Čelnik najveće svjetske kompanije za recikliranje brodova upozorio je da više od polovice svjetske flote sankcioniranih naftnih tankera korodira te da postoji ozbiljan rizik od velike ekološke katastrofe. Anil Sharma, izvršni direktor GMS Partnershipa, rekao je za Financial Times da "sreća polako istječe" kada je riječ o izbjegavanju velike naftne havarije poput sudara brodova SS Atlantic Empress i Aegean Captain iz 1979. godine, u kojem je u more iscurilo više od dva milijuna barela nafte. "Minimalno trećinu treba rashodovati, možda i više", rekao je o takozvanoj "floti iz sjene". "Iskreno mislim da je riječ o više od polovice".
Prema procjenama brokerske kuće Clarksons, "flota iz sjene" broji oko 1800 brodova, od čega je približno 1500 tankera za naftu ili naftne derivate. Mnogi od njih stariji su od 20 godina, što je dob u kojoj bi teretni brodovi inače završili u rezalištu. Nakon toga zastarjeli sustavi i korozija nastala tijekom godina provedenih na moru mogu ozbiljno ugroziti sigurnost plovidbe. Vlasnici sankcioniranih brodova trenutno maksimalno produžuju njihov životni vijek zahvaljujući unosnom poslovanju potaknutom rastom cijena nafte zbog krize u Perzijskom zaljevu.
Sankcije u velikoj mjeri blokiraju legalne načine rastavljanja i recikliranja tih brodova, a iako zasad nije bilo velikih ekoloških katastrofa, već su zabilježeni manji incidenti izlijevanja nafte i situacije koje su zamalo završile nesrećom. "Ovo je tempirana bomba i mislim da to svi u brodarskoj industriji znaju", rekao je Alexander Saverys, izvršni direktor kompanije CMB Tech, jedne od najvećih svjetskih brodarskih tvrtki izlistanih na burzi. "Ti brodovi nisu osigurani, loše su održavani, imaju nekvalificirane posade i nesreća samo čeka da se dogodi. Iskreno je veliko iznenađenje da se još nije dogodila neka velika havarija".
GMS je ovoga tjedna dobio prvu dozvolu američkog ureda za sankcije OFAC za recikliranje četiri broda koji su bili među više od 50 plovila sankcioniranih prošle godine zbog povezanosti s iranskim naftnim magnatom Mohammadom Hosseinom Shamkhanijem, piše Financial Times. Sharma je rekao da zbog ugovora o povjerljivosti ne može otkriti prodavatelja ni cijenu transakcije, ali je naveo da je posao vrijedan "milijune" i da je bio "profitabilan" za GMS. Dodao je da prodavatelj nije bio pod sankcijama. Kazao je i da se nada kako će taj slučaj poslužiti kao model za ubrzani postupak izdavanja dozvola za recikliranje sankcioniranih brodova. Za odobrenje prva četiri broda trebalo je sedam mjeseci.
GMS zasad nije zatražio slične dozvole od britanskih i europskih tijela za sankcije, ali vodi razgovore s vlasnicima drugih sankcioniranih brodova kako bi se provjerilo mogu li i oni završiti u reciklaži. "Za te brodove postoji samo jedna opcija, a to je recikliranje", rekao je Sharma, dodajući kako je najveći izazov osigurati da novac od prodaje starih brodova ne završi kod "loših aktera". "U brodarskoj industriji strukture vlasništva vrlo su netransparentne. Brodovima upravljaju offshore tvrtke, ali pitanje je tko je stvarni krajnji vlasnik i kakva je njegova pozadina. Taj proces identifikacije nije jednostavan".
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je usporilo rashodovanje brodova jer zaljevske države koriste gotovo sve dostupne tankere za skladištenje nafte. Sharma očekuje da će, kada i ako tjesnac ponovno bude otvoren, potražnja za recikliranjem brodova naglo porasti nakon što brodovi iskrcaju teret. Dodao je i da se nekoliko brodova predviđenih za rezalište trenutačno nalazi zarobljeno unutar Perzijskog zaljeva.
Otvori KEKS Pay
