Vlada novim zakonom planira dopuniti popis profesionalnih bolesti pa će se na postojeću listu uvrstiti i rak probavnih organa te rak jajnika kao profesionalne bolesti uzrokovane izlaganjem azbestu. Budući da te bolesti nisu uvrštene na Listu profesionalnih bolesti, ne postoji pravna osnova za njihovo priznavanje, što onemogućuje da oboljeli radnici ostvare prava koja im pripadaju, objašnjavaju u Vladi. Pod pojmom azbest misli se na vlaknaste silikate koji se vode kao karcinogeni, poput azbesta aktinolita, amozita, antofilita, krizotila i drugih.
Zakon o listi profesionalnih bolesti posljednji je put izmijenjen 2007. godine radi usklađivanja s preporukama Komisije Europske unije iz 2003. o europskoj listi profesionalnih bolesti, čime je Hrvatska ispunila obveze proizašle iz postupka usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Prema važećim propisima, postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti može inicirati poslodavac ili liječnik obiteljske medicine, dok se u praksi inicijativa najčešće ostvaruje podnošenjem prijave same oboljele osobe. "Dijagnostički postupak provodi specijalist medicine rada, koji donosi konačno stručno mišljenje o postojanju uzročno-posljedične veze između štetnih čimbenika radnih uvjeta i bolesti radnika.
Nakon završetka dijagnostičkog postupka prijava profesionalne bolesti, zajedno s pratećom medicinskom dokumentacijom, upućuje se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja. Sve pristigle prijave prosljeđuju se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji potvrđuje ili isključuje profesionalni uzrok bolesti, pri čemu se profesionalnom bolešću može smatrati isključivo bolest navedena na službenoj Listi profesionalnih bolesti. Na temelju stručnog mišljenja specijalista medicine rada Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdaje mišljenje o profesionalnoj etiologiji bolesti na kojem Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje temelji odluku o priznavanju ili odbijanju prava iz sustava zdravstvenog osiguranja", objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva.
Osobe s priznatom profesionalnom bolešću ostvaruju i prava iz sustava mirovinskog osiguranja, uključujući pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja ako je profesionalna bolest uzrokovala tjelesno oštećenje u opsegu većem od 30 posto, pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili invalidsku mirovinu u slučaju djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te pravo na invalidsku mirovinu ako je profesionalna bolest uzrokovala potpuni gubitak radne sposobnosti. Uz to što se novim zakonom, koji je poslan na e-savjetovanje, utvrđuje proširena Lista profesionalnih bolesti, uspostavlja se i pravna osnova za priznavanje svih relevantnih profesionalnih bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu, čime se omogućuje oboljelim radnicima ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
Propisuje se i primjena važećih posebnih zakona za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, čime se, tumače u Vladi, uklanja dosadašnja pravna nesigurnost i pojednostavljuje primjena propisa. Na snagu bi trebao stupiti 21. prosinca. Pokrenuto je, uz ostalo, i savjetovanje o obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu. Skratit će se trajanje postupka isplate i pojednostaviti administrativne procedure.
Otvori KEKS Pay
