Sučeljavanje s prošlošću, položaj branitelja, povlastice njihove djece i najnoviji slučaj bivše predstojnice Vladina ureda Jadranke Cigelj te zdravstveni, odnosno spolni odgoj učenika žestoko su podijelili različite udruge civilnog društva i u javnosti stvorili dojam da se među njima vodi bespoštedan rat. Posebno otrovne izjave, međusobna optuživanja i diskreditiranje prošlih su dana pljuštali između pristaša različitih programa spolnog odgoja, a kako je krenulo, udruge će se sigurno žestoko posvaditi i u slučaju Jadranke Cigelj, odnosno potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.

I dok se dio građana pita trebaju li nam takve udruge, čemu ili kome služe, koga predstavljaju i kakvu ulogu uopće igraju u društvu, stručnjaci se, unatoč različitim ocjenama, slažu u jednom  udruge civilnog društva nužne su nam u razvoju demokracije, ali i u otvaranju tema od kojih politika i političari zapravo bježe.

- Politički akteri u ovom društvu ne obavljaju svoj posao i zato se otvara prostor za organizacije civilnog društva. Kad nešto ne može riješiti vlast ili tržište, uskačemo mi. Dobro je što udruge iniciraju i traže rješavanje određenih problema jer politička elita, sramotno selekcionirana, to nije u stanju. Ona bi mnogo toga prešutjela jer se ne želi nikome zamjeriti - ističe Dražen Lalić, sociolog i član nekoliko udruga, sretan, kaže, zbog toga jer je dijalog moguć i jer se vodi.

- Na korupciju političke stranke nisu reagirale sve dok to pitanje nije otvorilo civilno društvo. Držim da za mnoge osnovne probleme društva rješenja pokreću nevladine udruge, a onda se političke stranke priključuju i šlepaju. Stranke su često u funkciji civilnog društva, prisiljene su reagirati i često su zbog toga bijesne, posebno u razdobljima kada, kao sada, posebno moraju paziti što govore i što rade. Mi u udrugama ne moramo voditi računa o tome jer u tome što radimo nema interesa - objašnjava Lalić.

A razlike u stajalištima, dokle god se vodi argumentirani dijalog, nikoga ne bi trebale zabrinjavati. I za Marinu Škrabalo iz Građanske koalicije "Stop rizičnom spolnom odgoju" dijalog i demokratski sukob sasvim su normalna i uobičajena pojava.
- Pravo je udruga da promiču stajališta i vrijednosti koje zastupaju. Tko misli da ne bi trebalo biti sukoba i rasprava između udruga nema pojma o funkcioniranju civilnog društva - tvrdi Škrabalo.

Bez obzira na to kakva i koja stajališta zastupaju, kako se financiraju, uime koga govore i u kojoj mjeri ispunjavaju ciljeve za koje se zalažu, udruge su potrebne jer svojom različitošću govore o stupnju demokratičnosti društva u kojem živimo. 

- Podijeljenost udruga legitimna je stvar, organizirali smo se i udružili za određene ciljeve koji su drukčiji od ciljeva drugih. No, problem je strančare li svojim djelovanjem udruge različitih uvjerenja, vrijednosti i svjetonazora. Takve se prepoznaju po tome što neće jednako reagirati na javni skandal ako su u nj uključeni ljudi njihovoga ili drugog svjetonazora. Primjerice, kad bi skandal izazvao netko iz HDZ-a, SDP-a, HSS-a, HSP-a ili bilo koje druge stranke, pojavile bi se različite reakcije udruga, i to ovisno o tome tko je umiješan - tumači jedan od pionira civilnog društva u Hrvatskoj profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Gojko Bežovan.

Civilno društvo po njegovu je mišljenju replika stranačkog s nedostatkom dijaloga i sučeljavanja. Razgovara se, kaže, najradije s istomišljenicima jer se oni mogu tapšati po ramenu. A nedostatak dijaloga govori o polarizaciji društva. Uz to, naše civilno društvo "izraslo je na specifičnoj situaciji rata i nedemokratskog režima kao opozicija".

Ta pozicija  mi smo protiv  ima, kaže Bežovan, ograničavajući mobilizacijski potencijal prema građanima. Posljedica toga jest, prema jednom istraživanju, činjenica da "gradimo civilno društvo bez građana". Udruge imaju premalo članova, premalo sljedbenika zbog čega se postavlja pitanje njihovoga legitimiteta, upozorava Bežovan. Dodaje također da rizik stvaranja civilnog društva bez građana potencira i dio stranih organizacija. Bez građana i sa stranim programima izgrađuje se virtualno civilno društvo koje ne pripada lokalnoj sredini, oštar je Bežovan.

A udruživanje građana na istim i sličnim ciljevima jača povjerenje. Mi premalo vjerujemo jedni drugima i institucijama, a da apsurd bude veći, zbog povezanosti s državom i stranim organizacijama, izgradnji povjerenja ne pridonose ni organizacije civilnog društva.

- Vlast nema povjerenja ni u koga tko ne jede iz njezinih ruku i nije iz njezine stranke, odnosno ponašamo se po principu da možemo vjerovati samo onome tko je s nama išao u školu, na fakultet, s kime smo rodbinski ili barem zavičajno povezani. To je dominantan okvir unutar kojega se ljudi međusobno druže. Ako se pogledaju i neka takozvana neovisna povjerenstva, ustanovit će se da su dominantno ustanovljena na tim načelima - tvrdi prof. Bežovan i navodi primjer Programskog vijeća HRT-a u kojemu su "stranke u svoje kvote stavile predstavnike civilnog društva koje kao takve nitko ne poznaje niti zna da su civilno djelovali". Profesor Bežovan smatra da je i dalje otvoreno pitanje jesu li udruge civilnog društva "privjesak vlasti ili pronositelji pozitivnih društvenih promjena".

Veselim se vođenju dijaloga što ga potiču udruge civilnog društva. Osnovno je da ne treba kukati ni plakati zbog razlika sve dok se one mogu izražavati u javnosti i dok se dijalog može voditi argumentima – ističe Dražen Lalić. No, prema njegovim riječima, posljednjih smo tjedana svjedoci i drukčijeg ponašanja pojedinaca iz nekih udruga. – Ladislav Ilčić iz “Grozda” dobar je primjer da postoje problemi u vođenju dijaloga. Nas koji mislimo drukčije i ne slažemo se s njegovim stajalištima nazvao je homoseksualcima i lezbijkama. Nemam ništa protiv homoseksualaca, ali imam protiv neistine i govora mržnje. Govorio sam isključivo o “Grozdovu” programu spolnog odgoja, a ne o Ilčiću osobno, no on nas osobno proziva kao homoseksualce. A u našim udrugama nema više homoseksualaca i lezbijki nego u nekim važnim institucijama koje podupiru “Grozdov” program – tvrdi Lalić. – To što kažu neistina je. Nikoga nisam tako oslovljavao niti sam ulazio u nečija osobna opredjeljenja. Mi smo ti koji smo željeli promovirati argumentiran dijalog, a izloženi smo vrijeđanju i etiketiranju. Nikada nisam diskvalificirao ni jednu udrugu – uzvraća Ladislav Ilčić iz Grozda. – Pluralnost je dobra, ali bih želio da se više iskazuje konstruktivno, a ne destruktivno – zaključuje Ilčić uz napomenu da ga u prvom redu zanimaju rezultati rada udruga.

Važnijim od njihovih međusobnih odnosa i latentna sukoba saborski zastupnik i sociolog Slaven Letica smatra financiranje udruga, koje je najčešće netransparentno. – Postoje udruge koje se financiraju isključivo izvana. Etičko je pitanje može li netko iz jednog izvora dobiti 90 posto novca za djelovanje, a ne biti onda sluga tom izvoru – komentira Letica. Osim toga, smeta mu što će udruge u pravilu stati u zaštitu onih s kojima dijele sustav vrijednosti i svjetonazor, odnosno one koji su im simpatični. Udruge, kaže Letica, nisu kao ni stranke, izraz društvene strukture.

U Hrvatskoj prema dostupnim informacijama djeluje tridesetak tisuća udruga, no samo ih se manje od trećine može svrstati u udruge civilnog društva. Druge se bave nekim drugim, manje-više važnim stvarima. Slaven Letica smatra da bi bolje bilo kad bi udruga bilo manje, kao i političkih stranaka. – Previše je onih koji se bave ljudskim, pravima manjina i drugim apstraktnim stvarima, a premalo onih koji štite siromašne, nezaposlene, ovisnike – ocjenjuje Letica.

2

NIJE JOJ LAKO

O njoj je brujala Hrvatska, sad je u očajnom stanju: Muškarci su mi uzeli sve, samohrana sam majka

2

HDZ I DANAS PROZIVA

FOTO U Lisinskom održan Koncert partizanske pjesme: Pogledajte tko je sve bio

VEČERNJAKOVA BICIKLIJADA

FOTO Spektakl iz zraka: More biciklista preplavilo ulice, pogledajte prizore iz ptičje perspektive

Jedan mineral, različite potrebe

Kronično ste umorni ili ne možete zaspati? Riješite kratki kviz i saznajte kako si pomoći

Cyber obrana

Kriterij za pogrešku je nula: Nino Talian otkriva kako KING ICT surađuje s NATO-om

Na kućne adrese stižu kuverte s pismima, evo što trebate učiniti ako dobijete poštu