Ruska ljetna ofenziva u Ukrajini završila je neuspjehom, bez postizanja ključnog operativnog proboja, unatoč ograničenim teritorijalnim dobicima. Austrijski vojni analitičar, pukovnik Markus Reisner, izjavio je da je ofenziva "propala", dok Ukrajina uspješno napada ruske naftne rafinerije, oštetivši četvrtinu njihove proizvodnje. S dolaskom jesenske sezone blata i zahtjevima Kijeva za američkim raketama dugog dometa, sukob ulazi u novu fazu prepunu izazova. Intenzivne borbe posljednjih dana na istočnom frontu, osobito oko gradova Kupjanska, Siverska, Pokrovska, Novopavlivke, Kostjantynivke i Lymana, nisu donijele značajan napredak ruskim snagama. Prema Reisneru, koji je govorio za njemačku televiziju ntv u ponedjeljak, ruske trupe, koristeći taktiku malih udarnih grupa na motociklima, naišle su na snažnu ukrajinsku obranu. Ukrajinci su uspostavili "Novu liniju Donbasa" – pojas bodljikave žice i dronovskog nadzora koji, iako manje složen od prethodnih utvrda, učinkovito usporava napadače. Jesenska sezona blata, uz lišće koje dodatno otežava kretanje, ograničava rusku mobilnost, dok ukrajinski dronovi iskorištavaju prednost za precizne udare. "Ova ruska ljetna ofenziva je propala", zaključio je Reisner, upozoravajući da smrzavanje tla zimi može donijeti novu ofenzivu. Rusija nastavlja zračne napade, ciljajući ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime. Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Moskva planira proizvesti oko 80.000 dronova u 2025., od čega polovicu tipa Geran-2 (Shahed), koji se koriste za napade na trafostanice. No Ukrajina ne zaostaje: masovna proizvodnja presretačkih i jurišnih dronova omogućila je napade na ruske rafinerije, oštetivši oko 25% njihove proizvodnje, piše Heute.
"Prvi put nakon dugo vremena vidimo mjerljive rezultate ukrajinske zračne kampanje", rekao je Reisner, naglašavajući da napadi na naftnu infrastrukturu pogađaju "Ahilovu petu" Rusije – devizne prihode od izvoza nafte koji financiraju ratnu mašineriju. Sumnjivi ruski dronovi iznad Skandinavije, Baltika i Rumunjske, prema Reisneru, odražavaju pokušaj Kremlja da skrene pažnju i veže NATO-ovu protuzračnu obranu, smanjujući njenu dostupnost Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od američkog predsjednika Donalda Trumpa isporuku krstarećih raketa Tomahawk, čiji domet od 2.500 km omogućuje udare duboko u rusko zaleđe. Takvo oružje moglo bi poremetiti ruske pripreme za proljetnu ofenzivu 2026. Iako Bijela kuća još nije donijela konačnu odluku, Reisner sugerira da je SAD već odobrio ograničene napade na ruski teritorij, uključujući udare projektilima ATACMS i HIMARS u Brjansku i Belgorodu, uz zabilježene nestanke struje.
Američki izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, potvrdio je na Fox Newsu da Trumpova administracija dopušta selektivnu upotrebu oružja dugog dometa, posebno u vezi s ukrajinskom ofenzivom u Kursku. Ova promjena dolazi nakon Putinova "torpediranja" Trumpovih diplomatskih napora, što je, prema Reisneru, izazvalo frustraciju u Washingtonu. "Trumpova administracija stigla je do točke do koje je došla i Bidenova: privremeno odobravanje napada duboko u Rusiji", zaključio je pukovnik.
Dok ruski gubici prelaze stotine tisuća, a ekonomski pritisak raste zbog ukrajinskih napada na naftnu infrastrukturu, sukob ostaje u pat-poziciji. Ukrajinska ofenziva u Kursku i dalje drži oko 800 km² ruskog teritorija, dok se Rusija bori s unutarnjim izazovima i angažmanom sjevernokorejskih snaga. Pitanje isporuke Tomahawka i daljnje eskalacije ključno je za daljnji tijek rata, ali i za potencijalne pregovore. "Situacija ostaje nesigurna", upozorava Reisner, dok svjetski lideri balansiraju između eskalacije i diplomacije.
Otvori KEKS Pay
Moskva ostala bez struje i grijanja