Puno je novca uloženo u hrvatsku poljoprivredu, ali ne i u samu proizvodnju koje nam je produktivnost na svega 30% prosjeka Europske unije. Uvoz hrane nikad nije bio veći – lani je, naime, iznosio više od 6,2 milijardi eura uz rekordni vanjskotrgovinski deficit od 2,4 milijarde. No u svjetlu svega što se danas događa, carinskog rata između EU i SAD-a, a isto tako i Kine, te da EU predstoji i sporazum s Južnom Amerikom, tzv. Mercosur – još jedan u nizu problematičnih sporazuma s 'trećim' zemljama odakle nam prijeti dodatni uvoz jeftine hrane koja nije proizvedena po EU standardima – hrvatska bi poljoprivreda, koja je i sada na razini statističke pogreške EU, dodatno mogla izgubiti na konkurentnosti. Da bismo do 2030. dosegli planiranu vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 4 milijarde eura potrebne su nam nove tehnologije, investicije i znanja, hitne mjere i intervencije koje će osnažiti hrvatske poljoprivrednike, kao i veća sredstva iz nacionalne omotnice, veća produktivnost i proizvodnja visokokvalitetnih proizvoda u poljoprivredi i prehrambenoj industriji s dodanom vrijednošću, više kratkih lanaca opskrbe, veća prerada i veći izvoz, konačno stavljanje državnog poljoprivrednog zemljišta u ruke onih koji će na njoj proizvoditi... – samo su neki od zaključaka prve u nizu Agro debate na temu "Novi ZPP od 2027. i ukidanje carina – što čeka hrvatske poljoprivrednike?" održane na Poslovni TV Poslovnog dnevnika.
'S Mercosurom ćemo imati još više uvozne hrane lošije kvalitete'

Mi smo jedna fina butik proizvodnja koju samo treba kanalizirati pravilno, veliki dio kroz turizam, a ostalo kroz dodanu vrijednost izvesti u regiju, kaže M. Jakopović
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.