U špici turističke sezone i svih drugih oblika pojačanog sezonskog rada državna je burza evidentirala više nezaposlenih nego prijašnjih mjeseci, tako da je pitanje dana kada će se konačna brojka nezaposlenih vratiti iznad 300 tisuća.
Iznenađeni i stručnjaci
Čak i optimistično nastrojeni ekonomisti vjeruju da slijede mjeseci sumornog rasta nezaposlenosti na 350 tisuća sve do idućeg proljeća i neke nove nade da će spas doći s turističkom sezonom.
– Ne vidim krizi kraja. Dok god promet i prihod budu padali, svako novo zapošljavanje je trošak i neće ga biti. Ne mogu poslodavci piliti granu na kojoj sjede – kaže poduzetnik Branko Roglić, vlasnik niza tvrtki u turizmu i trgovini. On sam u turizmu je, kaže, nešto malo zaposlio sezonskih radnika, a u ostalim djelatnostima svakodnevica se svodi na borbu da održi pozicije.
– Svi smo mi taoci nezasitne administracije kojoj se ne može nadavati dovoljno novca – uvjeren je Roglić.
Veliki srpanjski skok nezaposlenosti od približno 4 tisuće iznenađenje je i za stručnjake koji pažljivije prate trendove u svijetu rada, a ističu da se dogodio zbog pojačanih otkaza u privatnom sektoru.
Na burzi kažu da još uvijek ne bilježe masovne otkaze iz velikih sustava koji se stalno spominju (HŽ, ceste i slično), ističući da im dolazi po nekoliko radnika iz stotina malih tvrtki i obrta koji gube dotadašnji stalni posao.
U srpnju je na burzu došlo 105 tisuća radnika koji su prethodno bili zaposleni za stalno ili na određeno. Osim njih prijavilo se i trinaest tisuća mladih koji su maturirali ili diplomirali, te se pridružuju velikoj vojsci nezaposlenih. K tome, u evidenciju vraćaju se i volonteri koje je prošla vlada masovno zapošljavala u javnom sektoru pod firmom “stručnog osposobljavanja” kako bi fiktivno smanjili nezaposlenost u izbornom razdoblju. I ova je vlada imala velike ambicije s volonterskim radom, ali zasad su “zaposlena” tek 2163 volontera u odnosu na planiranih deset tisuća.
– Moguće je da su poslodavci postali značajno oprezniji sa svojim perifernim zaposlenicima – kaže sociolog Teo Matković koji uočava pogoršanje kod još jednog trenda zapošljavanja. Ove je godine svega 5 posto zaposlenih s burze dobilo ugovor na neodređeno vrijeme, a svim ostalima ponuđene su samo fleksibilne varijante: ugovor na određeno, sezonski poslovi, ugovor o djelu i slično.
Slabo plaćeni poslovi
Od siječnja do kolovoza putem ugovora na neodređeno vrijeme zaposleno je svega 8217 radnika, protekle dvije godine takve je ugovore dobivalo oko 15 tisuća radnika godišnje, a najviše 2007., uoči početka krize – 25 tisuća.
Budući da pad gospodarstva neće biti zaustavljen ni ove godine, već se blagi oporavak prebacuje na iduću, sve je izglednije da će i sljedeća godina biti obilježena rastom nezaposlenosti te ponudom kratkotrajnih, slabo plaćenih poslova u privatnom sektoru i velikim pritiskom na ulazak u javni sektor.
- Kao što smo obečali, nitko neće raditi i neće više biti bogatih i siromašnih ,,,,,,,,,,,,svi će te biti siromašni proleteri