Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 32
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Poslovni forum Udruge Hrvata u BiH Prsten

Radnika ne nedostaje samo u Hrvatskoj, kako riješiti problem?

Zagreb: Odrzan 6. Prstenov poslovni forum na temu "Migracije – trziste rada – administracija"
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/8
10.04.2024.
u 16:20

Panelisti, ali i članovi Vlade govorili su o migracijama, tržištu rada te izazovima s administracijom

Odlazak visokoobrazovanih kadrova te općenito nedostatak radne snage problemi su, baš kao u Hrvatskoj, i u susjednoj BiH. Naglasili su to predstavnici udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten, ali i panelisti koji su sudjelovali na njihovom poslovnom forumu na temu "Migracije – tržište rada – administracija", koji se održao danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

– Želimo, u suradnji s Hrvatskom, osnažiti suradnju i položaj Hrvata u BiH. Pokušat ćemo provjeriti postojeće probleme i izazove po pitanju radne snage i migracija, s tim da si ne utvaramo da ćemo riješiti sve probleme – kazao je predsjednik Prstena Vjekoslav Bratić, dok je predsjednik Kluba poduzetnika udruge Draženko Mamić istaknuo da se i hrvatski gospodarstvenici u susjednoj državi također bore s nedostatkom radnika, a "snaga zajedništva" mogla bi pomoći pri rješavanju tog problema. A da bi Hrvatska bez Hrvata iz BiH bila kudikamo siromašnija zemlja te da će se svakako raditi na tome kako unaprijediti tržište rada i suradnju s BiH, naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

– Kroz povijest Hrvatska je bila zemlja koja je dala mnogo iseljenika, a sad postaje sve privlačnija useljenicima. Radnika iz trećih zemalja ove je godine stiglo nešto više od 52 tisuće, a najveći je broj radnih dozvola izdano u turizmu, više od 70 posto – pojasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pa dodao da se strani radnici zapošljavaju na zanimanjima koja Hrvati raditi ne žele. Ilegalne migracije, naglasio je, nije ono što se podržava i taj problem Hrvatska kontinuirano uspješno rješava. A olakšava i povratak hrvatskim iseljenicima.

– Njihovim potomcima, točnije, kojima se olakšao postupak za dobivanje državljanstva. Lani smo imali 5200 zahtjeva za državljanstvo, 20 posto više nego lani i čak tristo posto više u odnosu na 2001. godinu – rekao je Božinović. Premijer Andrej Plenković pojasnio je da se nalazimo u "velikom tranzicijskom procesu izazvanim globalnim promjenama".

Zagreb: Odrzan 6. Prstenov poslovni forum na temu "Migracije – trziste rada – administracija"
1/8

– Nema nijednog političkog procesa koji je toliko utjecao na države kao migracije. Hrvatska bilježi veliki gospodarski rast i moramo imati dovoljno radne snage. Kako je više ne možemo osigurati kod nas, moramo posegnuti šire. Zato je u javnoj raspravi novi Zakon o strancima koji će regulirati dolaske i popuniti radna mjesta za koja jednostavno nema kod nas dovoljan broj ljudi – kazao je premijer pa BiH poželio što skorije otvaranje pristupnih pregovora za ulazak u EU, a dodao je i da u Hrvatskoj trenutačno živi miliju Hrvata kojima su korijeni upravo u susjednoj zemlji. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković Prstenu je zahvalio na svemu što čini za povezanost Hrvatske i BiH; od humanitarnog rada, dodjeljivanja stipendija, očuvanja kulture...

– Upravo migracije, tržište rada i administracija ono je čime će se Hrvatska nositi u budućnosti i dobro je da se o tome govori – kazao je Jandroković. Gdje je Hrvatska u globalnim migracijama, objasnio je državni tajnik za migracije, državljanstvo i upravne poslove Žarko Katić.

POVEZANI ČLANCI:

– Prvi je puta naša država imala pozitivan migracijski saldo 2022. godine, kad se uselilo gotovo 58 tisuća osoba te je razlika iseljenih i useljenih bila 11.700 osoba. Što se tiče onih s neeuropskim putovnicama, 2017. je takvih useljenika bilo 745, dok bi za lanjsku godinu ta brojka trebala biti oko sto tisuća, ali točno ćemo znati u lipnju kad podatke objavi Državni zavod za statistiku – kazao je Katić pa dodao da je nužno da se dolazak legalnih migranata omogućuje i dalje, kako bi poslodavci mogli dobiti radnike. I u ovom slučaju rečeno je pojasnio podacima pa istaknuo da je 2016. izdano 4200 radnih dozvola, 2019. njih 75 tisuća, dok ih je lani bilo 172.500. Još uvijek, kaže Katić, prevladava potreba za manje kvalificiranom radnom snagom, ali povećava se i ona za radnike s višim kvalifikacijama za koje je potrebna tzv. Plava karta. 

– Ono što stvara dodatne probleme administraciji jest što je sve više stranih radnika koji za Hrvatsku trebaju vize. U top deset zemalja odakle dolaze radnici, za pet ih treba vize; za Nepal, Indiju, Filipine, Bangladeš i Tursku, a samo u prva tri mjeseca ove godine izdano je gotovo 20 tisuća viza – rekao je državni tajnik. Osvrnuo se i na novi Zakon o strancima koji dolazi, a koji se, prije svega, želi uskladiti s novom direktivom o Plavoj karti, koja bi se izdavala, umjesto na dvije, na četiri godine.

– Također, prijedlog je da se za zapošljavanje u IT sektoru sposobnost dokazuje i radnim iskustvom, ne samo formalnim obrazovanjem, a propisat će se i da minimalna plaća za visokoobrazovane strane radnike, odnosno one s Plavom kartom, mora biti 1,5 puta bruto prosječne plaće u Hrvatskoj. Bolje će se usklađivati i potrebe gospodarstvenika za radnicima, lakša će biti promjena poslodavaca, oni strani radnici koji su dobili otkaz imat će dva mjeseca da nađu novog poslodavca – samo dio je ovo novina u Zakonu o strancima koje je nabrojao Katić, koji je sudjelovao i na panelu na kojem se raspravljalo o teškoćama koje poslodavci imaju zbog nedostatka radne snage. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar kazao je da Hrvatska ima najliberalniji sustav dovođenja stranih radnika u Europi otkako je ukinut kvotni sustav, a upravo je HZZ taj koji provodi testove tržišta rada kako bi se vidjelo koja su zanimanja deficitarna.

 Anamarija Džidić iz Uprave za konzularne poslove pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kazala je da je, u odnosu na lani, broj zahtjeva za dugotrajnu vizu povećan za 86 posto, a za istu se može aplicirati najranije dva mjeseca prije početka valjanosti radne dozvole. Pavo Ćorluka, član Prstena i osnivač Ćorluka sanatorija rekao je da u njegovim ustanovama rade njegovateljice i pomoćno osoblje iz trećih zemalja, ali obrazovane medicinske sestre dovesti ne može. Ne samo iz daljnjih zemalja, kako je pojasnio, već i one iz BiH ili Srbije, jer dođu li, procedura dok ne počnu raditi traje minimalno tri godine. Apelirao je Ćorluka, zato da se ne ide na pripravnički staž, već da se položi pripravnički ispit te razlika predmeta i sestrama strankinjama koje bi radile, omogući da prihvate posao u Hrvatskoj. Igor Glavaš član Prstena i direktor građevinske firme Palace pojasnio je da su strani radnici u njegovu tvrtku počeli dolaziti 2019. godine, a način na koji danas traže građevinare dosta se razlikuje od onog kako se to tada radilo.

– Inženjera pošaljemo, primjerice, u Nepal, imamo ondje poligon na kojem radnici pokazuju vještine, a provjerava se i engleski jer bitno nam je da se znamo sporazumjeti. Doduše, oni koji su došli među prvima već znaju hrvatski, odnosno prije bosanski jer kolege su im uglavnom iz BiH – kaže Glavaš, koji je upozorio i na dugi proces izdavanja radnih dozvola. Po zakonu, ističe, MUP bi unutar 15 dana morao izdati pozitivno ili negativno rješenje, a nerijetko se radna dozvola čeka i po tri-četiri mjeseca.

Ključne riječi

Komentara 4

DO
dopizdilomi
16:49 10.04.2024.

Mogu li se Nepalci i Filipinci zaposliti u Saboru ili biti na glasačkoj listi?

ZO
zojo
18:18 10.04.2024.

prcija od drzave i kojekakvih poduzetnika sve lopov do lopova koji gule radnika i onda se cude necemu svi u privatnika na minimalcima potkradanju minimalno godisnjeg isplacivanja kojekakvih dnevnica evo povecan minimalac sad tkv gazde razliku odbijaju radniku a oviovi povecavaju place drzavnom sektoru cijim novcima go po 32 dana i vise boz,uskr a privatni sektor debela k....a

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije