Izraelski povjesničar, filozof, autor svjetskih bestselera i jedan od najutjecajnijih intelektualnih influencera Yuval Noah Harari poručio je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu da svijet ulazi u novo imperijalno doba, nazvavši ga "novim svjetskim neredom" u kojem su se urušile tri iluzije modernog vremena: iluzija trajnog mira, iluzija moralne jednakosti moći i iluzija demokratske komunikacije. Dugoočekivano Hararijevo gostovanje u Zagrebu izazvalo je veliku pozornost i okupilo društvenu i intelektualnu elitu, a na pozornici ga je dočekala izvrsna Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanost u Zagrebu i analitičarka Večernjeg lista.
U razgovoru koji je trajao malo manje od sat vremena, Harari je govorio o trenutku u kojem živimo, ratovanju i utjecaju umjetne inteligencije. Upozorio je na opasnost od algoritama koji iskrivljavaju perspektive te poručio kako je tehnologija stvorena da povezuje ljude, a danas sve više odlučuje umjesto njih.
"Umjetna inteligencija više nije alat, nego akter koji preuzima ulogu urednika, suca i autora stvarnosti. Sudbina demokracije ovisit će o tome hoćemo li mi upravljati algoritmima ili oni nama.", poručio je.
Jedna od najvažnijih poruka koju je Harari poslao u Zagrebu najavljuje moguće scenarije za budućnost Europske Unije. Na pitanje hoće li Europa preživjeti, Harari je odgovorio da ne može predvidjeti budućnost, ali sigurno je da se Stari kontinent nalazi u krizi.
"Europa je sada kao neki Zulu land, Afrika u 19. stoljeću. Dok drugi razvijaju parni stroj, ona vjeruje da se to nje ne tiče. Ipak, za Europu još nije kasno jer ima resurse, znanje i kapital. EU može postati treći, neovisni igrač, ali samo ako ostane na okupu. Ako europske zemlje krenu svaka svojim putem, najbolja im je opcija da postanu američki vazali".
Harari smatra da budućnost neće oblikovati strojevi, nego čovjekova sposobnost slušanja, razmišljanja i moralnog izbora.
"Ljudi još znaju govoriti, ali sve teže slušaju", rekao je, upozorivši da povjerenje prelazi s ljudi na algoritme.
"Ne vjerujemo bankama, ali vjerujemo kriptovalutama. Ne vjerujemo ljudima koji proizvode novac, nego algoritmima."
Također, uz najsofisticiranije tehnologije današnjice, dijalog propada, a ljudi se više ne mogu složiti oko osnovnih činjenica. Zbog ovoga, ističe, u tijeku je pomak povjerenja s ljudi na algoritme.
Politički analitičar Krešimir Macan smatra da je Harari opravdao očekivanja.
"Moglo ga se slušati i više od onog sata. Super je što se moglo postavljati pitanja jer on želi dijalog. Najvažnija poruka bila je da Europa mora ostati zajedno. Kaže: "Inače ćete biti vazali. Možda ćete to biti i ovako i onako, ali bolje je da ostanete zajedno nego da vas svatko pokori", kaže Macan pa dodaje da je Harari bio i optimističan.
"Rekao je da još nije kasno, da Europa ima dovoljno potencijala, ali mora početi raditi na sebi. To je najvažnija poruka", kaže Macan, kojeg se posebno dojmila metafora o "AI imigrantima".
"Rekao je: "Bojite se stvarnih imigranata, a svaki dan radite s onima umjetnima. Oni nam uzimaju poslove, mijenjaju kulturu i lojalni su drugima." To je genijalna slika. Kad je ponoviš, shvatiš da nas već vode sustavi koje ne vidimo, govori Macan, koji naglašava i da je Harari poslao i poruku Hrvatskoj.
FOTO Tko je sve od poznatih stigao na predavanje godine: Harari u Lisinskom
– Pitao je: "Svađate li se sami ili vas svađaju algoritmi?" Mi smo polarizirani i točno to nam se događa. Umjesto da razgovaramo, dopuštamo da nama manipuliraju mreže. On nas poziva da budemo otvoreniji, da ponovno učimo razgovarati – kaže Macan.
S Hararijem je u Hrvatskoj prije deset godina razgovarao povjesničar Tvrtko Jakovina, koji ga je ugostio u emisiji Treća povijest.
"Od tada smo u kontaktu, predavao je i mojim studentima. On uvijek spaja povijest i budućnost i to radi nenametljivo. Bio je suzdržan, vrlo koncentriran i zadovoljan atmosferom. Nakon predavanja smo večerali, bez alkohola – ni on ne pije – i razgovarali više o Bliskom istoku nego o Zagrebu, o o njegovoj procjeni života u Londonu, gdje sada živi, ali rekao je da mu je drago što se vratio u Hrvatsku nakon deset godina. kaže Jakovina, koji je 'predavanje godine' u Lisinskom ocijenio solidnim događajem.
"Događaj je bio solidan, atmosfera također. Možda su pitanja koja su mu bila postavljena iz publike bila slabija od njegovih odgovora. Harari je pokazao svoje najsnažnije strane – jednostavnost, sintezu i preciznost. Ali njegov optimizam o Europi ovisi o racionalnosti i sposobnosti Unije da se organizira. Tu sam skeptičan. Bojim se da se to neće dogoditi – govori Jakovina pa dodaje da Harari "previše vjeruje u ljudsku racionalnost".
"On vjeruje da će nas moralne i kognitivne kvalitete izvući, ali ljudi rijetko reagiraju racionalno. Njegova teza je točna, ali teško provediva", ističe Jakovina.
'Harari je intelektualno nepošten. Kad nešto ne zna, ne treba govoriti'
Poduzetnik i informatički stručnjak Nikola Dujmović vidio je, međutim, drugu stranu Hararijeva nastupa.
"Pomiješao je sve – AI, algoritme, kulturu – u jedan cušpajz koji meni, kao čovjeku iz struke, nije prihvatljiv. Ta ideja da nam algoritmi stvaraju novu kulturu. Što to znači? Da ćemo imati AI Gavellu, AI HNK? Ljudi su bolji od toga, koliko god Harari mislio da nismo", kaže Dujmović i objašnjava kako Harari "podgrijava teorije zavjere".
"Početkom 20. stoljeća tvrdilo se da su ljudi stvoreni da jašu na konjima brzinom do 20 km/h jer će im u auti koji ide brže, padati glave. Danas se ljudi voze 400 km/h i glave im ne padaju, a ne vjerujem da će ‘glave padati’ ni sada", kaže.
Dujmović smatra da Harari nije bio intelektualno odgovoran.
"Kakva je to teorija da demografija pada dok umjetna inteligencija navodno preuzima ljudski rod? Svaki pošteni intelektualac bi, po meni, trebao odgovoriti da su to dvije odvojene stvari. Zna se da u bogatim društvima natalitet pada iz raznih razloga. On, međutim, podgrijava tu bizarnu teoriju na rubu teorije zavjere, pred publikom koja sebe smatra elitom. To po meni nije vrijedno intelektualne pohvale. Sve što on radi je relativizacija. Gledajte, može biti ovako, može biti onako. Nije zvučalo kao iskrena potraga za odgovorima, već kao reklama za vlastitu knjigu. Ali dobro, neću pretjerivati jer ga respektiram ali mislim da bi trebao biti pošteniji intelektualno — i kad zna, i kad luta.", poručio je Dujmović nakon predavanja.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČAR-a i inženjer strojarstva kaže kako je na njega najveći dojam ostavila poruka o potrebi izgradnje infrastrukture povjerenja u digitalnom dobu.
"U vremenu kada umjetna inteligencija olakšava širenje dezinformacija, a istina postaje sve teže dohvatljiva, ključno je pitanje tko uistinu oblikuje našu stvarnost – čovjek ili algoritam? Svatko tko ga je slušao razumije njegov poriv da nas probudi iz letargije pasivnih promatrača i potakne da svi mi postanemo aktivniji sudionici u oblikovanju budućnosti, kazao je Kolak, kojemu je predavanje bilo "inspirativno i intelektualno osvježavajuće":
"Harari, kao povjesničar i filozof svjetskog glasa, donosi rijetku kombinaciju dubokog znanja, kritičkog mišljenja i sposobnosti da složene globalne teme učini pristupačnima široj publici. Njegov akademski background, ali i sposobnost da poveže povijest, tehnologiju i budućnost čovječanstva, čine ga jednim od najutjecajnijih mislilaca današnjice. Svježina u pristupu, jasnoća izraza i sposobnost da publiku potakne na duboko promišljanje nadmašili su moja očekivanja. Donio je ne samo znanje, već i energiju koja je potaknula dijalog o budućnosti društva, tehnologije i ljudske odgovornosti", smatra šef Končara.
Otvori KEKS Pay
Koliko ima te intelektualne krrme?