Pravila za 164 najbolja srednjoškolska fizičara, među kojima je samo 35 učenica, koji su rješavali ispit na županijskom natjecanju u zagrebačkoj Gimnaziji Lucijana Vranjanina, bila su stroža nego ona na državnoj maturi.
Za pet zadataka kojima se bore za plasman na državno natjecanje učenici su imali četiri sata, a osim pribora za crtanje i kalkulatora, nisu smjeli imati ništa drugo. Čak ni knjižicu s formulama.
Natjecanja su im zabava
I dok je od milja zvana Lucijanka već treću godinu gimnazija domaćin županijskog natjecanja, bila je ovo prva godina na kojoj je sadržaj županijskog ispita ujednačen s nastavnim programom. No unatoč tome, ispit s natjecanja teži je pet puta u odnosu na ispite iz fizike redovite nastave.
– Fizika mi se svidjela još u sedmom razredu, a u srednjoj sam školi, zahvaljujući dobrim profesorima, samo nastavila taj niz natjecanja. Jednostavno volim ići na natjecanja iako u mojoj obitelji nema nikoga tko je zainteresiran ili dobro poznaje gradivo ovog predmeta – kazala je 15-godišnja Karla Udiljak, učenica prvog razreda zagrebačke XV. gimnazije, koja se nakon natjecanja plasirala na 23. mjesto. Iz te je škole na županijskoj razini bilo najviše učenika – više od sedamdesetak, dok je zagrebačka Gimnazija Lucijana Vranjanina na ovogodišnjem natjecanju imala 15 svojih učenika.
Bodovi za upis na fakultete
Dobar plasman na županijskom natjecanju, onaj koji podrazumijeva poziciju na prava tri mjesta, omogućuje srednjoškolcima pri upisu na fakultete dodatne bodove uz one na državnoj maturi.
– Zadovoljni smo rezultatima učenika, naročito zato što u školi imamo samo dva odjela prirodoslovno-matematičkog smjera – kazala je Milica Medak, ravnateljica Gimnazije Lucijana Vranjanina. Da je fizika zapravo sport, a ne težak nastavni predmet, kaže maturant Lucijanke Petar Suman.
– Volim se natjecati, to mi je poput sporta, iako je ovaj ispit bio teži nego što sam očekivao – kazao je Suman nakon natjecanja. No do kraja dana je slavio – osvojio je prvo mjesto riješivši 84% ispita. Ništa se manje od njega i nije očekivalo jer je osvajao medalje i priznanja i na Olimpijadi fizike u Pekingu. Šesto je mjesto među trećim razredima osvojio 17-godišnji Kristijan Verović, također učenik gimnazije domaćina. – Fizika je najzabavniji predmet. Pripremao sam se kratko, ovaj mi je predmet lagan – kazao je Verović.
Zadaci s natjecanja. Pokušajte ih riješiti!
Zadatak za učenike 1. razreda srednje škole:
Dva tijela nalaze se na kosini kao što je prikazano na slici (iznad zadatka). Mase tijela odnose se kao m1:m2=1:2. Koeficijent trenja između tijela mase m1 i kosine iznosi 0.71, a između tijela mase m2 i kosine 0.17.
a) Nacrtajte dijagram sila na tijelo mase m1
b) Nacrtajte dijagram sila na tijelo mase m2
c) Izračunajte ubrzanje tijela
Zadatak za učenike 2. razreda srednje škole:
Dva idealna toplinska izvora nalaze se na konstantnim temperaturama od 27 Celzijevih stupnjeva i 127 celzijevaca (neovisno o tome jesu li u kontaktu ili ne). Što se desi s entropijom sustava nakon što se izvori stave u kontakt? Kolika je promjena entropije ukoliko je između dva izvora izmijenjena toplina Q=100 J?
Zadatak za učenike 4. razreda srednje škole:
Točkasti izvor S monokromatske svjetlosti valne duljine λ nalazi se iznad ravnog zrcala na udaljenosti d=1 m od zastora na kojem stvara interferencijsku sliku.
a) Skicirajte izgled interferencijske slike na zastoru. Hoće li tik iznad spojnice zrcalo-zastor doći do konstruktivne ili destruktivne interferencije?
b) Širina interferentnih pruga, odnosno razmak između dva susjedna interferencijska minimuma, na zastoru iznosi ∆x = 0.25mm. Ukoliko izvor udaljimo od zrcala za ∆h = 0.6mm, ne mijenjajući udaljenost od zastora, širina pruga se smanji ŋ = 1.5 puta. Iz ovih podataka odredite valnu duljinu svjetlosti λ.
Prilikom računanja koristite aproksimaciju vrlo dalekog zastora d>>h.
Zadatak za učenike 4. razreda srednje škole:
Na nekom se planetu druge kozmičke brzine, računate nerelativistički i relativistički, razlikuju za faktor 2. Odredite ubrzanje sile teže g na površini tog planeta, ako je njegov polumjer jednak polumjeru Zemlje. Napomena: druga kozmička brzina definira se kao minimalna brzina koju je potrebno dati tijelu koje miruje na površini nekog planeta da se u potpunosti oslobodi gravitacijskog utjecaja tog tijela. Pritom se zanemaruje eventualna rotacija tog planeta, kao i utjecaj ostalih nebeskih tijela.
Ovdje su odgovori na zadatke:
1. zadatak
2. zadatak
3. zadatak
4. zadatak
>> Ovo su zadaci za učenike 5. i 7. razreda. Pokušajte odgovoriti...
>> Burne reakcije: Je li ovo primjeren test za prvašiće?
>> Ni Boras nije mogao riješiti test za prvašiće: 'To je potpuno krivo, slijed vremena nije krug'
Može se to sredit ali lakše je onima koji su to radili u zadnje vrijeme. Učenici su to prolazili u zadnjih par mjeseci i vježbali a mi ostali prije dugo vremena.