Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 136
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VL incijativa

'Mladi moraju raditi na sebi i usavršavati se za nove poslove'

Predrag Bejaković
Foto: Daniel Kasap/Pixsell
12.03.2015.
u 11:45

Dr. sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije smatra da mjere za poticanje zapošljavanja ''mogu pomoći u zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih'', ali ističe da one ''gotovo sigurno ne povećavaju ukupnu zaposlenost''.

Nedavno su objavljeni i podaci Eurostata prema kojima Hrvatska je po stopi nezaposlenosti mladih (osoba mlađih od 25 godina), koja premašuje 44 posto, jedna od najproblematičnijih zemalja u Europskoj uniji. Višu stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji imaju samo Španjolska i Grčka. O tom problemu u trećem dijelu ove VL inicijative razgovarali smo s dr. sc. Predragom Bejakovićem s Instituta za javne financije. 

On smatra da nema jednog krivca za tako visoku stopu nezaposlenosti mladih.

– Glavni razlog za niski rast zaposlenosti, pa time i suženi prostor za zapošljavanje mladih usprkos visokom rastu gospodarskih aktivnosti do ekonomske krize jest neprovođenje strukturnih promjena u gospodarstvu. Uništavanje radnih mjesta zbog likvidacije i stečaja velikog broja poslodavaca nije bilo praćeno dovoljnim stvaranjem mogućnosti zapošljavanja u privatnom sektoru. Nezaposlenost i niske stope aktivnosti uglavnom su posljedica nedovoljne potražnje za radnom snagom i neusklađenosti ponude i potražnje rada. Nadalje, postoje i druga ograničenja tržišta rada uvjetovana razmjerno malom razlikom i sigurnošću primanja između najnižih plaća i raznovrsnih naknada u sustavu socijalne skrbi (što ne potiče dovoljno na aktivno traženje zaposlenja u skladu s programima Isplativosti rada), rašireno neslužbeno gospodarstvo te psihološke barijere (poput neodlučnosti ili nesposobnosti za zapošljavanje zbog dugotrajne nezaposlenosti i nespremnosti na učenje, prihvaćanje i primjenu novih znanja). Također, rad u RH skup je jer je mali broj onih koji plaćaju poreze i doprinose, a velik je broj korisnika raznih oblika socijalnih transfera. Ukratko, razmjerno visoke realne plaće, institucionalna strogost i značajna neusklađenost ponude i potražnje u pogledu obrazovanja i stručnosti čine se najvećim zaprekama za dinamičnije djelovanje tržišta rada. Sve navedeno neposredno i pojačano utječe na sužene mogućnosti zapošljavanja mladih i slijedom toga njihovu visoku nezaposlenost – kazao je Bejaković.

Ipak ističe da ''mladi, pogotovo s tercijarnim obrazovanjem, ipak čekaju u Hrvatskoj kraće na posao u odnosu na osobe 50+, koje jednom kad izgube posao gotovo i nemaju mogućnosti povratka u svijet rada''.

Država u sklopu ''Garancije za mlade'' koja obuhvaća osobe mlađe od 30 godina provodi niz mjera usmjerenih prema smanjenju nezaposlenosti mladih poput stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno rada za 2400 kuna, mjere ''uz pola-pola do prvog posla'' odnosno sufinanciranja zapošljavanja osoba bez radnog iskustva itd. Također je uvedena i mjera fiskalnih olakšica za poslodavce, koji će pet godina biti oslobođeni plaćanja bruto 2 doprinosa na plaću ako osobu do 30 godina zaposle na neodređeno vrijeme. No, nezaposlenost mladih, iako se u odnosu na početak prošle godine prema statističkim podacima Eurostata smanjila, i dalje je na visokim razinama. 

Bejaković smatra da mjere za poticanje zapošljavanja ''mogu pomoći u zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih'', ali ističe da one ''gotovo sigurno ne povećavaju ukupnu zaposlenost''.

– Za to je neophodan gospodarski rast. Poboljšanju socijalnog stanja i ublažavanju nezaposlenosti i siromaštva ekonomski je razvoj neophodan, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha. Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise. Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da svi građani, pa i mladi i nezaposleni, imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja – rekao je.

Naglasio je i kako je potrebno ''razbijati kriva vjerovanja kako će se zapošljavanjem starijih smanjiti prostor za zapošljavanje mlađih osoba''. Kaže kako ''broj radnih mjesta u gospodarstvu nije nepromjenjiv ili fiksan, već ovisi o mnoštvu čimbenika, a u najvećoj mjeri o cijeni rada''. 

– Rad je u Hrvatskoj skup ne samo zbog razmjerno visokih neto plaća, nego i zbog velikih doprinosa koji se plaćaju pa stoga poslodavci zapošljavaju manje ljudi nego što bi to inače činili da je ukupna cijena rada manja. Zbog visoke ukupne cijene rada, sužava se prostor i za zapošljavanje starijih i mladih osoba u službenom gospodarstvu i/ili povećava se neslužbeno (sivo) gospodarstvo- objašnjava Bejaković. 

Kazao je kako vjeruje da je važno da mladi ne izgube vezu s tržištem rada, odnosno ostanu u obrazovanju, usavršavanju i osposobljavanju. Na pitanje smatra li da mlada osoba koja je dugoročno nezaposlena treba prihvatiti što se nudi, prekvalificirati se ili više sreće potražiti u inozemstvu, Bejaković je odgovorio da je ''sa stanovišta pojedinca i društva šteta ako prihvaćate bilo koji posao, ali je ipak bolje raditi nego beskonačno čekati''. 

– Kroz rad se stvaraju mreže; ako je osoba dobra, savjesna i predana radu i na radu na određeno vrijeme, volontiranju ili radu na poslu niže obrazovne razine, velika je vjerojatnost kako će to većina poslodavaca prepoznati i ponuditi joj bolji posao ili ugovor na neodređeno vrijeme. Pogrešna su vjerovanja kako se u inozemstvu bezbrižno živi. Mislim da se osim liječnika i zdravstvenog osoblja ne treba se previše bojati niti bijega mozgova jer zahvaljujući suvremenoj tehnologiji uz odgovarajuću pametnu politiku naši stručnjaci u svijetu mogu gotovo biti u svakodnevnom kontaktu s domaćim znanstvenim, obrazovnim i inovativnim potencijalom te predstavljati most koje naše društvo spaja s najrazvijenijim gospodarstvima – zaključio je. 

>> Milanović: Djeca uče puno besmislica. Mrsić: Burza rada je 'malo unfriendly' 

>> U tri mjeseca zaposleno 6000 mladih

Komentara 23

KA
KaNiDora
11:54 12.03.2015.

Sve će to vama Hrvatima objasniti Predrag koji ima nasljedno radno mjesto po 4. koljenu

KA
KaNiDora
11:55 12.03.2015.

Bolje biti bogat i zdrav jer što ti vrijedi biti siromašan ako si bolestan ? Jel tako Predrag ?

DI
Diners
12:02 12.03.2015.

Bolje raditi kao čistačica u Švicarskoj nego raditi kao doktor u Hrvatskoj! Prije ćeš dobiti na lutriji nego posao u Hr. Dobivaju ih stranački uhljebi i rodjaci!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije