isključivo radi obavljanja znanstvenih istraživanja, čime je zapravo u startu spriječena mogućnost da netko u nekom trenutku kaže kako bi u objektu bile isplativije neke druge djelatnosti. Usto su postavljena dodatna osiguranja koja Ministarstvu znanosti daju slobodne ruke da raskinu ugovor ako Institut prostor bude koristio nenamjenski, ako se prestane obavljati znanstvenoistraživačka djelatnost, ako se prostor ne koristi dulje od četiri mjeseca, ako Institut ne plati režijske troškove tri mjeseca uzastopce i sl.
Također, prekid ugovora, koji je s osnivačima Instituta Miroslavom Radmanom i Marijom Alačević sklopljen na 40 godina, moguć je i ako Institut nije u stanju tri mjeseca osigurati svoje redovito poslovanje. Kad su potkraj prošle godine u igru uskočili domaći tajkuni, govorkalo se da su Radmanov institut spasili od bankrota, odnosno da su mu pružili šansu za preživljavanje. Hoće li ona biti iskorištena, pokazat će vrijeme. Sada ni najžešći zagovornici Instituta i nekadašnji najbliži Radmanovi suradnici nisu više sigurni da je Medils krenuo dobrim putem. Organizirale su se u Medilsu različite radionice i školice i ne može se reći da se ništa nije radilo i događalo, ali moglo se sigurno puno više kaže danas akademik Silobrčić. Skeptičan je prema nekim ljudima koji se, kako kaže, "oko Instituta motaju" i nije siguran da im je stalo do te ustanove.
Nisam siguran da im je mjesto tamo i nisam siguran da žele dobro Medilsu, da zaživi onako kako je u početku koncipiran. Pojavljuju se neki ljudi s osobnim interesima koji postaju važniji od Instituta, temelj kojega treba biti znanstvena izvrsnost. Sve drugo trebalo je biti manje važno i sporedno, a danas je, na žalost, postalo presudno ogorčeno kaže Silobrčić.
Kako će se ovaj put cijeli rasplesti, znat će se idućih dana. Prije nekoliko mjeseci poslovanje Radmanova instituta s milijun kuna pomogla je i vlada Ive Sanadera, odnosno porezni obveznici, a da ih nitko o tome nije pitao. A ovih se dana čuje da će u Institut ući državna revizija kako bi provjerila financije, ali i neke druge inspekcijske službe koje bi trebale pročešljati ukupno poslovanje institucije koja je Hrvatskoj trebala služiti na čast, a pretvorila se u problem mnogima, pa i samom osnivaču, svjetski uglednom znanstveniku Miroslavu Radmanu.
