ŠIBENIK – Još uvijek nije
završena priča s prvim hrvatskim brodogradilištem
čija je privatizacija počela prije deset godina. Dok Europska komisija
od Hrvatske, kao jedan od uvjeta za dovršetak pristupnih
pregovora u 2009. godini, traži restrukturiranje brodogradnje, premijer
Ivo Sanader najavljuje međunarodni javni natječaj za privatizaciju
hrvatskih brodogradilišta.
Scenarij privatizacije
– Dan danas 650 radnika ne može doći do 5,5 milijuna kuna
plaća, regresa i jubilarnih nagrada zarađenih od 1995. do 1998. godine.
Deseci tisuća radnika brodogradilišta koja će se u
privatizirati i njihovi kooperanati danas su u položaju u kojem su
prije deset godina bili radnici Remontnog brodogradilišta
Šibenik.
Scenarij njihovih sudbina je sljedeći: brodogradilište se
nudi za kunu, a kad se utvrdi da ga nitko neće, raspisuje se natječaj
za dodjelu koncesije na javnom pomorskom dobru i otvara se stečaj u
kojem se radnici ne mogu naplatiti – upozorava Branko Kronja,
predsjednik Udruge “Plodovi rada” koja okuplja veći
broj bivših radnika “Remonta”.
Na Općinskom sudu u Šibeniku Udruga je upravo izgubila
sudski spor kojim je 305 oštećenih radnika od države, kao
osnivača brodogradilišta, pokušalo naplatiti
3,150.000 kuna potraživanja.
Frizirano
izvješće
– Ova i ostale presude donesene su temeljem friziranog, na
mnogim mjestima i očigledno neistinitog, izvještaja
stečajnog upravitelja o poslovanju “Remonta”. Očito
nikog nije briga, ali žalit ćemo se se Županijskom sudu, a onda i
dalje, bude li potrebno. Pozivamo radnike brodogradilišta
kojima se sprema privatizacija da je ne dopuste prije nego se
riješi problem radnika prvog koje je išlo u
privatizaciju – kaže Kronja.
Remontni zavod “Velimir Škorpik” bilo je
poduzeće nekadašnjeg JNA, u ratu ga je preuzeo MORH te je
nakon neuspjele prodaje za kunu s tadašnjih 350 radnika u
siječnju 2003. otišlo u stečaj. Iz imovine poduzeća izuzete
su sve nekretnine koje su se nalazile na pomorskom dobru, zbog čega su
mnogi vjerovnici ostali zakinuti.
– Naplatila se samo Jadranska banka i desetak je radnika
dobilo naknade za ozljede na radu. Međutim, stečajni zakon jasno kaže
da, ako se zabrani prodaja imovine stečajnog dužnika, za dugove
odgovara osnivač, a u ovom je slučaju to država – kaže Kronja.
Upozorava radnike da ne vjeruju stečajnim upraviteljima ‘jer
je njihov zadatak samo čišćenje terena za novog vlasnika i
prodaja imovine brodogradilišta’.
Udruga ‘Plodovi rada’ poziva Vladu RH da
raščisti privatizaciju i stečaj
‘Remonta’ prije nego se krene s javnim natječajima
za privatizaciju ostalih brodogradilišta.
Privatizacija brodogradnje: Radnici čak i nakon punih deset godina čekaju plaće
