Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Prva HEP-ova vjetroelektrana: Zaleđe Zadra bit će jedinstveno po zelenoj energiji

Vjetroelektrana Korlat u okolici Benkovca u rad bi trebala biti puštena u kolovozu 2020. Proizvodit će 170 GWh godišnje što je dovoljno za opskrbu 50 tisuća kućanstava
05. listopada 2019. u 20:34 3 komentara 1338 prikaza
VE Korlat
Foto: Dino Stanin/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

U kolovozu iduće godine u okolici Benkovca u rad bi trebala biti puštena prva vjetroelektrana Hrvatske elektroprivrede, s proizvodnjom koja bi trebala biti dovoljna za opskrbu čak 50.000 kućanstava u zaleđu Zadra. Gradilište VE Korlat danas je obišao i premijer Andrej Plenković.

Ilustracija VELIKA INVESTICIJA Norvežani i Britanci dobili posao izgradnje najveće svjetske vjetroelektrane na moru

– Ovo je signal da HEP, kao najsnažnija i najvažnija energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja koja je u pripremi. Zbog toga su otvaranje radova na vjetroelektrani Korlat i priprema projekta sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju – izjavio je tom prigodom premijer.

Uskoro i sunčana elektrana

Vjetroelektrana Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, a prostire se na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Imat će 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Po priključnoj snazi od 58 MW bit će veća od VE Lukavac u Cisti Provo, trenutačno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj. Ujedno, riječ je o prvoj vjetroelektrani koja će električnu energiju proizvoditi bez poticane cijene otkupa, što znači da HEP za nju neće dobivati novac iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora koju plaćaju krajnji kupci.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 500 milijuna kuna, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz izgradnju vjetroelektrane, na lokaciji Korlat u pripremi je i HEP-ov projekt izgradnje sunčane elektrane snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 480 milijuna kuna. Korlat će tako po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije (vjetar i sunce) biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire, ističu u HEP-u, uz napomenu kako se trenutačno radi na ishođenju svih potrebnih dozvola za izgradnju fotonaponske elektrane.

Luka Peroš Havarije, gusari, oluje... Kad god isplovi, nad svakim je pomorcem jedno veliko ‘ali što ako...’

Vjetar i sunce u snazi Krškog

Predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić ističe, pak, kako je u pripremi i više drugih projekata vjetroelektrana, koje se razvijaju u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine, do kada HEP namjerava ukupne proizvodne kapacitete povećati za 1500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama.

Radi se o oko 350 MW vjetroelektrana i 350 MW sunčanih elektrana, što, ističu u HEP-u, zajedno odgovara snazi nuklearke Krško. Od aktualnih projekata sunčanih elektrana ističu kako je u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovu proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz HEP-a, koji je za 2019. godinu, po podacima Vlade, planirao investicije u iznosu od 3,690 milijardi kuna za izgradnju novih te rekonstrukciju i modernizaciju postojećih energetskih kapaciteta. 

POLICIJA SVE SNIMILA
Kako se radilo u aferi Janaf: Kovačević je naručivao eskort dame, a Grgić strahovao da ga netko vidi
Gastro Zagreb
Jesen na našem stolu
Gastro sezona: Što nas dolaskom jeseni čeka na našim stolovima
  • rimac444:

    Za svaku pohvalu, prav lokacija sa vjetrovima, samo ne dajte blizu HNS.ovoj mafiji.

  • Guravac_Goran:

    Ako to sve ne bude radilo sa gubitkom kao Croatiairlines ,ispasce nam jeftinije kupit visak od bosanaca njima ionako propade sva industrija

  • RatkoBel:

    Tragično je kako se hvale razbacujući naš novac. Naime, vjetroelektrane ne rade na vjetar već na poticaje. Da krenemo od tehničkih podataka koje većina ne razumije. Vjetroelektrane , radi fizike vjetra (neovisno o stroju) su vrlo loši pretvarači energije (neučinkoviti) ... prikaži još! jer snaga vjetra raste s trećom potencijom brzine ili slikovito: dvostruka brzina vjetra daje 8 puta veću snagu. Dakle ako radite vjetroelektranu za vjetar brzine 40km/s onda kod vjetra od 20km/sat na sat u vjetru jedva ima snage za pokrenuti stroj dok se kod 80km/sat stroj raspada. Još slikovitije, na području Vinodolske doline poznate po jakim burama, onih par dana na godinu kad puše prava „muška“ bura iznad 100km/sat nosi jednaku količinu energije kao cijela ostala godina. Očito je da vjetroelektrana može koristiti vrlo malo energije vjetra jer su u cijeloj Hrvatskoj vjetrovi mahoviti. No, može se reći, možda je i to malo, isplativo!!!! Pod izgovorom poticaja gradnje obnovljivih izvora energije ( na što nas sili EU) HEP kupuje energiju iz vjetroelektrana po 3 puta većoj cijeni od one koja se može dobiti na tržištu. Jasno je da se tad isplati gradnja takvih elektrana ali tada one idu na poticaje a ne na vjetar. Hvale se da tim poticajima potiču domaću industriju. Ali, investitori su uglavnom stranci (Austrija, Njemačka) i oni ugrađuju samo svoju opremu (do betonskih kanalica) i to ne iz nekih domoljubnih pobuda, već zato jer im njihova vlada tako daje poticaje. Koga mi to potičemo!!!