Rusija je uvela opsežne zabrane uvoza proizvoda iz Armenije, službeno ih opravdavajući zaštitom javnog zdravlja i sprječavanjem širenja štetnika. Na popisu robe koja više ne može na rusko tržište našao se velik dio prehrambenih, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, a Moskva je istodobno obustavila i tranzit armenske robe preko svojeg teritorija prema ostalim članicama Euroazijske ekonomske unije, piše Corriere della Sera. Ruska fitosanitarna služba Rosselkhoznadzor obrazložila je odluku tvrdnjom da su tijekom lipnja u tri pošiljke iz Armenije – orasima, suhim breskvama i sušenim rajčicama – otkriveni tragovi kornjaša Trogoderma granarium. Riječ je o štetniku za kojeg ruske vlasti tvrde da nije prisutan na njihovu teritoriju, a koji u skladištima može uništiti i do 70 posto zaliha žitarica, uljarica i mahunarki.
Paralelno s tim, ruska agencija za zaštitu potrošača Rospotrebnadzor zabranila je i uvoz armenske mineralne vode Jermuk. Kao razlog navodi se prekoračenje dopuštene koncentracije soli, uz tvrdnju da bi informacije o navodnim ljekovitim svojstvima vode mogle dovesti ruske potrošače u zabludu i predstavljati rizik za njihovo zdravlje. Popis proizvoda obuhvaćenih zabranom pritom je znatno proširen. Osim prehrambenih artikala, pod restrikcijama su se našli cvijeće, svježe povrće, jagode, šumsko voće, koštuničavo i jabučasto voće, grožđe, krumpir, patlidžani te suho voće. Rusija je i ranije zaustavila uvoz armenskog konjaka, vina, žive ribe i drugih ribljih proizvoda.
Mjere obuhvaćaju i živo bilje, sjemenski materijal, ljekovito bilje, treset, drvnu građu, drvenu strugotinu za pakiranje, ali i kukce te bakterije namijenjene znanstvenim istraživanjima. Ruske vlasti pritom upozoravaju na navodni povećani rizik od unošenja opasnih patogenih virusa. Iako Moskva službeno sve mjere opravdava sanitarnim i fitosanitarnim razlozima, brojni promatrači smatraju da je riječ o političkom pritisku na Erevan zbog njegova sve izraženijeg približavanja Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji te nastojanja da smanji ovisnost o Rusiji. Pogoršanje odnosa uslijedilo je nakon što je Armenija bila domaćin sastanka Europske političke zajednice na kojem je sudjelovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao i prvog bilateralnog samita s vodećim dužnosnicima Europske unije.
Nakon parlamentarne pobjede premijera Nikole Pashinyana 7. lipnja, koji se smatra glavnim zagovornikom proeuropskog smjera Armenije, iz Kremlja nije stigla uobičajena čestitka. Ubrzo nakon toga uslijedilo je i dodatno zaoštravanje trgovinskih ograničenja. Političku dimenziju cijelog slučaja dodatno je naglasio bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev tijekom kongresa vladajuće stranke Jedinstvena Rusija. On je izjavio kako će prekid povijesnih veza s Rusijom donijeti neizbježne i teške posljedice za sve građane Armenije, objavio je Corriere della Sera.
Nove ruske mjere predstavljaju ozbiljan udarac za armensko gospodarstvo. Rusija je i dalje najveće izvozno tržište Armenije, na koje otpada 37 posto ukupnog izvoza te zemlje. Procjenjuje se da bi aktualne zabrane mogle ugroziti plasman robe vrijedne približno 594 milijuna američkih dolara, što odgovara oko 2,4 posto armenskog bruto domaćeg proizvoda. Koliko je armensko gospodarstvo ovisno o ruskom tržištu najbolje pokazuju podaci o izvozu pojedinih proizvoda. Izvoz konjaka u Rusiju dosegnuo je vrijednost od 283,2 milijuna američkih dolara, odnosno čak 83 posto ukupnog izvoza tog pića, dok je izvoz ribe iznosio 77,6 milijuna dolara, što predstavlja čak 98 posto ukupnog armenskog izvoza ribljih proizvoda.
Otvori KEKS Pay
