Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Samo dva praznika slave se u cijeloj BiH – Nova godina i 1. svibnja

Ni nakon četvrt stoljeća od završetka rata u BiH ne 
postoji zakon koji bi propisao praznike na državnoj razini
10. siječnja 2020. u 19:30 3 komentara 968 prikaza
Dodik, Komšić i Izetbegović
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Da nije Nove godine i Praznika rada, BiH ne bi imala nijedan blagdan koji bi se obilježavao jednako u cijeloj državi. Ova dva međunarodna praznika prihvaćena su u oba entiteta i sva tri naroda, dok svi ostali datumi i njihovo povijesno i sadašnje značenje bude različite emocije i izazivaju oprečne reakcije kod Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Milorad Dodik VRIJEĐANJE PRAVA HRVATA I BOSANACA? U Banjoj Luci slavi se neustavni "dan RS", Dodik promiče RS na razinu države

Ukupno 22 neradna dana

Stoga ne čudi što ni nakon četvrt stoljeća od završetka rata BiH nema krovni zakon o praznicima, kojih je u Federaciji 11 (10 neradnih), a u Republici Srpskoj 12, uključujući i vjerske blagdane. Pravno, politički i povijesno za svaki od „važnih“ datuma postoje tri nacionalna tumačenja. Tako je 9. siječnja tek prvi u kalendarskom nizu spornih datuma u BiH. Već 1. ožujka uslijedit će, već tradicionalno, prepucavanja oko obilježavanja Dana neovisnosti BiH. Ovaj datum, kao prisjećanje na referendum o proglašenju neovisnosti BiH 1992. godine, doživljava se kao blagdan samo u entitetu Federacija BiH, Srbi ga ignoriraju, pravdajući to činjenicom da je većina srpskog stanovništva bojkotirala referendum o neovisnosti te tvrdnjom da je on zapravo bio „uvod u rat“. Osporavaju i njegovo pravo utemeljenje, jer je, ističu, praznikom proglašen prije potpisivanja Daytona.

Dodik, Komšić i Izetbegović
1 / 24
Proslava Dana Republike Srpske u Banja Luci

Najveća blagdanska konfuzija ipak vlada u studenome kada tri naroda obilježavaju tri različita blagdana u svega nekoliko dana razmaka. Hrvati 18. studenoga obilježavaju Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Na većinski hrvatskim prostorima organiziraju se razne svečanosti u povodu toga i podsjeća se na to da su Hrvati u većem broju opstali na onim prostorima BiH koji su bili pod kontrolom HVO-a, odnosno HZ Herceg-Bosne. Također se ističe da su Hrvati Herceg-Bosnu Washingtonskim sporazumom „ugradili“ u Federaciju BiH. Dok Srbi nemaju zamjerke, Bošnjaci redovito oštro reagiraju na obilježavanje ovog datuma. Tvrde kako je Herceg-Bosna bila paradržava i da je njezinim čelnicima presuđeno u Haagu za ratne zločine. Samo nekoliko dana poslije, 21. studenoga, u Republici Srpskoj obilježava se Dan uspostave Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, na datum kada je 1995. potpisan Daytonski sporazum. U tom entitetu je ovo i neradni dan, dok se u Federaciji ne smatra praznikom niti se obilježava na bilo koji način.

ZNATNO VEĆI ODAZIV U DRUGOM KRUGU Nitko ne očekuje promjenu politike prema BiH i tamošnjim Hrvatima

Četiri dana kasnije je 25. studenoga, koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dan državnosti BiH, a povod je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a na taj datum 1943. Ovaj blagdan je postojao i u socijalističkoj BiH, a službeno obrazloženje je da je tog datuma BiH obnovila svoju državnost. Iako ga formalno poštuju Hrvati u Federaciji BiH, vrlo su rezervirani prema ovom prazniku, jer ističu da se danas ne poštuju temeljni zaključci ZAVNOBIH-a o jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Srbi potpuno odbacuju ovaj praznik, iako ne spore povijesnu ulogu ZAVNOBIH-a. Ipak, kažu da je njegov značaj devalviran onog trenutka kada se u BiH prestao obilježavati 29. studenoga, odnosno datum zasjedanja AVNOJ-a i dan bivše SFRJ. Još je mnogo drugih datuma iz bliže i dalje prošlosti BiH koji se u entitetima i među konstitutivnim narodima različito tumače i obilježavaju.

Bosanskohercegovačko društvo nacionalno je duboko podijeljeno i osim nekoliko međunarodnih praznika gotovo je nemoguće naći datume koji bi bili uvršteni u državni zakon prihvatljiv za sve. Zato su i propali svi pokušaji da se jedan takav propis donese u postdaytonskoj BiH.

Identitet i povijest

Neki rješenje vide u nametanju takvog zakona od visokog predstavnika, podsjećajući da BiH ni danas vjerojatno ne bi imala zastavu ni grb da nije bilo takve intervencije. Slično je i s himnom koja ima glazbu, ali ne i tekst. U nekoliko navrata povjerenstva su pokušavala doći do općeprihvaćenog teksta, ali bez uspjeha. Stoga je malo realno da će u budućnosti oko bilo kojeg identitetskog ili povijesnog pitanja, pa i bitnih datuma, biti moguće postići konsenzus u BiH.

Ivan Đikić
TEŠKE OPTUŽBE
Đikić žestoko prozvao Beroša: 'Zašto ne odgovorite tko je iz Vladina savjeta zaradio na testovima'
Samo na Večernji TV-u
Financijski stručnjak Igor Škrgatić otkriva kako se riješiti ovrha i ostalih financijskih problema
  • aspiranto1950:

    Zašto se uporno napastuje ljude oko zajedničke BIH, mislim da su svi svjesni situacije i trenutno prihvaćaju situaciju takvom kakva je, ali intimno u sebi Srbi i Hrvati prema BIH ne osjećaju ništa, dok Bošnjaci vide cijelu BIH kao svoj ... prikaži još!j teritorij. Tako da je sasvim razumljivo što su samo ova dva praznika zajednička.

  • Avatar Balcanicus
    Balcanicus:

    Hrvati su 1991. glasovali da se pobjegne iz Jugoslavije, da se JNA skloni sa granica Hrvatske prema tzv. Krajini. Kada bi danas bio referendum za opstanak BiH, vjerujem da bi i Srbi i Hrvati glasovali za razdruživanje.

  • Avatar vipsex
    vipsex:

    Роzivam vаs u privatni hrvatski seks klub - www.GetMeets.com Ovo je najbolje mjesto za pronalaženje seksualnog partnera! Čekam vas tаmо :)