Potražnja za dugotrajnim smještajem za starije osobe u Hrvatskoj znatno premašuje postojeće kapacitete u javnom i privatnom sektoru – trenutačno imamo 662 pružatelja usluga s 32.600 mjesta, što nije dovoljno, liste čekanja su jako duge i kronično nedostaje njegovatelja. U Hrvatskoj je trenutačno 23,19 posto osoba starije od 65 godina, a s obzirom na demografska kretanja potražnja za smještajem će u idućim godinama i desetljećima rasti, kao i potrebe za stranim radnicima u nedostatku domaćih. U Udruzi zdravstvene njege pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) navode kako su u javnim domovima za starije osobe liste čekanja izrazito duge, na mjesto se čeka i do 10 godina, a trenutačno je na listi između 17 i 20 tisuća osoba. Istodobno, privatni i obiteljski domovi, gdje je smještaj značajno skuplji pa i dostupniji, bilježe visoku popunjenost – od 90 do 100 posto. Procjenjuju i da će potreba za institucionalnim i izvaninstitucionalnim oblicima dugotrajne skrbi rasti 20 do 30 posto do 2030. godine te da Hrvatska hitno treba sveobuhvatnu reformu sustava dugotrajne skrbi koja će bolje povezati socijalni i zdravstveni sustav, omogućiti razvoj održive mreže pružatelja usluga, uz jasno definirane standarde kvalitete, financiranja i nadzora. – Problem predstavlja i kronični manjak njegovatelja i medicinskog osoblja, s čime se suočava većina domova, osobito manji privatni i obiteljski, pa strana radna snaga nije privremeno rješenje, već nužna komponenta stabilnosti sektora u idućih 10 do 15 godina – govori Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.
Podaci Ministarstva rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pokazuju da od ukupno 32.623 mjesta u domovima, 186 je u državnima, 11.135 u domovima čiji su osnivači županije, a 21.302 kod drugih osnivača. Ministarstvo kao prioritete navodi deinstitucionalizaciju i razvoj izvaninstitucijskih i socijalnih usluga kako bi se starijima omogućio što dulji i kvalitetniji boravak u vlastitom domu uz podršku u zajednici. Izgradnja planiranih 18 centara za starije osobe, dodaju, pridonijet će osiguravanju ravnomjerne regionalne rasprostranjenosti usluge smještaja za 1849 korisnika te drugih izvaninstitucijskih usluga za 4549 korisnika, poput boravaka ili pomoći u kući. Najavljuju i Plan razvoja radne snage, a u suradnji s HZZ-om pokrenut je i Program obrazovanja njegovatelja putem vaučera. Do sada ih je dodijeljeno 1092, oko 500 polaznika dosad je završilo program, ostali ga pohađaju, a još 96 čeka početak edukacije, navode iz Ministarstva. Iako nema službene statistike, prema procjenama HUP-ovih članova i podacima HZZ-a, u domovima za starije i nemoćne trenutačno radi između 800 i 1200 stranih radnika. Najveći broj dolazi iz Filipina, Nepala, Indije i Indonezije te s područja Zapadnog Balkana, posebno iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije. Riječ je uglavnom o njegovateljima, pomoćnim radnicima i kućnim asistentima, dok je medicinsko osoblje još uvijek dominantno domaće, rekao je Ćorluka.
FOTO Velika akcija policije: Upali na "car meet", objavljeni alarmantni detalji
Otvori KEKS Pay
