Stotinjak prosvjednika okupilo se u Dvoru na Uni na još jednom prosvjedu protiv namjere odlaganja radioaktivnog otpada na obližnjoj Trgovskoj gori. Razlog ovome prosvjedu bila je sjednica Općinskog vijeća na kojem su predstavnici Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško trebali vijećnike obavijestiti o dosadašnjim aktivnostima vezanima uz uspostavu Odlagališta u vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.
No, to se nije dogodilo jer je prije obraćanja direktora Fonda Hrvoja Prpića jednoglasno usvojen zaključak kojim se potvrđuje raniji zaključak Vijeća iz 2015. godine kojim se Vijeće Općine Dvor protivi odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Stoga, po vijećnicima, nema smisla slušanje informacija o nekom napretku postupka na toj lokaciji.
"Općina je prije više mjeseci tražila od ministarstava očitovanja i informacije vezano uz donesenu Nacionalnu strategiju zbrinjavanja nuklearnog otpada te o aktivnostima koje se provode na području vojarne Čerkezovac. Vijećnici su odlučili ponoviti već ranije izraženo protivljenje odlaganju pa će Općina tražene informacije tražiti napismeno i sukladno tome odrediti daljnje korake", rekao je SDSS-ov načelnik Nikola Arbutina.
"Odlagalište nuklearnog otpada nije prihvatljivo iz gospodarskih, političkih, sigurnosnih i ekoloških faktora. To smo došli javno reći ovdje. Umjesto da se ovu županiju razvija gospodarski i infrastrukturno, nju se pretvara u županiju smeća", rekao je petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Darinko Dumbović na prosvjedu ispred Vijećnice.
Dok su prosvjednici izražavali nezadovoljstvo protiv odlagališta, dotle je na tiskovnoj konferenciji, nakon kratke sjednice Vijeća, čelnik Fonda Hrvoje Prpić potvrdio kako protivljenje lokalne samouprave i građana ne znači da odlagalište neće biti izgrađeno na području njihove općine.
"Prije 20 godina je Trgovska gora određena kao optimalno rješenje. A zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali iz brojnih lokacija diljem Hrvatske gdje se sada nalazi institucionalni niskoradioaktivni otpad, je državno pitanje. Nerješavanje radioaktivnog otpada koji je razasut diljem Hrvatske iz bolnica i istraživačkih instituta je problem kojeg država mora riješiti", rekao je Prpić, napomenuvši kako je postojala namjera Vlade da taj otpad smjeste u Sloveniju.
"Oni su bili spremni prihvatiti otpad iz nuklearke, ali nisu htjeli prihvatiti 12 kubika institucionalnog otpada nastalog u Hrvatskoj. Stoga nije postignut dogovor, falilo je malo političke mudrosti jer je apsurdno da za jednu nuklearku radimo dva odlagališta. No, sukladno Nacionalnoj strategiji, nakon propasti pregovora sa Slovenijom, mi sada nastavljamo istraživanja lokacije na Čerkezovcu. Slijede studije utjecaja na okoliš, provjera svih sigurnosnih aspekata te prekogranična suradnja s BiH. Ako se ta lokacija pokaže nesigurnom, normalno da nećemo tu staviti otpad, no u ovom trenutku nemamo alternativnu lokaciju u prostornom planu, a rokovi iz Europske direktive nas pritišću", rekao je Hrvoje Prpić.
Ukupan trošak zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada u narednih 70-80 godina procijenjen je na 200 milijuna eura.
Ovi sto o tome odlucuju a apsolutna vecina su dalmosi i svima vama mora biti jasno da odlagaliste atoskog otpada nece nikada biti ni blizu dalmacije.