Poplave, potresi, požari i epidemije u povijesnim izvorima - naziv je izložbe Državnog arhiva koja je danas otvorena u Slavonskom Brodu. U svjetlu razornih potresa koji su ove i prošle godine pogodili šire zagrebačko i petrinjsko područje organizatori su željeli podsjetiti na prirodne katastrofe (poplave, potrese, požare i epidemije) o kojima postoji trag u arhivskim izvorima. Izložba vremenski obuhvaća događaje od prve polovine 19. stoljeća sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća.
- Zanimljivo je kako su se ljudi u svim generacijama nosili s izazovima. Nije moglo proći deset godina u komadu bez neke katastrofe. Ljudi su zapravo naučili živjeti uz takve pojave i nositi se s njima. Pitanje je kako bismo se takvim stvarima suprotstavili na individualnoj razini i zato je tu vrlo bitna zajednica. Poplavama se možemo suprotstaviti isključivo zajedničkim djelovanjem, dok je potrese nemoguće predvidjeti i prevenirati, ali zajednica može napraviti plan sanacije - kaže povjesničar i arhivist Mislav Radošević, koautor izložbe.
Dokumenti i fotografije postavljeni na 25 izložbenih panoa posjetitelje će podsjetiti, primjerice, na epidemiju kolere, španjolske gripe i velikih boginja, veliki potres u Zagrebu 1880., požare u Dubici 1882. i rafineriji nafte u Bosanskom Brodu 1954. i 1964., poplave u slavonskoj Posavini. Koliko su pandemije u prošlosti bile razorne govori i podatak da je na području današnje Brodsko-posavske županije od španjolske groznice samo 1918. godine smrtno stradalo 1600 ljudi, dok su, primjerice, od posljedica covida na istom području preminule 204 osobe.
- Problemi s prirodnim katastrofama i epidemijama stalno su aktualni. Dakako da je zahvaljujući razvoju društva i medicine smrtnost od epidemija danas daleko manja, ali činjenica je da je povijest ljudske civilizacije opterećena raznoraznim katastrofama koje se stalno ili periodično ponavljaju - istaknuo je viši arhivist Domagoj Zovak, profesor povijesti.
Cilj izložbe je prikazati prirodne katastrofe, odnosno katastrofe izazvane prirodnim pojavama na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje su ostale zabilježene u povijesnim izvorima raznih provenijencija. Autori su željeli potaknuti i znanstvenike da na temelju izloženog gradiva dublje uđu u pojedine teme i na osnovu njih naprave znanstveno-istraživačke radove.
