U predavanju pod naslovom “Ulazak u eurozonu – izazovi i prilike” guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je o koracima, ali i izazovima koje donosi ulazak u zonu članica Europske unije koje su prihvatile euro kao svoju službenu valutu. Pritom je na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” jasno poručio da je strah građana da će s uvođenjem eura cijene porasti neutemeljen jer je to mit.
Prvi korak već napravljen
Boris Vujčić je na početku predavanja podsjetio da je Hrvatska u srpnju uputila članicama i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinila prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Također, uz pismo namjere je dostavljen i akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II.
– Obvezali smo se da ćemo provesti ukupno 19 mjera iz šest područja i to je pismo primljeno vrlo pozitivno te smo dobili okvirni rok od 12 mjeseci, odnosno do ljeta iduće godine da taj plan realiziramo – rekao je guverner Vujčić te poručio da se pitanje ulaska Hrvatske u eurozonu zasigurno neće naći “na stolu političkog odlučivanja” tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, već neposredno nakon toga. No što to zapravo za Hrvatsku znači?
– Osim što ćemo ući u tečajni mehanizam ERM II, još će veći učinak imati ulazak u jedinstveni sustav nadzora u eurozoni te u mehanizam zajedničke rezolucije banaka. To znači da Hrvatska veoma uskoro može očekivati da će biti u bankovnoj uniji, vjerojatno već iduće godine i to će imati posljedice koje ćemo odmah osjetiti – istaknuo je Boris Vujčić te objasnio koja su područja na kojima Hrvatska trenutno radi da bi bila primljena u tečajni mehanizam. To je, za početak, nadogradnja sustava makroprudencijalnog okvira, odnosno uvođenje zakonskih promjena koje će HNB-u dati izravnije ovlasti uvođenja makroprudencijalnih mjera. Potom treba raditi u smjeru jačanja okvira za sprečavanje pranja novca te na poboljšanju prikupljanja, izrade i diseminacije statističkih podataka. Vujčić je rekao da je dobra statistika važna za donošenje kvalitetnih odluka, ali je i upozorio kako je područje statistike u Hrvatskoj dugo bilo zanemareno. Za kraj, potrebno je unaprijediti upravljanja u javnom sektoru što znači profesionalizaciju funkcije državnih tajnika te poboljšanje poslovnog okruženja.
– Jako puno naglaska će biti na aktivnostima koje radimo kada je riječ o sprječavanju pranja novca. Zbog nekoliko skandala koji su se dogodili u Europskoj uniji tijekom zadnjih godina taj je korak sada pod posebnim povećalom. Bilo je velikih problema sa sprječavanjem pranja novca u danskim, baltičkim i njemačkim bankama i u ovom se trenutku jako inzistira da okvir za sprječavanja pranja novca bude čvrst pri ulasku u eurozonu i bankovnu uniju tako da na tome u ovom trenutku intenzivno radimo i to je nešto na čemu ćemo nastaviti raditi u suradnji s Europskom središnjom bankom – objasnio je Vujčić te zaključio kako će Hrvatska postati dobar kandidat za ulazak u tečajni mehanizam kada ispuni sve navedene uvjete. A što onda?
Zemlja mora provesti barem dvije godine u tečajnom mehanizmu prije mogućnosti ulaska u eurozonu, a za to vrijeme treba zadovoljiti pet konvergencijskih kriterija. Prvi kriterij je stabilnost cijena, pri čemu stopa inflacije ne može biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate. Drugi je stabilnost tečaja koji se ostvaruje sudjelovanjem zemlje kandidata u tečajnom mehanizmu najmanje dvije godine bez znatnijih odstupanja od središnjeg tečaja ERM II, a tijekom tog razdoblja središnji bilateralni tečaj njegove valute ne smije devalvirati u odnosu na euro.
– Ta prva dva kriterija mi već dugo zadovoljavamo, kao i zadnji kriterij koji se odnosi na dugoročne kamatne stope, no s trećim i četvrtim kriterijem smo imali problema za vrijeme krize. Ipak, u ovom trenutku naše projekcije pokazuju da bi Hrvatska u iduće dvije do tri godine mogla zadovoljavati sve kriterije – rekao je Vujčić te objasnio da se treći kriterij odnosi na proračunski manjak koji ne smije biti viši od 3 posto BDP-a.
Četvrti kriterij pak određuje da državni dug ne može biti viši od 60 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj on za vrijeme krize skočio na 84 posto. Zadnji se kriterij odnosi na dugoročne kamatne stope koje ne smiju biti više od 2 postotna boda iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Nakon ispunjavanja svih pet kriterija, odredit će se konverzijski tečaj po kojem će Hrvatska ući u eurozonu.
Cijene će rasti i bez eura
Vujčić je na kraju predavanja rekao da se ulaskom Hrvatske u eurozonu neće ništa bitno promijeniti u suverenosti vođenja ekonomske politike jer najveći dio suverenosti ostaje u našim rukama. Napomenuo je i da su koristi uvođenja eura znatno veće od troškova, kako u kratkom, tako još više u dugom roku jer su troškovi pretežno jednokratni.
– Građani se najviše boje da će zbog ulaska u rasti cijene, ali to je mit. Činjenica je da će 20 godina nakon toga cijene biti više, ali bile bi i bez eura, kao što su i danas više nego prije 20 godina – zaključio je Vujčić.
Vujčić obmanjuje javnost vrlo perfidno , statistika služi da stvari predstaviš onako kako želiš da je drugi vide...pojednostavljeno ako je kruh sada 6, 5 kn a sutra bude 1 € onda je poskupio oko 15 % a novi auto odd 20000 € poskupi 10 € on je poskupio 0.05 % i tako on dođe do podatka da je u zemljama koje su ušle u eurozonu poskupljenje bilo 0, 2 % ... ja osobno neću nikad kupiti novi automobil, niti stan a i kad bih kupio 10, 50 ili 100 eura ne bi mi značilo ništa ali mi jedna kuna dnevno za kruh itekako puno znači...