Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Počiva li hrvatsko gospodarstvo na lažnim knjigama, friziranoj dobiti, mjenicama bez pokrića?

Pevec je pao zbog izdavanja mjenica bez pokrića. Koliko će tek posla DORH onda imati na slučaju Agrokor? No već se javlja i sumnja hoće li to itko znati
16. travnja 2017. u 15:12 108 komentara 3014 prikaza
Ivica Todorić
Foto: Robert Anić/PIXSELL

Slučaj Agrokor izazvao je nervozu na svim razinama kao nijedan gospodarski slom do sada. Na burzi su ulagači u Agrokorove dionice od početka godine izgubili oko pet milijardi kuna. Pad su doživjele i dionice Agrokorovih dobavljača. Kroz regresne mjenice otkriven je model poslovanja s Agrokorom, koji je povukao i mogućnost istraga i tužbe dioničara za neodgovorno poslovanje uprava, nadzornih odbora, ali i pitanje kako posao obavljaju pojedini revizori. Mogle bi odgovarati i uprave i Nadzorni odbori Agrokorovih društava zbog u milijardama velikih odobrenih jamstava, koja su se međusobno odobravala u svrhu odobravanja kredita. Dovoljan povod za tužbu bila bi i činjenica što se takvom odlukom pogodovalo jednom dioničaru. Na površinu je došlo i prikriveno kreditiranje gradnje prodajnih centara Konzuma i Super Konzuma. Je li na slučaju Agrokora zakazao sustav ili je možda samo prije sve izgledalo idilično, pitanje je koje si postavlja velik broj sudionika tržišta. Istina je na obje strane. Idilično je djelovalo svima koji su poslovali s Todorićem jer je korist bila obostrana. Svi su voljeli biti u njegovoj blizini, a sada ti isti, kako se neki dan izrazio guverner Boris Vujčić, pate od kolektivne amnezije. Upućeniji su znali da će umjetno napuhani balon morati popucati, a hoće li i puknuti, pokazat će vrijeme. Sve bi jasnije trebalo biti za šest mjeseci kada završi analiza stanja obveza i imovine Agrokora. U slučaju da dugovi i dalje budu veći od imovine, vjerojatno je da svi dignu ruke.

Kriv potez mirovinaca

Tomislav Karamarko i Božo Petrov Renata Rašović Imao je pravo Karamarko, nikakvi mostići neće spasiti Hrvatsku Dinko Cvitan Sukob interesa Dinko Cvitan tjednima medijima tajio da mu sin radi u Konzumu Agrokor Ante Ramljak Nakon prvih izvida Burze tonu, lažna izvješća tjeraju ulagače

Koliki su stvarni dugovi Agrokora, ne zna se, a niti se može vjerovati posljednjim javno objavljenim podacima od rujna prošle godine. Naštimavanja je u financijskim izvještajima zasigurno bilo. Izjavio je to čak i u nešto težem obliku drugi čovjek ruske VTB banke. Istragu poslovanja s mjenicama ne bi trebalo zaustaviti samo na Agrokoru. Trebat će utvrditi kako su kompanije koje su financirale Agrokor putem mjenica to prikazivale u svojim izvješćima. Pogledaju li se nekonsolidirani podaci nekih od tih kompanija, vidi se da su kamate ili naknade za odobrene kredite Agrokoru knjižili kako bi dobit bila veća, a nekima je dobit bila potrebna zbog isplate dividendi. Negdje su se njima morale plaćati obveze po kreditima uzetima za kupnju dionica. Naravno, dobit je izgleda naštimavana, ali za takvo što, reći će na tržištu, zna se i koju revizorsku kuću treba uzeti. Odgovarati bi trebale i uprave koje su preuzimale rizik naplate, a nisu to nigdje prikazivale u rezervacijama. Pevec je pao zbog izdavanja mjenica bez pokrića. DORH bi trebao imati puno posla, no već se javlja sumnja hoće li itko to znati utvrditi jer ta institucija nema stručnjaka za financijsku forenziku. Naš zakon kaže da nadzorni odbori za krive poteze odgovaraju i vlastitom imovinom. Izgleda da se kod nas toga nitko ne boji, nego je ta funkcija u nekim slučajevima više prešetavanje po sjednicama i skupštinama, naravno i ručkovima. Zamjera se već dulje vrijeme i predstavnicima mirovinskih fondova u Nadzornom odboru Leda koji su glasali za odobrenje jamstava, posebno ona odobrena lani, kad se već naveliko znalo za preveliku kreditnu opterećenost Agrokorovih kompanija. Sudionici tržišta kapitala ne samo da nisu razumjeli taj potez mirovinaca nego ni potez prodaje dionica Agrokorovih kompanija od tih istih mirovinskih fondova kad se uvidjelo da su jamstva problem za Agrokor. Podsjećaju pri tome i na zakonske mogućnosti koje kažu da se odluke za koje se smatra da su štetne mogu pobijati “zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi”. U Srbiji je to puno elegantnije riješeno. Pa se tako domaći investicijski fond PBZ prilikom odluke o odobrenju jamstava za Todorićev srbijanski Dijamant protivio toj odluci i za to dobio odštetu po fer cijeni. Odgovornosti i materijala za tužbe ima, no Vlada se prije toga željela posvetiti se spašavanju Agrokora. Zato je i inzistirala na postavljanju domaćeg stručnjaka na poziciju izvanrednog povjerenika. Dodatno i zato da bi se spriječilo odnošenje kapitala izvan zemlje. Cilj je ostaviti kompaniju u domaćim rukama. S druge strane, donošenje zakona, biranje odabrane ekipe koja će voditi proces, stavljanje u drugi plan odgovornost igrača s mjenicama... jedan od vjerovnika komentirao je samo riječju “igrokaz”. Misleći pri tome i na činjenicu da posao nije lak, ali i da je prevelik broj dionika koji se nikako ne mogu uskladiti u razmišljanjima. Svi žele natrag svoj novac – vjerovnici koji su kreditirali Agrokor, dobavljači za isporučenu robu, ali i za kredite koji su davali Agrokoru. Svatko pri tome vuče svoje poteze. Najglasniji dobavljači bili su upravo oni koji su odobravali kredite putem regresnih mjenica Agrokoru. Ti iznosi su izuzetno veliki i mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje. Neke banke krenule su s aktiviranjem naplate pa stale nakon što je postignut dogovor većih banaka, no i nakon tog dogovora velikih i aktivacije zakona jedna od njih i dalje se želi naplatiti. Izvanredni povjerenik Ramljak obećao je da će prebaciti taj trošak koji sjeda na račune dobavljača na glavnog dužnika – Agrokor. Neke banke i faktoring društva to prihvaćaju, no ne mogu sve, jer im je novac potreban, a na isplatu novca od Agrokora trebali bi čekati. Iako prividno tako izgleda, nisu ni svi dobavljači složni. Kako bi i bili, kad neki traže novac za isporučenu robu, a neki za isporučeni kredit.

Sami sebe blokiraju

Neki od većih dobavljača Agrokora služe se pritom raznim metodama pa i time da sami sebe blokiraju, preko svojih povezanih tvrtki, na prilično velike iznose kako im na barem mjesec dana ne bi mogla sjesti blokada banke. No banke to ne gledaju baš s oduševljenjem pa je jedna i podnijela tužbu protiv tvrtke koja je to učinila. Neke pak tvrtke, koje su imale repo ugovore s Agrokorom, odnosno zalog za kredit kroz dionice, sada se kroz te dionice naplaćuju. Pa kako to onda ne bi bio igrokaz! Ne zna se kojim se kanalima i alatima Agrokor sve zaduživao. A sada se spašavaju svi koristeći razne metode. Takva nesigurnost i neizvjesnost ruši cijene dionica na burzi. Na Veliki petak burza nije radila, otvara se tek u utorak pa, kažu sudionici tržišta, imat ćemo ozbiljan predah.

U isto vrijeme izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak sa savjetnicima, a uskoro i stranim konzultantima, krenut će stjecati uvid u stanje obveza i imovine. Pri procjeni imovine u obzir će se uzeti i procjena buduće vrijednosti imovine. No to nikako neće biti jednostavno. Pita li se sada, primjerice, ulagače na burzi kojima je to isključiv posao godinama, odgovorit će: Ne znam. Koji psihološki moment može podignuti vrijednost dionica, također se ne zna. Novi zakon u tome nije pomogao. Zašto, može se isto samo nagađati. Zna se da su kroz regresne mjenice Agrokor financirali neki od najvećih dobavljača, a predstavnik jednog od njih sjedi u vjerovničkom odboru, mnogima je zasmetao Antonio Alvarez jer je puno saznao i ne bi imao problem sve razotkriti, no to bi bio prevelik rizik. Kako se govori – povuklo bi to u odgovornost puno više ljudi od samog Todorića. Koji, istina, za sada ne odgovara ni za što. No, gledajući strana iskustva, česti su slučajevi da nove uprave tuže stare zbog lažiranja papira u poslovanju ili da dioničari podignu tužbu protiv uprave zbog loših poteza.

Ovaj tjedan je, primjerice, tvrtka Wells Fargo zatražila odštetu od dva bivša direktora zbog lažiranja računa. Bernardu Madoffu urušilo se je prije deset godina carstvo zbog prijevara… Naravno, ne optužuje se pri tome Ivicu Todorića, jer za takvo što je prerano govoriti. Možda je riječ samo o poslovnom neuspjehu. Ne može se niti tvrditi je li bilo naštimavanja poslovnih knjiga ili su se tek krpale rupe. Jer posljednjih godina u Agrokoru plan poslovanja nije postojao, nego se je preživljavalo služeći se raznim kreditnim aranžmanima. Upravo je i to bio razlog zašto su kompaniju u posljednje vrijeme napustili vrsni stručnjaci, te zašto je pred timom savjetnika predvođenih Ramljakom pune ruke posla. Radi se do kasno u noć. Potrebno je naći izlaz. Prvi predah bio je ovaog tjedna odobreni kredit od strane četiri domaće banke, u visini od 80 milijuna eura. Kamata niti pet posto, odnosno gotovo upola manje od kamate koju je plaćao Todorić još nedavno. Sama najava kredita ohrabrila je ulagače na burzi koja je tijekom četvrtka doživjela oporavak. Čeka se odobrenje još dodatnih 70 milijuna eura od ruskih banaka Sberbank i VTB banke. No ti pregovori nisu laki. Te su banke uskočile prošli mjesec i odobrile kredit Agrokoru te sada žele da se i tih odobrenih 100 milijuna eura tretira kao i krediti koji će biti odobreni na rok od 15 mjeseci koliko je vremena dano za spašavanje kroz Lex Agrokor, tj. da imaju prvenstvo naplate. Nakon banaka u plan spašavanja žele se uključiti i fondovi koji su financirali Agrokor ranijih godina kroz obveznice. Njihov je plan odobriti zajam od 400 milijuna eura. Njihova ponuda stoji, no možda Ramljaku sada i neće biti potrebna. Već ovaj tjedan osigurane su plaće samo kroz priljev sredstava nakon deblokade računa većine Agrokorovih tvrtki. Kredit od 80 milijuna eura išao je prema malim i srednjim dobavljačima. Ipak, treba računati na to da već dulje vrijeme Agrokorovo poslovanje nije učinkovito, da su troškovi bili veći od priljeva.

Novca će još trebati

To se neće moći brzo promijeniti, ne prije restrukturiranja. Već sada, zbog nedostatka sirovine u Ledu i Jamnici, potrebno je osigurati nesmetanu proizvodnju. Dakle, novca će još trebati, a tek će se vidjeti koliko će se plan kreditiranja uklopiti u sve obveze koje u Agrokoru nisu male. Nakon uspostave likvidnosti, izračuna točnih obveza i imovine, uslijedit će Agrokoru ne lak posao restrukturiranja. Kako će se to obaviti? Zna se samo da su opterećenja prevelika da bi nešto bilo lako prodati. Konzumovi veći dućani su pretežito u najmu, ima ih i previše, što znači da se mora njihov broj smanjiti. Ledo ili primjerice Jamnica opterećeni su jamstvima za kredite… Dionice Vupika na temelju repo ugovora, odnosno kredita osiguranog dionicama, kupuje već neka druga tvrtka… Neki od dobavljača osigurali su se za kreditiranje Agrokora kroz neku imovinu.. Imatelji PIK obveznica osigurali su se kroz koncern, imatelji običnih obveznica kroz dionice Agrokorovih tvrtki… Nije isključeno ni da će neke banke ili fondovi izgubiti strpljenje pa će početi mijenjati svoja potraživanja u udjele. Razni su scenariji mogući, a najbolji će biti onaj ako svi izdrže stanje mirovanja od 15 mjeseci.      

>> Kriza u Agrokoru imat će ogroman utjecaj na gospodarstvo

>> Ante Ramljak mjesečno je primao 6000 kn više od ministara, 3000 kn više od premijera

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
Olival
PRIČA O USPJEHU
Od obiteljskog biznisa do pozicije regionalnog lidera u proizvodnji prirodne kozmetike
  • zockson:

    U slučaju kada Vlada odnosno porezni obveznici odnosno građani RH plaćaju povjerenika Vlade onda bi sva financijska izvješća trebala biti dostupna hrvatskoj javnosti. Prema tome, Plenković bi trebao javno objaviti sva uzvješća, a onda bi jednostavno zaključili jesu li ista ... prikaži još! lažirana ili nisu. Dodatno, ako je opstanak tvrtke u interesu države onda je ista trebala i ranije intervenirati, a ne pomagati u napuhavanju balona. Nema ovdje potrebe za nikakvim posebnim stručnjacima. Treba samo primjeniti osnovne ekonomske zakone i to je to.

  • iron.hide.54966:

    Sve nakon rata je jedna velika laž. Sve je u službi par ljudi i to je otprilike to. Bolje nismo ni zaslužili.

  • Avatar sv.ilija
    sv.ilija:

    Ma jok kako možeš tako nešto i pomislit nikad nisam čuo da bi se neko usudio tako nešto napravit u ovako uređenoj pravnoj državi gdje institucije rade svoj posao