Dok Donald Trump prijeti da će upotrijebiti američku vojsku za zauzimanje Grenlanda, europski dužnosnici i diplomati počeli su tiho iznositi prethodno neizrecivu misao: Kako bi izgledalo da uzvrate udarac? Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje europske sile vjerojatno rezultirao jednim od najkraćih ratova u povijesti, postoje i drugi načini na koje se grenlandski saveznici mogu oduprijeti američkom predsjedniku ako odbije kompromis. Među potencijalnim točkama pritiska glavna je opsežna mreža vojnih sredstava u regiji, koju SAD, žargonom geopolitike, koristi za projiciranje američke moći daleko od doma - u Africi, a posebno na Bliskom istoku. Zašto bi Sjedinjene Države i dalje imale pristup tim bazama ili primale podršku od savezničkih pomorskih sredstava, zračnih snaga ili čak obavještajnih službi ako pokušavaju preuzeti suvereni teritorij od članice NATO-a poput Danske? Pitanje je toliko osjetljivo da se diplomati trude da ga drže podalje od glavnih rasprava između vlada u samitima EU-a ili NATO-a. No, petero dužnosnika i diplomata potvrdilo je za Politico da se o vrlo osjetljivoj temi o tome kako uzvratiti udarac Trumpu privatno raspravlja diljem kontinenta.
Osim europske vojne imovine, SAD se također oslanja na Europu kao ključnog trgovinskog partnera, a europske vlade svake godine troše mnogo milijardi dolara na kupnju američkog oružja. Sve to nudi potencijalnu prednost ako europski kupci odluče prestati kupovati u SAD-u. Veliki rizik, kažu neki dužnosnici, jest da bi takav oštar izazov brzo eskalirao u potpuni prekid transatlantskih odnosa. Drugi tvrde da je savez sve toksičniji pod Trumpom i da Europa mora krenuti dalje. Najbliže što je bilo koji čelnik bio upozorenju na odmazdu bilo je u zagonetnim izjavama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. "Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu", rekao je Macron svojim ministrima ovog tjedna. "Ako bi bio ugrožen suverenitet europske i savezničke države, posljedice bi bile neviđene. Francuska prati situaciju s najvećom pažnjom i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom". Francuski vladin dužnosnik nije mogao potvrditi je li Macron bio ili je planirao biti u kontaktu s Trumpom po pitanju Grenlanda, ali je naglasio da je "to izuzetno osjetljiva tema i da on pažljivo važe svaku riječ". Prikriveno upozorenje francuskog predsjednika došlo je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda započeli razgovore s Trumpovom administracijom u Washingtonu u potrazi za kompromisom o sudbini otoka s 57.000 stanovnika.
Nakon razgovora u srijedu s potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen pokušao je zvučati pozitivno, ali je priznao da nema dogovora na vidiku. "Predsjednik ima želju osvojiti Grenland", rekao je Rasmussen novinarima. "I stoga još uvijek imamo temeljno neslaganje". Diplomati iz europskih zemalja, koji su željeli ostati anonimni jer je tema osjetljiva, rekli su da se u glavnim gradovima vode rasprave o tome kako se suprotstaviti Trumpu. Lakše opcije uključuju taktike odugovlačenja, lobiranje među republikancima u Washingtonu, slanje savezničkih trupa u posjet Grenlandu, pa čak i promotivnu kampanju u Americi. No, pojavila se mogućnost prekida podrške američkim vojnim razmještajima, uključujući radikalne prijedloge za ponovno preuzimanje kontrole nad američkim bazama, rekao je jedan od diplomata. "U tijeku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći 'Hej, trebate nas, a ako to učinite, mi ćemo se na neki način osvetiti'", rekao je diplomat. "Ali istovremeno, nitko ne želi o tome govoriti". Glavni razlog zašto Europljani nerado javno istupaju agresivno jest taj što Trumpovu podršku smatraju ključnom za pružanje održivih sigurnosnih jamstava Ukrajini u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma s Rusijom.
Istodobno, mnogi saveznici jednostavno ne mogu zamisliti svijet u kojem Sjedinjene Države silom preuzimaju Grenland. "Možda je to samo pusti san", rekao je diplomat, ali je napomenuo: "Trebali bismo biti spremni na to". Drugi europski dužnosnik potvrdio je da vlade raspravljaju o tome kako učinkovito uzvratiti na američke teritorijalne zahtjeve. "U Europi postoji utjecaj, ali se ne koristi u potpunosti", rekao je dužnosnik. Trenutno Europljani nisu mentalno spremni za vrstu eskalacije koju bi takva odmazda izazvala. "Moramo biti spremni", dodao je dužnosnik. Unutar NATO-a, gdje je svaka rasprava o kažnjavanju Amerikanaca uglavnom izvan granica, neki naglašavaju da bi to bio dvosjekli mač. "Korištenje baza kao pregovaračkih aduta za utjecaj, a to se može učiniti, rezultiralo bi obostranom štetom", rekao je jedan NATO diplomat. "Europa bi dodatno izgubila sigurnosna jamstva... a SAD bi izgubio svoju najvrjedniju prednju operativnu platformu". Od 2024. godine, SAD je imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija diljem Europe kao dio Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Država. To je uključivalo najmanje 67.500 aktivnih vojnika, prema najnovijim podacima američkog Ministarstva obrane, s udjelom onih stacioniranih u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
To uključuje najveću NATO-ovu bazu u Europi u Ramsteinu u Njemačkoj i zračne baze u Velikoj Britaniji u Lakenheathu i Mildenhallu, koje zajedno ugošćuju oko 3000 vojnika. Zračna baza Aviano u Italiji podržava jedino američko borbeno krilo južno od Alpa i "ključno je središte zračnih snaga NATO-a", prema Centru za analizu europske politike. Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih trupa u Europi, rekao je da su te baze "bitne za spremnost i omogućavanje globalnog strateškog dosega (Amerike)". Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi "katastrofalan" učinak na američke operacije, rekao je Hodges, pri čemu bi Ramstein posebno djelovao kao ključna odskočna daska za američko raspoređivanje na Bliskom istoku i u Africi. To nije jedina prednost Europe. Washington bi također izgubio oko "polovicu" svojih kapaciteta za razmjenu obavještajnih podataka kao rezultat prekida, tvrdio je, dok bi kontinent mogao zaprijetiti i prestankom kupnje američkog oružja. Europa je 2024. odobrila moguće ugovore među vladama u vrijednosti od 76 milijardi dolara - više od polovice ukupnog iznosa za SAD na globalnoj razini.
"Europa može pomoći u spašavanju NATO-a i ovog transatlantskog odnosa sa Sjedinjenim Državama tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti žrtva koja se prevrće", rekao je Hodges. Kad je Trump bombardirao Iran u lipnju prošle godine, američki vojni planeri očekivali su puno veći otpor iranskih snaga i tražili su zračnu podršku Europljana, uključujući i putem NATO-ove zračne baze u blizini rumunjske obale Crnog mora. Tek prošli tjedan, američke snage koristile su britanske baze za operaciju zapljene ruskog tankera u sjevernom Atlantiku. Europski dužnosnici istaknuli su ove primjere kao dokaz da Trumpu još uvijek trebaju vojni objekti u Europi. Logistički gledano, zatvaranje američkih baza uključivalo bi "duboke izazove", rekao je Geoffrey Corn, direktor Centra za vojno pravo i politiku na Sveučilištu Texas Tech, poput upravljanja odlaskom trupa i pravnih zahtjeva za vrijednost vojne imovine. Ali pravno, "to je zapravo stvar domaćeg prava" za europske zemlje koje žele prekinuti američku prisutnost, rekao je.
"To je njihova prerogativa". I unatoč svoj zabrinutosti zbog Trumpovih planova na Grenlandu, to nije najveći sigurnosni prioritet za EU ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Dok su zemlje poput Njemačke, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske obećale poslati vojno osoblje na otok kao znak podrške, druge se brinu da je spor opasno odvraćanje pozornosti od njihove glavne zadaće obrane Ukrajine od Rusije. Bez američkih sigurnosnih jamstava, diplomati priznaju da će biti nemoguće odvratiti Vladimira Putina od ponovnog napada na Ukrajinu, stoga smirivanje Trumpa zasad mora biti prioritet, čak i ako savez neće trajati vječno. "Transatlantski odnos se mijenja", rekao je jedan dužnosnik iz zemlje EU. "Nema povratka".
Otvori KEKS Pay
Koje pudlice... Da je Putin izjavio da mu treba Grenland i da će ga uzeti milom ili silom odmah bi digli 18 tužbi na međunarodnom sudu, pokrenuli bi 100 glasanja u UN-u, svaki dan bi vrištali na naslovnicama da se ruši međunardno pravo i Povelja UN-a. 🤣😂