Francuski vojnici ukrcali su se na naftni tanker povezan s Rusijom, za koji se sumnja da je poslužio kao platforma za misteriozne dronove koji su prošloga tjedna prisilili na zatvaranje zračnih luka u Danskoj, piše britanski The Guardian. Snimke prikazuju pripadnike mornarice na palubi tankera Boracay, koji je koristio više identiteta i bio jedan od četiri broda povezana s Rusijom u vodama oko Danske u vrijeme kada su 22. i 24. rujna viđeni dronovi čiji je let još uvijek nerazjašnjen.
Tanker je plovio iz ruskog naftnog terminala u Primorsku, pokraj Sankt Peterburga, s 750.000 barela sirove nafte prema Vadinaru u Indiji, no u nedjelju ga je presreo francuski ratni brod i preusmjerio prema Saint-Nazaireu na zapadu Francuske, dok istraga traje. Ranije istog dana francuski javni tužitelj stavio je tanker pod istragom, što je predsjednik Emmanuel Macron opisao kao „dobru stvar“. Kremlj je pri upitu izjavio da nema informacija o tankeru ili incidentu. Stéphane Kellenberger, javni tužitelj u Brestu na zapadu Francuske, rekao je da se vodi istraga zbog „nemogućnosti posade da opravda nacionalnost broda“ i „odbijanja suradnje“.
France has seized the 244-meter tanker “Pushpa” (also known as “Boracay”) off Saint-Nazaire, suspected of belonging to Russia’s shadow fleet. The ship, which departed Primorsk on September 20 with 115,000 tons of oil, is under investigation for maritime violations. pic.twitter.com/sKsHs5IFs4
— NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) October 1, 2025
Boracay, tanker pod zastavom Benina, tek je promijenio ime s Pushpe. Pod tim imenom praćen je kako plovi zapadno oko Danske prošloga tjedna, a pomorski stručnjaci navode ga kao jedan od nekoliko brodova povezanih s Rusijom koji su mogli biti uključeni u incident s dronovima. Zračna luka u Kopenhagenu bila je zatvorena četiri sata 22. rujna, a zračna luka Aalborg dva dana kasnije, nakon što su dronovi viđeni u danskom zračnom prostoru. Nijedan od njih nije oboren, a iako Danska sumnja na Rusiju, istražitelji još nisu uspjeli utvrditi tko je odgovoran.
Jedna od teorija je da su dronove, gotovo sigurno veće delta ili fiksno-krilne letjelice, lansirali brodovi u blizini Danske, što je vojsci dalo malo vremena za reakciju. Iako identitet dronova nije potvrđen, takve letjelice mogu se lansirati s katapulta koji se lako može postaviti na veliki brod. Danski mediji također su identificirali dva druga trgovačka broda, Astrol-1 i Oslo Carrier-3, koja su plovila u regiji u to vrijeme, te ruski ratni brod Aleksandr Shabalin, koji je danski tabloid snimio iz helikoptera južno od Langelanda na krajnjem zapadu Baltičkog mora.
Prošloga tjedna zabilježena je i dodatna incizija nad sjevernom Njemačkom. Dronovi, za koje se vjeruje da su obavljali izviđačke zadatke, letjeli su iznad vojnih objekata i infrastrukture u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-Holstein, navodi se u službenoj procjeni koju prenosi Der Spiegel. U srijedu je danska premijerka Mette Frederiksen izjavila da Europa stoji pred „hibridnim ratom“ aludirajući na napade dronova nad Danskom i Poljskom tijekom rujna. „S europske perspektive, postoji samo jedna država koja je spremna nas prijetiti, i to je Rusija“, dodala je.
U Kopenhagenu je danas održan summit EU-a, na kojem su lideri razgovarali o razvoju „zidova za dronove“ kao obrane od prijetnji, a sutra slijedi sastanak Europske političke zajednice sa 47 članica. Nekoliko europskih država, uključujući Veliku Britaniju, ove je sedmice poslalo protudronovske obrane u Dansku. Boracay, identificiran po međunarodnom brodskom broju, podložan je ekonomskim sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, EU-a i drugih. U listopadu 2024., kada se zvao Varuna, britanske vlasti su ga svrstale u rusku "flote u sjeni“, tvrdeći da sudjeluje u transportu ruske nafte ili naftnih proizvoda prema trećim zemljama.
Pojam „flote u sjeni“ odnosi se na brodove čiji je vlasnik teško pratiti ili su lažno identificirani, a koje Rusija i druge zemlje koriste za tajni transport nafte i robe, često kako bi izbjegle sankcije. U travnju ove godine tanker, tada poznat kao Kiwala, zadržale su estonske vlasti jer nisu mogle potvrditi njegovu registraciju u Džibutiju. Nakon što su ga dvije tjedna kasnije pustili, Džibuti je preuzeo odgovornost do svibnja.
Od preostalih dva trgovačka broda viđena kod Danske, Astrol-1 bio je u prometa kod Sundskog prolaza u blizini Kopenhagena isti dan kada je dron viđen, a trenutno je usidren u Sankt Peterburgu. Norveška brodarska tvrtka Oslo Bulk, vlasnik broda Oslo Carrier-3, izjavila je da je bila „pomalo iznenađena medijskom pažnjom“ jer je brod prevozio čelik iz Njemačke u Litvu. Vlasnici su priznali da koriste ruske posade na „svim brodovima“ zbog iskustva u hladnim vodama, ali su naglasili da je brod pregledan od strane „vojnih NATO snaga“ prije nego što je dopušteno da plovi prema Finskoj.
Otvori KEKS Pay
