Rafiol ne poznaje granice među dalmatinskim gradovima – on ih briše, povezuje i pretvara u dugu, mirisnu i slasnu obalu. Od Trogira do Makarske, preko Šibenika i Imotskog, sve do Paga i Sinja – isti oblik, ista duša; različiti nazivi i bezbroj priča. Upravo u toj raznolikosti slastica sličnih, a opet drugačijih naziva – rafiola, rafijola, raviola i rafajola – u toj tihoj, gotovo nevidljivoj povezanosti, krije se snaga delicije koja nadilazi lokalne okvire i spaja dalmatinske gradove u jedinstvenu gastronomsku priču.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom umijeće pripreme rafiola, u svim njegovim inačicama, postaje kulturno dobro. Time nije zaštićen samo jedan recept nego i cijela mreža tradicija koje se protežu duž Jadrana, koje su utkane u svakodnevicu, blagdane i obiteljska okupljanja.
ZAŠTIĆENA TRADICIJA
Rafiol postao kulturno dobro: Jedna slastica spojila cijelu Dalmaciju
Punjena slastica koja spaja krajeve od Trogira, Makarske, Imotskog, Sinja i Šibenika do Paga proglašena je hrvatskom nematerijalnom kulturnom baštinom
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
