Prognozirana makroekonomska kretanja u 2026. godini upućuju na nastavak rasta prometa u trgovini na malo, ali uz vidljivo slabljenje njegove dinamike i povećanu neizvjesnost. Umjeren rast BDP-a i osobne potrošnje pozitivno će utjecati na sektor, no istovremeni rast inflacije i sporiji rast realnih plaća ograničit će rast kupovne moći, što će se odraziti na opreznije ponašanje potrošača, uz naglašeniju orijentaciju na osnovna dobra i cjenovno povoljnije proizvode, tvrdi se u najnovijim sektorskim analizama Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), posvećenih trgovini na malo.
Maloprodaja raste, ali koliko
Prema temeljnom scenariju, rast BDP-a o ovoj godini iznosit će 2,6%, 3,2%, uz inflaciju od 4,6%, rast cijena hrane od 3,5% i rast cijene energije od 8,9%. No dodatni rizici koji proizlaze iz negativnih scenarija vezanih za eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i Iranu te energetsku krizu Hrvatskoj bi mogli donijeti još sporiji gospodarski rast i višu inflaciju, zbog čega će dodatno oslabjeti potražnja, osobito u segmentu neprehrambenih i trajnih proizvoda, naglašava analitičar EIZ-a Ivan-Damir Anić. Međutim, koji god scenarij da se dogodi, maloprodaja će rasti, a koliko – ovisit će o dinamici geopolitičkih okolnosti i njihovu utjecaju na cijene energije i kupovnu moć, smatra Anić.
Trgovina na malo u Hrvatskoj je i lani zabilježila nastavak rasta prometa (+3,1%), ali uz usporavanje dinamike u odnosu na prethodnu godinu. Rast je pritom neujednačen među djelatnostima, pri čemu je maloprodaja neprehrambenih proizvoda rasla brže, oko 4 do 7%, dok maloprodaja prehranom stagnira ili bilježi blagi pad za oko 1,6%. U isto vrijeme broj aktivnih pravnih osoba u trgovini smanjen je 11,3%, što upućuje na nastavak konsolidacije tržišta, dok zaposlenost u trgovini na malo umjereno raste (1,6%), ali sporije nego u ukupnom gospodarstvu (2,1%). Istodobno, nastavljen je pad zaposlenosti u obrtničkoj trgovini, što ukazuje na njezine slabosti u prilagođavanju tržišnim uvjetima, ističe Anić. Plaće u trgovini na malo također su rasle (10,6%), ali i dalje zaostaju za prosjekom gospodarstva.
– Ukupno promatrano, trgovina na malo trenutačno je u fazi stabilnog, ali usporenog rasta, uz izražene razlike među djelatnostima, pri čemu je maloprodaja neprehranom glavni čimbenik rasta – objašnjava Anić. Rast kreditne aktivnosti, potrošačkih kredita (5,8 milijardi eura), kao i gotovinskih nenamjenskih (10,6 milijardi) upućuje na to da potrošači i dalje koriste zaduživanje kao izvor financiranja potrošnje, što može kratkoročno pozitivno utjecati na trgovinu na malo. Inflacija je lani ubrzala na 3,7%, što upućuje na djelomičan povratak inflatornih pritisaka, osobito u segmentu hrane i bezalkoholnih pića (5,1%), dok cijene odjeće i obuće bilježe pad (–1,7%). Potrošačke cijene bilježe rast od 3,7%, dok cijene proizvođača u prerađivačkoj industriji rastu znatno sporije, samo 0,6%, što znači da se troškovi duž lanca opskrbe ne prenose ravnomjerno, a potrošači preuzimaju veći dio rasta troškova kroz više maloprodajne cijene, tvrdi se u analizi.
Vladine mjere – upitni rezultati
U 2025. najveći rast cijena zabilježen je kod prehrambenih proizvoda i pića, posebice napitaka od kakaa (22,4%) te kava i nadomjestaka (17,7%). Značajno su rasle i cijene čaja (12,4%) te sokova od voća i povrća (9,2%). Rast cijena bio je izražen i kod osnovnih kategorija, poput ribe i plodova mora (7,7%), vode (7,4%), voća i orašastih plodova (7,3%) te mesa (7,2%), dok su šećer, slatkiši i deserti (6,6%) također zabilježili iznadprosječan rast. Ukupno gledano, pritisci inflacije u maloprodaji bili su najizraženiji u kategorijama hrane i pića, koje imaju visok udio u svakodnevnoj potrošnji, što se negativno odražava na percepcije i ponašanje potrošača.
Smatraju da su cijene neravnomjerno i prekomjerno rasle, što su početkom 2025. i osudili bojkotom maloprodajnih lanaca. To se negativno odrazilo na pad prometa u trgovini na malo (u veljači i ožujku), a ujedno je pojačalo pritisak na regulatorne institucije. Kao odgovor na takva kretanja Vlada RH donijela je odluku o svakodnevnoj objavi maloprodajnih cjenika i isticanju dodatne cijene u prodavaonicama, s ciljem povećanja transparentnosti i zaštite potrošača. No ako su sad cijene i transparentnije, cjenovne disperzije između maloprodavača i lokacija velike su. Pokazalo se da isti proizvodi u različitim prodavaonicama u isto vrijeme imaju različite cijene (npr. isti kefir 11 različitih cijena, Coca-Cola 13), a značajne su i razlike među jedinicama lokalne samouprave (npr. mljeveno meso od 3,71 do 6,29 eura, deterdžent od oko 10 do 17 eura). Jadranske županije i Grad Zagreb skuplji su od središnjih, istočnih i kontinentalnih dijelova zemlje. Ponovljena empirijska analiza potvrdila je da se ni šest mjeseci poslije cijene, usprkos transparentnosti, nisu uskladile te i dalje postoje razlike. – U okruženju rastuće inflacije ključno je zadržati povjerenje potrošača jer percepcija nepravednih cijena može izazvati novi revolt potrošača i u 2026. – upozorava se, među ostalim, u analizi.
Otvori KEKS Pay
