Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 32
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NEGATIVAN UTJECAJ

Profesorica socijalnog prava: Mjera roditelj-odgojitelj je diskriminatorna, struka nije imala priliku ni upozoriti

Zagreb: Prosvjed roditelja odgajatelja ispred Gradske skupštine zbog najave modificiranja te mjere
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/4
20.12.2021.
u 16:00

Po svemu sudeći jedna ishitrena demografska mjera pokazala je neuspjeh, što ne znači da će ju biti lako ukinuti, s obzirom na financijsku ovisnost brojnih obitelji o javnoj potpori

Ne stišavaju se burne reakcije korisnika socijalne i demografske mjere roditelj-odgojitelj nakon odluke zagrebačke gradske vlasti da ukine takvu praksu financijskog ispomaganja obitelji s troje i više djece. Posrijedi je oko 5.800 takvih zajednica, a svaka od njih prima 4850 kuna mjesečno.

Po pravilima, međutim, jedan od roditelja ne smije biti zaposlen, a ni djeca nemaju pravo na pohađanje dječjeg vrtića s vršnjacima. Neizvjesnost koja danas zahvaća dotične roditelje izazvana je činjenicom da ih narednog proljeća očekuje tržište rada s kojeg su isključeni već godinama, piše Deutsche Welle.

Točnije kazano, većina ih je u programu još od 2016. godine kad je prethodna vlast na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem uvela mjeru. Nije sporno da su o tim gradsko-socijalnim primanjima postali egzistencijalno ovisni. Ujedno smatraju da je ugovorni status postao njihovo stečeno pravo koje mogu obraniti i na sudu, pa su se žalili na odluku nove gradske vlasti. Pridružile su im se opozicijske stranke u Zagrebu, poput HDZ-a i Mosta, ali i pronatalitetne nevladine udruge. Prije negoli javni novac prestane dotjecati, morat će tako biti donesena i sudska i politička rješenja.

Najizdašnija socijalna stavka

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević uputio je opoziciji pitanje zbog čega nijedna druga lokalna vlast nije slijedila Bandića u ovoj ili sličnim mjerama. Primjerice, baš oni gradovi u kojima vlast imaju HDZ ili Most. Pogotovo to nije učinila državna vlast u rukama HDZ-a, iako se najviše govorilo o mogućoj implementaciji programa roditelj-odgojitelj na razini države.Odgovor još nitko nije ponudio, a možemo pretpostaviti da se krije u razlici između javnoproračunskog kapaciteta Zagreba i drugih hrvatskih gradova. Pa i državi bi takav izdatak zacijelo bio nepodnošljiv.

O kolikoj i kakvoj stavci je riječ, otkriva usporedba troška za tu mjeru, ove godine vrijednu oko 500 milijuna kuna, a dogodine čak 700, i svih drugih gradskih naknada za građane i kućanstva. Te druge su, redom: subvencioniranje javnog prijevoza, prijevoz osoba s invaliditetom, dodatak uz mirovinu, sufinanciranje međumjesnog javnog prijevoza učenika, nabava obrazovnih materijala za učenike i studente, naknade za poboljšanje učeničkog i studentskog standarda, prehrana socijalno ugroženih, pomoć kućanstvima za troškove stanovanja, te programi pomoći osobama s invaliditetom, nezaposlenima, dobrovoljnim davateljima krvi, braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, kao i stipendije učenicima i studentima.

Zanemareno mišljenje struke

Sve te usluge zajedno ne prelaze 300 milijuna kuna godišnje. No, prije negoli nabrojimo ostale komparativne momente i pokazatelje iz prigodne analize učinka mjere roditelj-odgojitelj, trebalo bi čuti glas struke. Naime, upada u oko da su svoje o tome višekratno izricale obje nasuprotne strane, kao i popratni stranačko-politički akteri. Tim više je napadan izostanak osvrta iz krugova znanosti o socijalnom radu, i to od samog uvođenja te mjere.

Zatražili smo stoga stručno mišljenje od Ivane Dobrotić, profesorice socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu. „Što se tiče mjere roditelj odgojitelj, ona je nažalost uvedena bez ikakve javne rasprave i bez ikakvog sagledavanja širih posljedica koje bi jedna takva mjera mogla imati. Da se inicijalno povela javna rasprava, struka bi imala priliku upozoriti na sve negativne aspekte koje bi takva mjera mogla imati ponajprije za djecu. Vjerujem da bi se tako spriječila situacija u kojoj smo danas i u kojoj je takva mjera prije svega postala financijski neodrživa.“

Dobrotić nam je pojasnila da je ova mjera u usporedbi s drugim zemljama koje su imale sličan program, bila daleko izdašnija - kako u visini naknade, tako i u samom trajanju, što je kreiralo visoke izdatke. Toga je navodno bila svjesna i prethodna gradska vlast koja je i sama to pokušala bezuspješno revidirati. Naša sugovornica napominje da i argumenti koje danas roditelji-korisnici iznose protiveći se odluci Grada Zagreba, jasno ukazuju da je primarni problem tržište rada.

Pravo djece na vrtić

„Ono je potpuno neprilagođeno potrebama roditelja male djece“, nastavlja ona, „te diskriminatorno i prema roditeljima male djece, ali problem je i siromaštvo velikog broja obitelji. Na to jasno ukazuju i zadnja istraživanja gdje možemo primjerice vidjeti kako svako četvrto dijete živi u riziku od siromaštva dok sve veći broj roditelja radi s nesigurnim ugovorima o radu. Osim toga, majke male djece teško mogu naći posao jer se pretpostavlja da će često izostajati s posla“.

Ako i pronađu posao, kako smo nadalje saznali, majkama se ne omogućava korištenje prava na bolovanje u slučaju da je dijete bolesno ili pak ga one same ne koriste zbog straha da ne dobiju otkaz: „Roditelji sve više rade na vremenski užasno zahtjevnim i uz to slabo plaćenim poslovima koje prati vrlo niska ili nikakva fleksibilnost, te je iznimno teško balansirati između zahtjeva koji proizlaze iz tržišta rada i same obitelji. U situaciji brojnih nesigurnosti za jednu obitelj takva mjera je privlačno rješenje, što se u konačnici vidi i po velikom broju roditelja koji je koriste.“

Ivana Dobrotić također primjećuje da je ova mjera smanjila pritisak na dječje vrtiće, ali se u biti direktno kosi s pravom djeteta na polaženje vrtićkih programa. Dječji su vrtići osobito važni za djecu koja dolaze iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, jer imaju važan potencijal u izjednačavanju prilika za svu djecu uoči školovanja. No istraživanja pokazuju kako će za mjerom ovog tipa najprije posegnuti roditelji nižeg socioekonomskog statusa čime se dolazi do suprotnog rezultata, dakle, samo se produbljuje nejednakost među djecom.

Žene izvan tržišta rada

Stručnjakinja sa zagrebačkog Pravnog fakulteta skrenula nam je pažnju i na to da po zapadu Europske unije mjere ovog tipa sve više gube na popularnosti, bilo da govorimo o Švedskoj ili Njemačkoj:

„Sve veći naglasak stavlja se na ulaganje u dječje vrtiće. Osim toga, pred nama su novi ciljevi EU-a koji primjerice govore kako 96 posto djece starije od tri godine mora biti uključeno u dječji vrtić. Konačno, ova mjera ima negativan učinak na sudjelovanje žena na tržištu rada, posebice njihovu reintegraciju na tržištu, te napredovanje i visinu njihovih budućih zarada i mirovina."

U gradnju novih dječjih vrtića u Zagrebu se u međuvremenu gotovo prestalo ulagati, što nova vlast kani preokrenuti. Za mjeru roditelj-odgojitelj izdvojeno je otad približno 15 puta više novca nego za vrtiće, ali treba dodati i da su demografski učinci izostali. Počelo se rađati još manje Zagrepčana, a na koncu je i trend rađanja trećeg po redu djeteta u jednoj obitelji, ili svakog sljedećeg, u padu. Neće takvi argumenti, doduše, biti od neke pomoći roditeljima koji bi dogodine mogli ostati bez gradske financijske naknade. No sve ukazuje na to da su ih u ovu nevolju gurnuli oni koji su im to na početku nekritički ponudili.

>> VIDEO Prosvjed roditelja odgojitelja ispred Gradskog poglavarstva

Komentara 8

MA
Majk
17:38 21.12.2021.

Nije problem u poslu, već u poslodavcima i vrtičima. Malo tko želi zaposliti mamu troje četvero male djece, takvima se nakon prvog bolovanja radi bolesti djeteta ni ne produžuju ugovori. A vrtići...ma nije Banditos to smislio radi glasova, pa 15 godina prije mjere je bio na vlasti. Smislio je mjeru radi kroničnog nedostatka vrtića, jer mu je bilo jeftinije i brže tako. Pa je u međuvremenu, umjesto da bezbolno poradi na povečanju kapaciteta vrtića, radio na mažnjavanju love iz gradskog proračuna, malo sebi, malo kumovima. I sad imamo situaciju da će se vrtički kapaciteti povečati izgradnjom za 180 mjesta, a kandidata ima nekoliko tisuća od ro + više od dvije tisuće onih koji svake godine ostanu neupisani u gradske vrtiće. I tko plaća ove članke sad kad je mjera ukinuta da se i dalje razvlače nebuloze? Jeste li primjetili dekoracije ove godine? Jeste li vidjeli da negdje piše Sretan Božić? Jeste vidjeli žohare kod đamije? Aveti na Tomislavcu? Limene vojnike na trgu sv. Marka? Obješene medvjediće u Oktogonu? Sociopati iz gradske viječnice su se okomili na najjadnine među nama, a i ekipa komentatora također, a ne vidite 100 000 onih koji rade i žive u Zg, ali voze aute sa nekim drugim tablicama i sigurno ne plačaju prirez tu. Ne vidite silne udruge i promicatelje svakojakih devijacija i nakarada koji sišu proračun, sve to plačamo mi. E pa ja radije plačam ženu da bude sa djecom, nego uhljeba koji parazitira u javnoj službi i niti radi niti stvara.

Avatar gorilla_glue
gorilla_glue
19:08 20.12.2021.

‘majke male djece imaju poteskoca pri nalazenju posla. mjera ima negativan utjecaj na reintegraciju majki male djece na trziste rada’. eto, profesorka socijale sama sebi skocila u usta, nounar uredno prenio, a ja cu valjda popiti brisanje komentara. zasto? jer sam primjetio kontradiktornost izjava profesorke socijale.

ST
steki
17:41 20.12.2021.

Svaki ozbiljn roditelj radi da ne bude parazit

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Video sadržaj
65 GODINA VEČERNJEG LISTA

Heroji oluje 1973.: Putnici su u kabini žičare satima visili 60 metara, a spasioci i građani su im pomagali

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Za vas smo pratili koloplete tema, od politike i gospodarstva, preko sporta do mode, kulinarstva, noviteta u autoindustriji i tehnologiji. Naši su novinari i fotografi izvještavali s lica mjesta - bili su na požarištima, klizištima, na područjima razorenim potresima i poplavama te na prvoj crti bojišnice. Istraživali smo, pisali smo o bolnim trenucima, tragedijama i katastrofama, ali pisali smo i priče koje su vam, nadamo se, uljepšale dan, izmamile osmijeh, vratile nadu i vjeru da dobri ljudi nisu vrsta koja izumire, da će uvijek biti onih koji su spremni riskirati vlastiti život kako bi spasili život često potpunog stranca. Upravo smo te priče odlučili 'reprizirati', jer njihovi su glavni akteri oni, koje popularno, ali nepravedno često nazivamo 'malim ljudima', iako su itekako veliki. Za 65. rođendan Večernjaka, iz naše bogate arhive, donosimo serijal od 65 top-priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Priče o tim velikim 'malim' ljudima, složit ćete se, zaslužuju biti bar još jednom pročitane. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!